eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora zaista otvoriti podatke!

eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora otvoriti podatke kroz ‘dashboard’ i API!

Nakon što je povukao odluku da izvještaje o turističkoj posjećenosti objavljuje samo tri puta godišnje, ministar turizma Gari Cappelli mora ih otvoriti kako EU i tržište traže!

Predstavljajući rezultate posjećenosti temeljene na nacionalnom eVisitor sustavu za prijavu turista, ministar turizma Gari Cappelli objasnio je kako su odlučili izvještaje objavljivati tri puta godišnje umjesto mjesečno:

Želim pristupati turizmu na cjelovit način. Način pristupa prema turističkim rezultatima i turizmu globalno se mijenja i teško je pratiti rezultate od četvrtka do četvrtka i biti objektivan u takvim analizama, jer se često radi o neusporedivim podacima, zbog rasporeda praznika i ostalog. To nije fer ni prema turističkim subjektima, ali ni gostima. Zbog toga više nećemo uspoređivati dan po dan, već ćemo vam raditi prezentacije “prolaznih vremena”, za predsezonu, glavnu sezonu i cijelu turističku godinu” pojasnio je Cappelli.

Tada je ministar obećao da će mediji i dalje moći dobivati podatke o popunjenosti na zahtjev, iako to nismo mogli dobiti od ovog svibnja, mjeseca čija je statistika objavljena skoro dva mjeseca kasnije na stranicama HTZ-a.

Od objave je bilo jasno da se radi, ne samo o nelogičnoj odluci kako je komentirao HRturizmov Goran Rihelj, već PRovski-političkoj odluci koja može dugoročno naštetiti hrvatskom turizmu. Analitičar Marko Rakar objašnjava kako se radi o javnim podacima koji moraju biti objavljeni:

Izvještaji iz ovakvih sustava bi morali biti automatizirani i objavljivati se u trenutku kada vjerujemo da imamo potpune i točne podatke, nema nikakvog razloga da bude drugačije. Nije posao ministarstva da odlučuje o tome što je ili nije relevantni vremenski period za objavu, to je posao medija i struke da to odrede i da se po tome ravnaju. Ti podaci naravno, budući da su nastali kroz sustav prikupljanja taksi (dakle javnim novcem) moraju biti otvoreni i slobodno dostupni svima bez posebne procedure, najave ili čekanja.

Prijedlog da se podaci predstave tri puta godišnje je, kao i uvijek do sada, intelektualno ograničeni pogled uhljeba koji nemaju kapaciteta sagledati širu sliku ili svojim radom doprinijeti razvoju ove zemlje; umjesto toga su kao i svi drugi gatekeeperi odlučili poput hrčka sakupljati podatke i svojom diskrecijom ih puštati kada i kome oni zažele, a da pritom zadrže nemogućnost nezavisne kontrole i otkrivanja lažno uljepšanih podataka.

Rakar je naglasio kako podaci skupljeni javnim novcem moraju biti otvoreni i slobodno dostupni!

Jedina prednost tromjesečnog predstavljanja podataka bila bi mogućnost da Ministarstvo turizma i HTZ predstave podatke na način koji im odgovara, lakše ‘pakirajući’ loše rezultate ili aktivnosti. Medijima poput Indexa i Telegrama bi bilo puno teže argumentirano govoriti o problemima turističke sezone kad ne bi imali podatke koji to potvrđuju. Naravno, neki mediji imaju tendenciju, umjesto analize podataka i kritičkog pisanja, prepustiti se dramatičnim naslovima i spekulaciji, ali upravo otvorenost podataka daje najbolji temelj za nezavisnu analizu svih strana.

Loša odluka potaknuta isključivo PR-om ususret EU direktivi o otvorenim podacima

Manje od tjedan dana kasnije iz Ministarstva turizma poručili su kako će sve ipak ostati po starom i da će početkom svakog mjeseca na stranicama HTZ-a, kao i do sada, izlaziti statistički izvještaji iz eVisitor sustava u PDF formatu.

Blago nama.

“Otvoreni podaci” kako ih vide Ministarstvo turizma i HTZ.

Čini se da je netko ministra Cappellija upozorio da upravo 16. srpnja na snagu stupa nova Direktiva Europske unije o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora čiji je cilj upravo spriječiti zatvorenost kakvu su tek nekoliko dana ranije argumentirali u Ministarstvu turizma i HTZ-u. Gongova Melisa Skender za Netokraciju komentira:

EU Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora statističke podatke, a HTZ-ovi podaci to jesu, svrstava u grupu posebnih, visokovrijednih skupova podataka koji trebaju biti besplatno dostupni u strojno čitljivom obliku, a PDF to sigurno nije. Drugim riječima, usprkos najavama HTZ-a, svatko tko im se obrati zahtjevom za pravo na pristup informacijama i zatraži podatke u otvorenom formatu – excel tablici na primjer – te podatke će i dobiti.

PDF izvještaji nisu dovoljni ni za transparentnost, ni za uspješnu turističku sezonu

U Ministarstvu turizma možda se nadaju da su time što su se predomislili oko predstavljanja podataka riješili barem jednog razloga za itekako opravdanu kritiku, ali upravo je ovo trenutak u kojemu svima mora biti jasno – kako Skender naglašava u prijašnjem komentaru – da mjesečni dokumenti u PDF formatu nisu dovoljni. A s obzirom na to da kao takvi nisu strojno čitljivi po standardima koje zahtjeva Direktiva Europske unije o otvorenim podacima, posljedice se očituju u nekoliko područja:

  • Rijetkim medijima koji imaju kapacitete i želju za data istraživačko novinarstvo otežavaju analizu podataka;
  • Turističkim djelatnicima onemogućavaju ne samo analizu podataka za svoj dio tržišta, već i usporedbu s vlastitim podacima iz različitih izvora;
  • Ne daju priliku novim poduzetnicima da temeljem otvorenih podataka otkriju nove prilike na tržištu kojima mogu stvoriti novu vrijednost i radna mjesta;
  • Otežavaju hotelijerima, iznajmljivačima, ugostiteljima i drugim turističkim djelatnostima da temeljem podataka donesu bolje poslovne odluke.

Rakar naglašava kako Ministarstvo turizma i HTZ moraju otići korak dalje:

Oni bi trebali pružati setove podataka s bogatim povijesnim podacima i preciznijim lokalitetima gdje su turisti odsjedali kako bi iznajmljivači, hotelijeri, ugostitelji i druge uslužne djelatnosti mogle donositi pravodobne poslovne odluke, kako bi mogli kreirati planove i temeljem u stvarnosti utemeljenih podataka mogli donositi odluke o investicijama i novim sadržajima.

eVisitor podaci moraju biti otvoreni po uzoru na Glasgow, Novi Zeland…

Cappelli ne mora izmišljati toplu vodu, s obzirom na to da na globalnom turističkom tržištu postoji niz odličnih primjera kako prikazati podatke kakve eVisitor omogućava. Grad Glasgow primjerice nudi preglednu web stranicu kao ‘dashboard’ u kojem možete vidjeti ne samo širu sliku, nego i tržišne segmente. Za razliku od HTZ-ovih profila tržišta, Glasgow nudi preglede specifičnih vrsta turista, poput ‘foodija’.

Grad Glasgow nudi pregledan dashboard ključnih podataka.

Vjerojatno najbolji primjer i uzor Hrvatskoj u dostupnosti podataka o turističkom tržištu je Novi Zeland, inače svjetski primjer za brendiranje i pozicioniranje u turizmu. Putem web stranice Stats NZ možete pristupiti svim podacima o novozelandskom turizmu koje potom možete analizirati i po želji – preuzeti! Kako bi medijima i turističkim djelatnicima ipak olakšao snalaženje u brdu podataka, novozelandsko Ministarstvo gospodarstva, inovacija i zapošljavanja daje niz linkova koji vas vode na specifične segmente Stats NZ.

Novi Zeland oduvijek je bio svjetski primjer za pozicioniranje u turizmu, a sigurno je primjer i po tome da zainteresiranoj javnosti nudi bogat pregled turističkih podataka.

eVisitor dashboard i API za pripremu za 2020.

Ovakav pristup podacima eVisitor sustava omogućio bi ne samo nezavisnu analizu nego i korištenje podataka za donošenje boljih poslovnih odluka. Dapače, mnogi bi poduzetnici temeljem analize podataka mogli otkriti prostor na tržištu i razviti novu generaciju hrvatskih turističkih tehnoloških tvrtki.

Primjerice, profesor Bela Stanić s Griffith instituta za turizam najavio je rad na projektu Human Sensor čime je htio pokazati kako se korištenjem analize u stvarnom vremenu može doći do relevantnijih informacija za turistički sektor putem društvenih mreža, blogova i turističkih web stranica nego tradicionalnom analizom. Ovaj itekako logičan korak u doba otvorenih podataka, Stanić je najavio još 2016., a mi u 2019. se moramo baviti ne samo ograničenjem podataka kroz PDF izvještaje, već i njihovim neobjavljivanjem. S obzirom na to da će se čak i banke kroz PSD2 regulativu morati otvoriti u rujnu ove godine, nema izlike da Ministarstvo turizma i HTZ nastave s praksom isključivo PDF izvještaja.

Želi li zaista uspjeh ne samo hrvatskog turizma, nego i gospodarstva u kojemu turizam čini skoro 20 posto BDP-a (najviše u Europi!), ministar Gari Cappelli mora ujesen – ususret pripremi za turističku sezonu 2020. – otvoriti eVisitor podatke kroz pravi internetski ‘dashboard’ i API dostupan ne tri puta godišnje, ne mjesečno, ne na zahtjev, već u stvarnom vremenu. Ništa manje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ana Ekas

    Ana Ekas

    24. 07. 2019. u 3:58 pm Odgovori

    Putem web stranice Stats NZ mogu se preuzeti samo podaci iz 2017, a Glasgow ima isto zadnje podatke iz 2017., a svrha i upotreba podataka iz dashboarda su?!?
    Da li ste uopće gledali podatke od institucija koja ste naveli i za što možete koristiti podatke?

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      24. 07. 2019. u 4:12 pm Odgovori

      Zapravo, putem Stats NZ su zadnji dostupni rezultati iz ožujka 2019., a na Glasgowu zaista iz 2017., stoga da – pogledali smo podatke i dalje su to najbolji primjeri kako predstaviti podatke javnosti – u vidu formata – puno bolje od ovoga što HTZ i Ministarstvo turizma. Svaka čast HTZ-u što daju mjesečne PDF-ove (istina, htjeli su to smanjiti zbog političkih interesa), ali to nije dovoljno. Neka stoga budu osim vremenski ažurni i formatom 🙂

      Što se tiče korištenja podataka, u tekstu mislim da je itekako za što se mogu koristiti podatke, ali ako treba ilustrirati – podaci primjerice neki hotelski lanac može usporediti s povijesnim podacima o posjećenosti, vlastitim bookinzima itd. Kad su podaci dostupni (što u slučaju PDF-ova) nisu za strojno učenje, nebo je granica 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.