eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora zaista otvoriti podatke!

eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora otvoriti podatke kroz ‘dashboard’ i API!

Nakon što je povukao odluku da izvještaje o turističkoj posjećenosti objavljuje samo tri puta godišnje, ministar turizma Gari Cappelli mora ih otvoriti kako EU i tržište traže!

Predstavljajući rezultate posjećenosti temeljene na nacionalnom eVisitor sustavu za prijavu turista, ministar turizma Gari Cappelli objasnio je kako su odlučili izvještaje objavljivati tri puta godišnje umjesto mjesečno:

Želim pristupati turizmu na cjelovit način. Način pristupa prema turističkim rezultatima i turizmu globalno se mijenja i teško je pratiti rezultate od četvrtka do četvrtka i biti objektivan u takvim analizama, jer se često radi o neusporedivim podacima, zbog rasporeda praznika i ostalog. To nije fer ni prema turističkim subjektima, ali ni gostima. Zbog toga više nećemo uspoređivati dan po dan, već ćemo vam raditi prezentacije “prolaznih vremena”, za predsezonu, glavnu sezonu i cijelu turističku godinu” pojasnio je Cappelli.

Tada je ministar obećao da će mediji i dalje moći dobivati podatke o popunjenosti na zahtjev, iako to nismo mogli dobiti od ovog svibnja, mjeseca čija je statistika objavljena skoro dva mjeseca kasnije na stranicama HTZ-a.

Od objave je bilo jasno da se radi, ne samo o nelogičnoj odluci kako je komentirao HRturizmov Goran Rihelj, već PRovski-političkoj odluci koja može dugoročno naštetiti hrvatskom turizmu. Analitičar Marko Rakar objašnjava kako se radi o javnim podacima koji moraju biti objavljeni:

Izvještaji iz ovakvih sustava bi morali biti automatizirani i objavljivati se u trenutku kada vjerujemo da imamo potpune i točne podatke, nema nikakvog razloga da bude drugačije. Nije posao ministarstva da odlučuje o tome što je ili nije relevantni vremenski period za objavu, to je posao medija i struke da to odrede i da se po tome ravnaju. Ti podaci naravno, budući da su nastali kroz sustav prikupljanja taksi (dakle javnim novcem) moraju biti otvoreni i slobodno dostupni svima bez posebne procedure, najave ili čekanja.

Prijedlog da se podaci predstave tri puta godišnje je, kao i uvijek do sada, intelektualno ograničeni pogled uhljeba koji nemaju kapaciteta sagledati širu sliku ili svojim radom doprinijeti razvoju ove zemlje; umjesto toga su kao i svi drugi gatekeeperi odlučili poput hrčka sakupljati podatke i svojom diskrecijom ih puštati kada i kome oni zažele, a da pritom zadrže nemogućnost nezavisne kontrole i otkrivanja lažno uljepšanih podataka.

Rakar je naglasio kako podaci skupljeni javnim novcem moraju biti otvoreni i slobodno dostupni!

Jedina prednost tromjesečnog predstavljanja podataka bila bi mogućnost da Ministarstvo turizma i HTZ predstave podatke na način koji im odgovara, lakše ‘pakirajući’ loše rezultate ili aktivnosti. Medijima poput Indexa i Telegrama bi bilo puno teže argumentirano govoriti o problemima turističke sezone kad ne bi imali podatke koji to potvrđuju. Naravno, neki mediji imaju tendenciju, umjesto analize podataka i kritičkog pisanja, prepustiti se dramatičnim naslovima i spekulaciji, ali upravo otvorenost podataka daje najbolji temelj za nezavisnu analizu svih strana.

Loša odluka potaknuta isključivo PR-om ususret EU direktivi o otvorenim podacima

Manje od tjedan dana kasnije iz Ministarstva turizma poručili su kako će sve ipak ostati po starom i da će početkom svakog mjeseca na stranicama HTZ-a, kao i do sada, izlaziti statistički izvještaji iz eVisitor sustava u PDF formatu.

Blago nama.

“Otvoreni podaci” kako ih vide Ministarstvo turizma i HTZ.

Čini se da je netko ministra Cappellija upozorio da upravo 16. srpnja na snagu stupa nova Direktiva Europske unije o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora čiji je cilj upravo spriječiti zatvorenost kakvu su tek nekoliko dana ranije argumentirali u Ministarstvu turizma i HTZ-u. Gongova Melisa Skender za Netokraciju komentira:

EU Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora statističke podatke, a HTZ-ovi podaci to jesu, svrstava u grupu posebnih, visokovrijednih skupova podataka koji trebaju biti besplatno dostupni u strojno čitljivom obliku, a PDF to sigurno nije. Drugim riječima, usprkos najavama HTZ-a, svatko tko im se obrati zahtjevom za pravo na pristup informacijama i zatraži podatke u otvorenom formatu – excel tablici na primjer – te podatke će i dobiti.

PDF izvještaji nisu dovoljni ni za transparentnost, ni za uspješnu turističku sezonu

U Ministarstvu turizma možda se nadaju da su time što su se predomislili oko predstavljanja podataka riješili barem jednog razloga za itekako opravdanu kritiku, ali upravo je ovo trenutak u kojemu svima mora biti jasno – kako Skender naglašava u prijašnjem komentaru – da mjesečni dokumenti u PDF formatu nisu dovoljni. A s obzirom na to da kao takvi nisu strojno čitljivi po standardima koje zahtjeva Direktiva Europske unije o otvorenim podacima, posljedice se očituju u nekoliko područja:

  • Rijetkim medijima koji imaju kapacitete i želju za data istraživačko novinarstvo otežavaju analizu podataka;
  • Turističkim djelatnicima onemogućavaju ne samo analizu podataka za svoj dio tržišta, već i usporedbu s vlastitim podacima iz različitih izvora;
  • Ne daju priliku novim poduzetnicima da temeljem otvorenih podataka otkriju nove prilike na tržištu kojima mogu stvoriti novu vrijednost i radna mjesta;
  • Otežavaju hotelijerima, iznajmljivačima, ugostiteljima i drugim turističkim djelatnostima da temeljem podataka donesu bolje poslovne odluke.

Rakar naglašava kako Ministarstvo turizma i HTZ moraju otići korak dalje:

Oni bi trebali pružati setove podataka s bogatim povijesnim podacima i preciznijim lokalitetima gdje su turisti odsjedali kako bi iznajmljivači, hotelijeri, ugostitelji i druge uslužne djelatnosti mogle donositi pravodobne poslovne odluke, kako bi mogli kreirati planove i temeljem u stvarnosti utemeljenih podataka mogli donositi odluke o investicijama i novim sadržajima.

eVisitor podaci moraju biti otvoreni po uzoru na Glasgow, Novi Zeland…

Cappelli ne mora izmišljati toplu vodu, s obzirom na to da na globalnom turističkom tržištu postoji niz odličnih primjera kako prikazati podatke kakve eVisitor omogućava. Grad Glasgow primjerice nudi preglednu web stranicu kao ‘dashboard’ u kojem možete vidjeti ne samo širu sliku, nego i tržišne segmente. Za razliku od HTZ-ovih profila tržišta, Glasgow nudi preglede specifičnih vrsta turista, poput ‘foodija’.

Grad Glasgow nudi pregledan dashboard ključnih podataka.

Vjerojatno najbolji primjer i uzor Hrvatskoj u dostupnosti podataka o turističkom tržištu je Novi Zeland, inače svjetski primjer za brendiranje i pozicioniranje u turizmu. Putem web stranice Stats NZ možete pristupiti svim podacima o novozelandskom turizmu koje potom možete analizirati i po želji – preuzeti! Kako bi medijima i turističkim djelatnicima ipak olakšao snalaženje u brdu podataka, novozelandsko Ministarstvo gospodarstva, inovacija i zapošljavanja daje niz linkova koji vas vode na specifične segmente Stats NZ.

Novi Zeland oduvijek je bio svjetski primjer za pozicioniranje u turizmu, a sigurno je primjer i po tome da zainteresiranoj javnosti nudi bogat pregled turističkih podataka.

eVisitor dashboard i API za pripremu za 2020.

Ovakav pristup podacima eVisitor sustava omogućio bi ne samo nezavisnu analizu nego i korištenje podataka za donošenje boljih poslovnih odluka. Dapače, mnogi bi poduzetnici temeljem analize podataka mogli otkriti prostor na tržištu i razviti novu generaciju hrvatskih turističkih tehnoloških tvrtki.

Primjerice, profesor Bela Stanić s Griffith instituta za turizam najavio je rad na projektu Human Sensor čime je htio pokazati kako se korištenjem analize u stvarnom vremenu može doći do relevantnijih informacija za turistički sektor putem društvenih mreža, blogova i turističkih web stranica nego tradicionalnom analizom. Ovaj itekako logičan korak u doba otvorenih podataka, Stanić je najavio još 2016., a mi u 2019. se moramo baviti ne samo ograničenjem podataka kroz PDF izvještaje, već i njihovim neobjavljivanjem. S obzirom na to da će se čak i banke kroz PSD2 regulativu morati otvoriti u rujnu ove godine, nema izlike da Ministarstvo turizma i HTZ nastave s praksom isključivo PDF izvještaja.

Želi li zaista uspjeh ne samo hrvatskog turizma, nego i gospodarstva u kojemu turizam čini skoro 20 posto BDP-a (najviše u Europi!), ministar Gari Cappelli mora ujesen – ususret pripremi za turističku sezonu 2020. – otvoriti eVisitor podatke kroz pravi internetski ‘dashboard’ i API dostupan ne tri puta godišnje, ne mjesečno, ne na zahtjev, već u stvarnom vremenu. Ništa manje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ana Ekas

    Ana Ekas

    24. 07. 2019. u 3:58 pm Odgovori

    Putem web stranice Stats NZ mogu se preuzeti samo podaci iz 2017, a Glasgow ima isto zadnje podatke iz 2017., a svrha i upotreba podataka iz dashboarda su?!?
    Da li ste uopće gledali podatke od institucija koja ste naveli i za što možete koristiti podatke?

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      24. 07. 2019. u 4:12 pm Odgovori

      Zapravo, putem Stats NZ su zadnji dostupni rezultati iz ožujka 2019., a na Glasgowu zaista iz 2017., stoga da – pogledali smo podatke i dalje su to najbolji primjeri kako predstaviti podatke javnosti – u vidu formata – puno bolje od ovoga što HTZ i Ministarstvo turizma. Svaka čast HTZ-u što daju mjesečne PDF-ove (istina, htjeli su to smanjiti zbog političkih interesa), ali to nije dovoljno. Neka stoga budu osim vremenski ažurni i formatom 🙂

      Što se tiče korištenja podataka, u tekstu mislim da je itekako za što se mogu koristiti podatke, ali ako treba ilustrirati – podaci primjerice neki hotelski lanac može usporediti s povijesnim podacima o posjećenosti, vlastitim bookinzima itd. Kad su podaci dostupni (što u slučaju PDF-ova) nisu za strojno učenje, nebo je granica 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Digitalni marketing

Što zajedničko imaju cajke, McDonald’s i Jack Daniels? Izvrsno targetiranje potreba.

“Zašto su cajke toliko popularne?" pitanje je koje se svako malo vrati "na tapet". Na tom tapetu uz cajke i neke druge ukuse i interese sjede razni brendovi koje određene skupine štuju kao dio njihovog identiteta. Pitanje brendinga proizvoda tako više nije samo marketinško, kao što ni pitanje cajki - nije samo glazbeno.

Što ste propustili

Scaleupi i jednorozi

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Intervju

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.

Zabava i zanimljivosti

Kako su Konzumovi plišani Zvjerići uz AR tehnologiju postali virtualne igračke?

Kampanje maloprodajnih lanaca koje potiču pozitivne promjene, ali u isto vrijeme nude zabavne sadržaje za djecu u Hrvatskoj su sve popularnije. Konzum ponovno ide korak dalje i u najnovijoj takvoj kampanji donosi virtualne likove Zvjerića.

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Tvrtke i poslovanje

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.