eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora zaista otvoriti podatke!

eVisitor izvještaji u PDF-u ne koriste nikome; HTZ mora otvoriti podatke kroz ‘dashboard’ i API!

Nakon što je povukao odluku da izvještaje o turističkoj posjećenosti objavljuje samo tri puta godišnje, ministar turizma Gari Cappelli mora ih otvoriti kako EU i tržište traže!

Predstavljajući rezultate posjećenosti temeljene na nacionalnom eVisitor sustavu za prijavu turista, ministar turizma Gari Cappelli objasnio je kako su odlučili izvještaje objavljivati tri puta godišnje umjesto mjesečno:

Želim pristupati turizmu na cjelovit način. Način pristupa prema turističkim rezultatima i turizmu globalno se mijenja i teško je pratiti rezultate od četvrtka do četvrtka i biti objektivan u takvim analizama, jer se često radi o neusporedivim podacima, zbog rasporeda praznika i ostalog. To nije fer ni prema turističkim subjektima, ali ni gostima. Zbog toga više nećemo uspoređivati dan po dan, već ćemo vam raditi prezentacije “prolaznih vremena”, za predsezonu, glavnu sezonu i cijelu turističku godinu” pojasnio je Cappelli.

Tada je ministar obećao da će mediji i dalje moći dobivati podatke o popunjenosti na zahtjev, iako to nismo mogli dobiti od ovog svibnja, mjeseca čija je statistika objavljena skoro dva mjeseca kasnije na stranicama HTZ-a.

Od objave je bilo jasno da se radi, ne samo o nelogičnoj odluci kako je komentirao HRturizmov Goran Rihelj, već PRovski-političkoj odluci koja može dugoročno naštetiti hrvatskom turizmu. Analitičar Marko Rakar objašnjava kako se radi o javnim podacima koji moraju biti objavljeni:

Izvještaji iz ovakvih sustava bi morali biti automatizirani i objavljivati se u trenutku kada vjerujemo da imamo potpune i točne podatke, nema nikakvog razloga da bude drugačije. Nije posao ministarstva da odlučuje o tome što je ili nije relevantni vremenski period za objavu, to je posao medija i struke da to odrede i da se po tome ravnaju. Ti podaci naravno, budući da su nastali kroz sustav prikupljanja taksi (dakle javnim novcem) moraju biti otvoreni i slobodno dostupni svima bez posebne procedure, najave ili čekanja.

Prijedlog da se podaci predstave tri puta godišnje je, kao i uvijek do sada, intelektualno ograničeni pogled uhljeba koji nemaju kapaciteta sagledati širu sliku ili svojim radom doprinijeti razvoju ove zemlje; umjesto toga su kao i svi drugi gatekeeperi odlučili poput hrčka sakupljati podatke i svojom diskrecijom ih puštati kada i kome oni zažele, a da pritom zadrže nemogućnost nezavisne kontrole i otkrivanja lažno uljepšanih podataka.

Rakar je naglasio kako podaci skupljeni javnim novcem moraju biti otvoreni i slobodno dostupni!

Jedina prednost tromjesečnog predstavljanja podataka bila bi mogućnost da Ministarstvo turizma i HTZ predstave podatke na način koji im odgovara, lakše ‘pakirajući’ loše rezultate ili aktivnosti. Medijima poput Indexa i Telegrama bi bilo puno teže argumentirano govoriti o problemima turističke sezone kad ne bi imali podatke koji to potvrđuju. Naravno, neki mediji imaju tendenciju, umjesto analize podataka i kritičkog pisanja, prepustiti se dramatičnim naslovima i spekulaciji, ali upravo otvorenost podataka daje najbolji temelj za nezavisnu analizu svih strana.

Loša odluka potaknuta isključivo PR-om ususret EU direktivi o otvorenim podacima

Manje od tjedan dana kasnije iz Ministarstva turizma poručili su kako će sve ipak ostati po starom i da će početkom svakog mjeseca na stranicama HTZ-a, kao i do sada, izlaziti statistički izvještaji iz eVisitor sustava u PDF formatu.

Blago nama.

“Otvoreni podaci” kako ih vide Ministarstvo turizma i HTZ.

Čini se da je netko ministra Cappellija upozorio da upravo 16. srpnja na snagu stupa nova Direktiva Europske unije o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora čiji je cilj upravo spriječiti zatvorenost kakvu su tek nekoliko dana ranije argumentirali u Ministarstvu turizma i HTZ-u. Gongova Melisa Skender za Netokraciju komentira:

EU Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora statističke podatke, a HTZ-ovi podaci to jesu, svrstava u grupu posebnih, visokovrijednih skupova podataka koji trebaju biti besplatno dostupni u strojno čitljivom obliku, a PDF to sigurno nije. Drugim riječima, usprkos najavama HTZ-a, svatko tko im se obrati zahtjevom za pravo na pristup informacijama i zatraži podatke u otvorenom formatu – excel tablici na primjer – te podatke će i dobiti.

PDF izvještaji nisu dovoljni ni za transparentnost, ni za uspješnu turističku sezonu

U Ministarstvu turizma možda se nadaju da su time što su se predomislili oko predstavljanja podataka riješili barem jednog razloga za itekako opravdanu kritiku, ali upravo je ovo trenutak u kojemu svima mora biti jasno – kako Skender naglašava u prijašnjem komentaru – da mjesečni dokumenti u PDF formatu nisu dovoljni. A s obzirom na to da kao takvi nisu strojno čitljivi po standardima koje zahtjeva Direktiva Europske unije o otvorenim podacima, posljedice se očituju u nekoliko područja:

  • Rijetkim medijima koji imaju kapacitete i želju za data istraživačko novinarstvo otežavaju analizu podataka;
  • Turističkim djelatnicima onemogućavaju ne samo analizu podataka za svoj dio tržišta, već i usporedbu s vlastitim podacima iz različitih izvora;
  • Ne daju priliku novim poduzetnicima da temeljem otvorenih podataka otkriju nove prilike na tržištu kojima mogu stvoriti novu vrijednost i radna mjesta;
  • Otežavaju hotelijerima, iznajmljivačima, ugostiteljima i drugim turističkim djelatnostima da temeljem podataka donesu bolje poslovne odluke.

Rakar naglašava kako Ministarstvo turizma i HTZ moraju otići korak dalje:

Oni bi trebali pružati setove podataka s bogatim povijesnim podacima i preciznijim lokalitetima gdje su turisti odsjedali kako bi iznajmljivači, hotelijeri, ugostitelji i druge uslužne djelatnosti mogle donositi pravodobne poslovne odluke, kako bi mogli kreirati planove i temeljem u stvarnosti utemeljenih podataka mogli donositi odluke o investicijama i novim sadržajima.

eVisitor podaci moraju biti otvoreni po uzoru na Glasgow, Novi Zeland…

Cappelli ne mora izmišljati toplu vodu, s obzirom na to da na globalnom turističkom tržištu postoji niz odličnih primjera kako prikazati podatke kakve eVisitor omogućava. Grad Glasgow primjerice nudi preglednu web stranicu kao ‘dashboard’ u kojem možete vidjeti ne samo širu sliku, nego i tržišne segmente. Za razliku od HTZ-ovih profila tržišta, Glasgow nudi preglede specifičnih vrsta turista, poput ‘foodija’.

Grad Glasgow nudi pregledan dashboard ključnih podataka.

Vjerojatno najbolji primjer i uzor Hrvatskoj u dostupnosti podataka o turističkom tržištu je Novi Zeland, inače svjetski primjer za brendiranje i pozicioniranje u turizmu. Putem web stranice Stats NZ možete pristupiti svim podacima o novozelandskom turizmu koje potom možete analizirati i po želji – preuzeti! Kako bi medijima i turističkim djelatnicima ipak olakšao snalaženje u brdu podataka, novozelandsko Ministarstvo gospodarstva, inovacija i zapošljavanja daje niz linkova koji vas vode na specifične segmente Stats NZ.

Novi Zeland oduvijek je bio svjetski primjer za pozicioniranje u turizmu, a sigurno je primjer i po tome da zainteresiranoj javnosti nudi bogat pregled turističkih podataka.

eVisitor dashboard i API za pripremu za 2020.

Ovakav pristup podacima eVisitor sustava omogućio bi ne samo nezavisnu analizu nego i korištenje podataka za donošenje boljih poslovnih odluka. Dapače, mnogi bi poduzetnici temeljem analize podataka mogli otkriti prostor na tržištu i razviti novu generaciju hrvatskih turističkih tehnoloških tvrtki.

Primjerice, profesor Bela Stanić s Griffith instituta za turizam najavio je rad na projektu Human Sensor čime je htio pokazati kako se korištenjem analize u stvarnom vremenu može doći do relevantnijih informacija za turistički sektor putem društvenih mreža, blogova i turističkih web stranica nego tradicionalnom analizom. Ovaj itekako logičan korak u doba otvorenih podataka, Stanić je najavio još 2016., a mi u 2019. se moramo baviti ne samo ograničenjem podataka kroz PDF izvještaje, već i njihovim neobjavljivanjem. S obzirom na to da će se čak i banke kroz PSD2 regulativu morati otvoriti u rujnu ove godine, nema izlike da Ministarstvo turizma i HTZ nastave s praksom isključivo PDF izvještaja.

Želi li zaista uspjeh ne samo hrvatskog turizma, nego i gospodarstva u kojemu turizam čini skoro 20 posto BDP-a (najviše u Europi!), ministar Gari Cappelli mora ujesen – ususret pripremi za turističku sezonu 2020. – otvoriti eVisitor podatke kroz pravi internetski ‘dashboard’ i API dostupan ne tri puta godišnje, ne mjesečno, ne na zahtjev, već u stvarnom vremenu. Ništa manje.

Komentari

  1. Ana Ekas

    Ana Ekas

    24. 07. 2019. u 3:58 pm Odgovori

    Putem web stranice Stats NZ mogu se preuzeti samo podaci iz 2017, a Glasgow ima isto zadnje podatke iz 2017., a svrha i upotreba podataka iz dashboarda su?!?
    Da li ste uopće gledali podatke od institucija koja ste naveli i za što možete koristiti podatke?

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      24. 07. 2019. u 4:12 pm Odgovori

      Zapravo, putem Stats NZ su zadnji dostupni rezultati iz ožujka 2019., a na Glasgowu zaista iz 2017., stoga da – pogledali smo podatke i dalje su to najbolji primjeri kako predstaviti podatke javnosti – u vidu formata – puno bolje od ovoga što HTZ i Ministarstvo turizma. Svaka čast HTZ-u što daju mjesečne PDF-ove (istina, htjeli su to smanjiti zbog političkih interesa), ali to nije dovoljno. Neka stoga budu osim vremenski ažurni i formatom 🙂

      Što se tiče korištenja podataka, u tekstu mislim da je itekako za što se mogu koristiti podatke, ali ako treba ilustrirati – podaci primjerice neki hotelski lanac može usporediti s povijesnim podacima o posjećenosti, vlastitim bookinzima itd. Kad su podaci dostupni (što u slučaju PDF-ova) nisu za strojno učenje, nebo je granica 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.