eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora otvoriti podatke kroz ‘dashboard’ i API!

Predstavljajući rezultate posjećenosti temeljene na nacionalnom eVisitor sustavu za prijavu turista, ministar turizma Gari Cappelli objasnio je kako su odlučili izvještaje objavljivati tri puta godišnje umjesto mjesečno:

Želim pristupati turizmu na cjelovit način. Način pristupa prema turističkim rezultatima i turizmu globalno se mijenja i teško je pratiti rezultate od četvrtka do četvrtka i biti objektivan u takvim analizama, jer se često radi o neusporedivim podacima, zbog rasporeda praznika i ostalog. To nije fer ni prema turističkim subjektima, ali ni gostima. Zbog toga više nećemo uspoređivati dan po dan, već ćemo vam raditi prezentacije “prolaznih vremena”, za predsezonu, glavnu sezonu i cijelu turističku godinu” pojasnio je Cappelli.

Tada je ministar obećao da će mediji i dalje moći dobivati podatke o popunjenosti na zahtjev, iako to nismo mogli dobiti od ovog svibnja, mjeseca čija je statistika objavljena skoro dva mjeseca kasnije na stranicama HTZ-a.

Od objave je bilo jasno da se radi, ne samo o nelogičnoj odluci kako je komentirao HRturizmov Goran Rihelj, već PRovski-političkoj odluci koja može dugoročno naštetiti hrvatskom turizmu. Analitičar Marko Rakar objašnjava kako se radi o javnim podacima koji moraju biti objavljeni:

Izvještaji iz ovakvih sustava bi morali biti automatizirani i objavljivati se u trenutku kada vjerujemo da imamo potpune i točne podatke, nema nikakvog razloga da bude drugačije. Nije posao ministarstva da odlučuje o tome što je ili nije relevantni vremenski period za objavu, to je posao medija i struke da to odrede i da se po tome ravnaju. Ti podaci naravno, budući da su nastali kroz sustav prikupljanja taksi (dakle javnim novcem) moraju biti otvoreni i slobodno dostupni svima bez posebne procedure, najave ili čekanja.

Prijedlog da se podaci predstave tri puta godišnje je, kao i uvijek do sada, intelektualno ograničeni pogled uhljeba koji nemaju kapaciteta sagledati širu sliku ili svojim radom doprinijeti razvoju ove zemlje; umjesto toga su kao i svi drugi gatekeeperi odlučili poput hrčka sakupljati podatke i svojom diskrecijom ih puštati kada i kome oni zažele, a da pritom zadrže nemogućnost nezavisne kontrole i otkrivanja lažno uljepšanih podataka.

Jedina prednost tromjesečnog predstavljanja podataka bila bi mogućnost da Ministarstvo turizma i HTZ predstave podatke na način koji im odgovara, lakše ‘pakirajući’ loše rezultate ili aktivnosti. Medijima poput Indexa i Telegrama bi bilo puno teže argumentirano govoriti o problemima turističke sezone kad ne bi imali podatke koji to potvrđuju. Naravno, neki mediji imaju tendenciju, umjesto analize podataka i kritičkog pisanja, prepustiti se dramatičnim naslovima i spekulaciji, ali upravo otvorenost podataka daje najbolji temelj za nezavisnu analizu svih strana.

Loša odluka potaknuta isključivo PR-om ususret EU direktivi o otvorenim podacima

Manje od tjedan dana kasnije iz Ministarstva turizma poručili su kako će sve ipak ostati po starom i da će početkom svakog mjeseca na stranicama HTZ-a, kao i do sada, izlaziti statistički izvještaji iz eVisitor sustava u PDF formatu.

Blago nama.

Čini se da je netko ministra Cappellija upozorio da upravo 16. srpnja na snagu stupa nova Direktiva Europske unije o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora čiji je cilj upravo spriječiti zatvorenost kakvu su tek nekoliko dana ranije argumentirali u Ministarstvu turizma i HTZ-u. Gongova Melisa Skender za Netokraciju komentira:

EU Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora statističke podatke, a HTZ-ovi podaci to jesu, svrstava u grupu posebnih, visokovrijednih skupova podataka koji trebaju biti besplatno dostupni u strojno čitljivom obliku, a PDF to sigurno nije. Drugim riječima, usprkos najavama HTZ-a, svatko tko im se obrati zahtjevom za pravo na pristup informacijama i zatraži podatke u otvorenom formatu – excel tablici na primjer – te podatke će i dobiti.

PDF izvještaji nisu dovoljni ni za transparentnost, ni za uspješnu turističku sezonu

U Ministarstvu turizma možda se nadaju da su time što su se predomislili oko predstavljanja podataka riješili barem jednog razloga za itekako opravdanu kritiku, ali upravo je ovo trenutak u kojemu svima mora biti jasno – kako Skender naglašava u prijašnjem komentaru – da mjesečni dokumenti u PDF formatu nisu dovoljni. A s obzirom na to da kao takvi nisu strojno čitljivi po standardima koje zahtjeva Direktiva Europske unije o otvorenim podacima, posljedice se očituju u nekoliko područja:

• Rijetkim medijima koji imaju kapacitete i želju za data istraživačko novinarstvo otežavaju analizu podataka;
• Turističkim djelatnicima onemogućavaju ne samo analizu podataka za svoj dio tržišta, već i usporedbu s vlastitim podacima iz različitih izvora;
• Ne daju priliku novim poduzetnicima da temeljem otvorenih podataka otkriju nove prilike na tržištu kojima mogu stvoriti novu vrijednost i radna mjesta;
• Otežavaju hotelijerima, iznajmljivačima, ugostiteljima i drugim turističkim djelatnostima da temeljem podataka donesu bolje poslovne odluke.

Rakar naglašava kako Ministarstvo turizma i HTZ moraju otići korak dalje:

Oni bi trebali pružati setove podataka s bogatim povijesnim podacima i preciznijim lokalitetima gdje su turisti odsjedali kako bi iznajmljivači, hotelijeri, ugostitelji i druge uslužne djelatnosti mogle donositi pravodobne poslovne odluke, kako bi mogli kreirati planove i temeljem u stvarnosti utemeljenih podataka mogli donositi odluke o investicijama i novim sadržajima.

eVisitor podaci moraju biti otvoreni po uzoru na Glasgow, Novi Zeland…

Cappelli ne mora izmišljati toplu vodu, s obzirom na to da na globalnom turističkom tržištu postoji niz odličnih primjera kako prikazati podatke kakve eVisitor omogućava. Grad Glasgow primjerice nudi preglednu web stranicu kao ‘dashboard’ u kojem možete vidjeti ne samo širu sliku, nego i tržišne segmente. Za razliku od HTZ-ovih profila tržišta, Glasgow nudi preglede specifičnih vrsta turista, poput ‘foodija’.

Vjerojatno najbolji primjer i uzor Hrvatskoj u dostupnosti podataka o turističkom tržištu je Novi Zeland, inače svjetski primjer za brendiranje i pozicioniranje u turizmu. Putem web stranice Stats NZ možete pristupiti svim podacima o novozelandskom turizmu koje potom možete analizirati i po želji – preuzeti! Kako bi medijima i turističkim djelatnicima ipak olakšao snalaženje u brdu podataka, novozelandsko Ministarstvo gospodarstva, inovacija i zapošljavanja daje niz linkova koji vas vode na specifične segmente Stats NZ.

eVisitor dashboard i API za pripremu za 2020.

Ovakav pristup podacima eVisitor sustava omogućio bi ne samo nezavisnu analizu nego i korištenje podataka za donošenje boljih poslovnih odluka. Dapače, mnogi bi poduzetnici temeljem analize podataka mogli otkriti prostor na tržištu i razviti novu generaciju hrvatskih turističkih tehnoloških tvrtki.

Primjerice, profesor Bela Stanić s Griffith instituta za turizam najavio je rad na projektu Human Sensor čime je htio pokazati kako se korištenjem analize u stvarnom vremenu može doći do relevantnijih informacija za turistički sektor putem društvenih mreža, blogova i turističkih web stranica nego tradicionalnom analizom. Ovaj itekako logičan korak u doba otvorenih podataka, Stanić je najavio još 2016., a mi u 2019. se moramo baviti ne samo ograničenjem podataka kroz PDF izvještaje, već i njihovim neobjavljivanjem. S obzirom na to da će se čak i banke kroz PSD2 regulativu morati otvoriti u rujnu ove godine, nema izlike da Ministarstvo turizma i HTZ nastave s praksom isključivo PDF izvještaja.

Želi li zaista uspjeh ne samo hrvatskog turizma, nego i gospodarstva u kojemu turizam čini skoro 20 posto BDP-a (najviše u Europi!), ministar Gari Cappelli mora ujesen – ususret pripremi za turističku sezonu 2020. – otvoriti eVisitor podatke kroz pravi internetski ‘dashboard’ i API dostupan ne tri puta godišnje, ne mjesečno, ne na zahtjev, već u stvarnom vremenu. Ništa manje.