Srpska Farmia digitalizuje prodaju stoke i uvodi industriju u 21. vek

Srpska Farmia digitalizuje prodaju stoke i uvodi industriju u 21. vek

Da poljoprivreda i stočarstvo i dalje igraju ogromnu ulogu u kreiranju bruto domaćeg proizvoda Srbije, ali i zemalja u regionu, uverio nas je Agro Dnevnik. Po defaultu teške industrije, danas se sve više gazdinstava okreće tehnologiji ne bi li svoj posao uveli u 21. vek i tako išli u korak sa vremenom.

cover

Da poljoprivreda i stočarstvo i dalje igraju ogromnu ulogu u kreiranju bruto domaćeg proizvoda Srbije, ali i zemalja u regionu, uverio nas je Agro Dnevnik. Po defaultu teške industrije, danas se sve više gazdinstava okreće tehnologiji ne bi li svoj posao uveli u 21. vek i tako išli u korak sa vremenom. Iako se umrežene tj. pametne farme čine kao nešto dalja budućnost, sve je više startupa koji nastoje da unaprede decenijama poznate procese. Jedan od njih jeste i Farmia – srpski startup koji nastoji da postane go-to marketplace za prodaju, otkup i transport stoke.

Pokrenuta od strane Miloša Milića i Srđana Stupara, dvojice programera sa više od 10 godina zajedničkog programerskog iskustva, Farmia je nastala kao ideja o modernizaciji sporog, komplikovanog i često limitiranog procesa otkupa i prodaje stoke. Odrastavši na imanju koje se bavilo stočarstvom, Miloš je iz prve ruke imao priliku da se upozna sa osnovama ove industrije i da rano primeti nedostatke koji bi mogli biti ispravljeni posredstvom tehnologije.

Priča o Farmiji usko je vezana za prvu generaciju Startap Akademije kada je Miloš odlučio da je pravo vreme za pokretanje sopstvenog projekta. Tokom programa shvatio je da njegova inicijalna ideja ipak nije profitabilna, te je stopirao rad kako bi uzeo pauzu i bolje sagledao stanje startup scene. Kako je izjavio u razgovoru za Netokraciju, zahvaljujući programu Akademije i kolegama koje je tamo upoznao, u njemu se usadila iskra koja ga je terala da se ne preda tako olako i da se dublje otisne u startup vode.

Zašto ne bi prodavali stoku kao automobile?

Više od pola godine nakon što se završila prva generacija Startap Akademije, Miloš je krenuo da istražuje poljoprivrednu i stočarsku industriju u kojima je video ogroman potencijal. Uvidevši da je proces prodaje, otkupa i transporta stoke danas izuzetno komplikovan i sveden na lokalne aukcije, pijace i oglase u novinama, Miloš je u jesen 2013. odlučio da sa svojim dugogodišnjim kolegom Srđanom Stuparom, sa kojim je radio na velikim projektima za lance hotela u Sjedinjenim Američkim Državama, pokrene novi startup koji bi digitalizovao prodaju i nabavku stoke, a koji je već u samom početku obećavao.

unnamed
Kupci i prodavci imaće profile, dok su predviđeni i posebni profili za čitave farme (Izvor: Farmia)

Prodaja stoke u Srbiji danas uključuje vašare, pijace i nakupce, ali čitav proces daleko je od razvijenog. Do sada nije postojalo rešenje koje bi pružilo korisnicima da putem Interneta oglase stoku koju žele da prodaju, a zahvaljujući Farmiji, domaći farmeri danas su u mogućnosti da prodaju i otkupe stoku direktno putem našeg servisa, drastično smanjujući troškove koji bi inače išli posrednicima u kupovini.

Sa solidnim predznanjem o industriji sa kojom su rešili da se uhvate u koštac, Miloš i Srđan su već na početku razvojnog procesa aplicirali za bugarski akcelerator Eleven. Kako CEO ovog startupa, Miloš je izjavio da u tom trenutku nisu imali gotov proizvod sa kojim timovi uglavnom dolaze u akcelerator, ali su zahvaljujući viziji koju su delili sa predstavnicima Elevena, uspeli da uđu u program. Poslednja karika koja je ovom timu nedostajala jeste osoba sa dovoljno ekspertize na polju stočarstva, a pojačanje je pristiglo u vidu Jordana Nikolova, konsultata stočarstva iz Makedonije sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj industriji.

Potvrđen koncept, uskoro kreće osvajanje svetskog tržišta

Tokom tri meseca provedenih u Sofiji razrađen je MVP, a po povratku u Srbiju, dvojica osnivača su, u pratnji drugih članova tima, testirali koncept te izvršili neophodne izmene na osnovu dobijenih povratnih informacija od strane klijenata. Tim u ovom trenutku radi na širenju mreže partnera sa kojima nastoje da pokrenu prodaju, a interesivanja za ovaj servis stižu čak i iz Rusije i Libije.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=wr8FQCND0KE[/youtube]

Farmia je do sada primila oko 50,000 evra početnog kapitala od Elevena, međutim u ovom trenutku pričaju i sa drugim fondovima. Među njima je i britanski Seedcamp koji svakako vidi potencijal u ovom srpskom startupu, ali Miloš ističe da tim pre svega traži smart money i potrebno znanje koje bi im pomoglo da u toku naredne godine lansiraju proizvod i na drugim inostranim tržištima, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Kanada te Australija.

Ipak, nastup na svakom od ovih tržišta zahteva dosta rada kao i domenske eksperte do kojih nije tako lako stići. Sjedinjene Američke Države svakako igraju veliku ulogu i dugoročnim planovima ovog srpskog startupa, pri čemu Miloš dodaje da se poslovna kultura u ovoj oblasti dosta razlikuje od Srbije i Balkana. Velike farme i dalje operišu kao porodične kompanije, dok se u Kanadi poslednjih godina praktikuje trend mobilnih farmi. Sve ovo, neizbežni su faktori sa kojima se tim mora suočiti pre nego što lansira svoj proizvod u svet.

tim
Farmia tim (Foto: Farmia)

Čvrsto verujući u ideju i svoj tim, Miloš je dodao da ne žele da žure i da im je bitno da urade što više stvari pre nego što otpočnu drugi deo njihove avanture. Iako će globalni nastup zahtevati i globalni pristup, kompanija za sada ostaje u Srbiji odakle mogu da upravljaju čitavim razvojnim procesom.

Hoće li se, dakle, modernizovati čitav proces prodaje, nabavke i transporta stoke? Pogledamo li trendove odgovor na ovo pitanje svakako je pozitivan, a kako se nalazi u sredni pomenutih dešavanja, Farmia ima ogroman potencijal da u bliskoj budućnosti zauzme veći deo tržišta i tako postane najveći marketplace za prodaju i otkup stoke.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Zoran Mosurovic

    Zoran Mosurovic

    20. 04. 2015. u 10:37 pm Odgovori

    Kasno Marko na Kosovo dodje, sto bi se u narodu reklo.
    Danas kad je Srpsko selo unisteno i ostao samo stari narod koji niti zna nit ima mogucnosti da koristi internet. O selu nije drzava brinula vise od 70 godina,sem poreza da naplati.Sem toga kakva je to drzava kad vecina stanovnistva za uspeh smatra odlazah iz drzave.Gde su putevi u selima, masine, da ne pricam o ostalim stvarima. Ovi komentari naravno nisu upuceni na racun sajta naprotiv vec kritike kako se nekih stvari niko nije pre setio….

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Izvještaj

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?