Facebook mobilno oglašavanje: Je li 'mreža svih mreža' postavila neozbiljne temelje za budući razvoj?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Facebook mobilno oglašavanje: Je li ‘mreža svih mreža’ postavila neozbiljne temelje za budući razvoj?

Ne trebam posebno napominjati kako je Facebook najpopularnija, najveća i najuspješnija društvena mreža na planeti. Ima preko 800 milijuna korisnika, a kad kažem uspješna mislim i na prihode koje ostvaruje. Naime prihod Facebooka prošle godine bio je vrtoglavih 3.15 milijardi Američkih dolara. Većina tih prihoda ostvaruje se od oglašavanja. Zapravo, u strukturi prihoda ono je 2007. godine činilo gotovo 100% posto, no struktura se ipak mijenja u korist prihoda od plaćanja - od igara poput, primjerice, FarmVillea.

Grafički prikaz prihoda Facebooka. Izvor: Business insider

Ne trebam posebno napominjati kako je Facebook najpopularnija, najveća i najuspješnija društvena mreža na planeti. Ima preko 800 milijuna korisnika, a kad kažem uspješna mislim i na prihode koje ostvaruje. Naime prihod Facebooka prošle godine bio je vrtoglavih 3.15 milijardi Američkih dolara.

Većina tih prihoda ostvaruje se od oglašavanja. Zapravo, u strukturi prihoda ono je 2007. godine činilo gotovo 100% posto, no struktura se ipak mijenja u korist prihoda od plaćanja – od igara poput, primjerice, FarmVillea.

Ipak, još uvijek daleko najveći dio prihoda Facebooku donose upravo oglasi. Čisto za usporedbu, cijeli Google ostvaruje 97% svojih prihoda od AdSensea. No Google nije pretjerano zabrinut diferencijacijom svojih prihoda, jer zna da on i ovakav kakav trenutno jest, ne predstavlja rizik. S druge strane, Facebook se itekako ima razloga bojati.

Facebook je, kao što svi znamo, društvena mreža. Društvenoj mreži bi gotovo po samoj definiciji morali pristupati uvijek i svugdje, odnosno s mobilnih uređaja. No ovdje se Facebooku javlja jedan veliki problem. Naime mobilna verzija stranice (koja se kao što znamo automatski pali pri pristupanju s mobilnog uređaja) nema oglase. Ni aplikacije za mobilne uređaje ne prikazuju oglase. Ako pristupanje preko mobilnih uređaja pokazuje trend rasta, a preko desktopa pada; kako će Facebook u budućnosti ostvarivati prihode i zadržati dobru vjeru oglašivača?

S druge strane, Googleu je gotovo svejedno. Da, postoji puno web stranicama s mobilnim verzijama weba koje ne prikazuju oglase, no Google očito (i moram priznati s razlogom) vjeruje da će vlasnici stranica prepoznati grešku i sami ubaciti oglase, ako ih još uvijek nemaju.

Mobilno oglašavanje je budućnost. Ali kakva?

Na svome sam blogu još davno, prilično optimistično pisao o mobilnom oglašavanju. Istina, neki podaci su pokazivali puno bolji CTR od klasičnih oglasa (kolokvijalno bannera), no s druge strane, u dvije godine, otkada je taj članak napisan, ništa se revolucionarno nije promijenilo, a oglašivači izbjegavaju mobilno oglašavanje kao vrag tamjan.

Zašto? Glavni razlog je takozvani user experience, odnosno doživljaj korisnika, koji korištenjem oglasa znatno pada. Ekrani mobilnih telefona još uvijek su, a po mojoj skromnoj procjeni uvijek će i biti, premali. Korištenjem oglasa na mobilnoj verziji weba ili mobilnoj aplikaciji, u velikoj mjeri riskirate povjerenje korisnika.

Što će stoga Facebook učiniti? Svi znamo da je za par dana prva javna ponuda Facebook dionica, a ova “mala” kvaka koju smo provukli kroz člana zasigurno će zasmetati ulagače. Naša Ivana već je pisala da šuška kako će Facebook tik prije izlaska dionica ubaciti oglase. Radi li se o nekom webu ili servisu rekao bih da si takvim potezom pucaju u nogu; no možemo li zaista očekivati da će se primjerice hrpa napaljenih teenagerica prestati fotografirati u kupaonicama, pritom suptilno oglašavajući Vaillant boilere?

Iskreno, ne. Njima pogotovo, no neće smetati ni ostalih 800 i kusur milijuna korisnika. Krenite od sebe. Biste li napustili svojih nekoliko stotina “prijatelja” samo zato što vam Facebook na ekran vašeg mobitela nalijepi par oglasa? Proučavajući malo prosječnog korisnika Facebooka, nekako mi se čini da bi podnio puno veću torturu.

Čak i da postoji neka mreža slična Facebooku koja zbog svojeg fiktivnog, za ovu priliku izmišljenog modela poslovnog modela nema problema s mobilnim oglašavanjem; Facebook zbog broja i još važnije povezanosti svojih korisnika, nikad ne bi bio ugrožen. Upravo ta povezanost i kvantiteta korisnika Facebooku daju privilegiju da i sami korisnici ponekad paradoksalno uspoređuju sa samim internetom.

Na kraju se još postavlja pitanje je li ovo zapravo školski primjer nepromišljene strategije? Kako je moguće da u tvrtci poput Facebooka nisu prije razmišljali o, kako god okrenemo, budućnosti oglašavanja? Sličan problem imaju i svi mobilni operateri, jer trendom snižavanja cijena mobilnog interneta na prihodima, koje su davno prije zapravo htjeli zarađivati na MMS-u.

Zašto je Zuckerbergova metoda #Fail

Ovo što je Facebook napravio je otprilike kao da auto kompanija izbaci novi model automobila s dizel agregatom, no jedini problem je to što na planeti za par godina uopće neće biti nafte. Ne govorimo ovdje o nuklearnoj fizici, već o jednostavnoj činjenici da će za jednu, dvije, ili deset godina sigurno biti više korisnika koji će pristupati putem mobilnih telefona koji će još uvijek biti mali (jer ruke nam neće narasti), a Facebook će morati naći način kako ih unovčiti.

Neki će možda reći da je to Facebookov princip rada. Da uvijek “dolaze do mosta pa ga prelaze”. Da ne gledaju predaleko, jer u današnjem svijetu turbulentnosti inovacija, tehnologije i poslovanja to nema smisla.

No meni osobno ovaj Facebookov potez Zuckerbergu i ekipi pojačavaju stereotip neozbiljnih klinaca koji se silicijskom voze skupim automobilima, tulumare svaki dan, šmrkaju kokain s dupeta svojih kurvi, te u načelu misle od danas do sutra.

Da je vremenski razmak između uvedbe oglasa i IPO-a veći, to bi bila sasvim neka druga priča, ali ovako smatram da se ovdje ne radi o fleksibilnosti, već traljavosti. No sve dok Facebook nema dostojnog konkurenta, Zuckerberg, pa i njegovi korisnici, zadržati će taj pomalo iritantan smiješak na licu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Moj Posao Hr

    Moj Posao Hr

    07. 02. 2012. u 2:15 pm Odgovori

    Citat: “…neozbiljnih klinaca koji se silicijskom voze skupim automobilima, tulumare svaki dan, šmrkaju kokain s dupeta svojih kurvi…”

    Ovo je smijurija. Što je najjače od svega, ta smijurija je možda i istinita. MEni se isto čini da Google ima puno bolju taktiku i znaju što rade. Ipak je Google “stari lisac”, a Facebook je “nadobudni klinac”.

  2. Damir2

    Damir2

    07. 02. 2012. u 2:49 pm Odgovori

    uglavnom se slažem sa autorom. FB je stvar koja je upalila i time privukla hrpu moćnih ljudi koji godinama upumpavaju lovu ne bi li zaradili što više. Prema onom što FB uvodi zadnjih godina nigdje se ne vidi neka inovativnost već je naglasak na povećanju vrijednosti do IPO i čim većoj zaradi nakon toga.

    Tako da sam sklon vjerovati da je glavni cilj napumpati vrijednost do IPO i onda u miru i tišini prodavati svoje udjele, dok nije počela (prilično vjerojatna) situacija pada kao sa MySpace. Napredak? čini se da ne brinu previše o tome, više brinu šta će sa toliko lovom koju budu platili uglavnom suckeri.

  3. Dario Kreštalica

    Dario Kreštalica

    14. 02. 2012. u 8:37 pm Odgovori

    Ja mislim da ipak Fb nije niti klinac niti tako bedast.

    Kod njih se sada ne može napisat linija KODA a da se točno ne zna čemu to služi …jer treba sve pravdat investitorima.

    Naravno ima neuspjelih poteza kao i svatko,… ali mi ne možemo niti zamislit koliko je to velika kompanija i koji je tu projekt menadžment.

    Ali članak je stilski zanimljiv 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.

Startupi i poslovanje

Maistra i Infobip traže najbolje domaće FoodTech startupe!

Ako razvijate rješenje usmjereno na ugostiteljstvo, gastronomiju, prehrambenu tehnologiju ili razvijate tehnologije za promicanje budućnosti gastronomije i/ili ugostiteljstva - razmislite o prijavi na FoodTech Startup natjecanje. Što uključivanjem dobivate otkrivamo u nastavku.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Kultura 2.0

The Lokals: animirani NFT film koji će vas provozati kroz Jugoslaviju 80-ih

Kako je jednom malom splitskom multimedijalnom studiju koji iza sebe ima preko 70 nagrada uspjelo spojiti sedmu umjetnost i blockchain, a da ih pritom podrže i dvije francuske produkcijske kuće koje na svojim policama drže Oskara? Zvuči kao pitanje s izmišljenom premisom, ali to svakako nije.