EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

Europskim fondom za regionalni razvoj osigurano je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su isključivo namijenjena novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Za tvrtke, EU fondovi i bespovratna sredstva uvijek nose predznak birokratske sage popraćene papirološkom improvizacijom. Pitanje je uvijek isto: vrijedi li trošiti vrijeme i resurse bez garancije dobitka?

Vrijedi, pogotovo kada se radi o 150 milijuna kuna osiguranih za razvoj inovacija i povećanje konkurentnosti proizvoda i usluga.

Prijaviti se mogu tvrtke i obrti koji u trenutku predaje projekta djeluju maksimalno 36 mjeseci, a moguće je ostvariti bespovratna sredstava od 85% ukupne vrijednosti investicije. Prevedeno, tvrtke po projektu mogu dobiti maksimalnih 1,5 milijuna kuna, a moraju osigurati tek 15% sredstava za provedbu. Zvuči zanimljivo? Evo koji su uvjeti.

Kako natječaj definira inovaciju?

Bilo da se radi o proizvodu ili usluzi, na hrvatskoj startup sceni inovacija ne nedostaje, a uz dobru ideju i detaljno raspisan poslovni plan, možete se natjecati za minimalnih 150 tisuća kuna ili maksimalnih 1,5 milijuna kuna.

Dvije su aktivnosti koje možete financirati ovim natječajem:

AKTIVNOST 1: Priprema za lansiranje proizvoda

Kreirali ste proizvod ili uslugu koja je spremna za tržište, a jedino što vam nedostaje su financijska sredstva kako biste kliknuli launch. Iz EU fonda za regionalni razvoj možete zatražiti sredstva za sljedeće:

  • Izradu i provedbu marketinškog plana
  • Reviziju poslovnog i/ili marketinškog plana
  • Istraživanje i testiranje tržišta za osmišljenu inovaciju
  • Verifikaciju analize tržišta i/ili tržišne potrebe
  • Testiranje proizvoda s potencijalnim kupcima
  • Priprema proizvodnje i ulaganje u probnu proizvodnju (nulta serija)
  • Operativne marketinške aktivnosti izravno vezane uz komercijalizaciju rezultata istraživanja i lansiranja proizvoda ili usluge na tržište
  • Pripreme za sljedeći ciklus investiranja i privlačenje dodatnih sredstava financiranja

AKTIVNOST 2: Prilagodba razvijanog proizvoda ili usluge prema zahtjevima tržišta

Razvili ste proizvod ili uslugu, a testiranjem tržišta naišli ste na inicijalni interes koji je projektu dao vjetar u leđa. Kako biste komercijalizirali proizvod ili uslugu, želite unaprijediti postojeće verzije ili napraviti u potpunosti novu. Iz EU fonda za regionalni razvoj možete zatražiti sredstva za sljedeće:

  • Prilagodbu razvijenog proizvoda/usluge zahtjevima tržišta (uključujući testiranje i ugradnju novih rezultata u završni proizvod)
  • Dizajn proizvoda
  • Reviziju studije izvedivosti

Kako se prijaviti i dobiti bespovratna sredstva?

Pronašli ste se u opisu poduzetnika inovatora, a proizvod ili usluga koju ste osmislili ulazi najmanje u jednu od dvije aktivnosti? Red je na vama da, u dobrom startup stilu, prezentirate svoj projekt kroz sljedeću formu:

  • Poslovni plan
  • Prijavni obrazac
  • Izjava prijavitelja
  • Skupna izjava
  • Izjava o statusu intelektualnog vlasništva
  • Izjava o korištenim potporama male vrijednosti
  • Potvrda porezne uprave o nepostojanju duga

Kome je namijenjen fond i koji troškovi su prihvatljivi?

Prijaviti se mogu isključivo tvrtke do 36 mjeseci starosti koje definicijom odgovaraju mikro, malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj te moraju zadovoljavati minimalno dva od tri uvjeta iz definicije, od čega broj zaposlenih predstavlja obvezni kriterij.

Nadalje, subjekti moraju biti registrirani u Republici Hrvatskoj i imati minimalno jednu osobu zaposlenu u mjesecu koji prethodi predaji projekta. Važno je napomenuti da prilikom predaje projekta, sve obveze prema državi moraju biti podmirene i da tvrtke podnositelji nisu u blokadi i/ili u postupku stečaja.

Tvrtke kontrolirane od strane vlasnika prethodno zatvorenih poduzeća ne mogu koristiti ovu potporu ako je novo poduzeće operativno u istim ili srodnim sektorima kao i zatvorena tvrtka, a ovo ograničenje odnosi se na razdoblje od 12 mjeseci nakon zatvaranja.

Korisni izvori informacija kod prijave su stranice Europski strukturni i investicijski fondovi te eFondovi.

Kada je pravo vrijeme za prijavu na natječaj?

Vrijeme za mobilizaciju je sada jer se otvaranje natječaja očekuje do kraja godine. S brainstormingom biste trebali početi već danas kako biste bili spremni za predaju projekta. U prvom natječaju dodijeljeno je 64 milijuna kuna tvrtkama kao što su Agrivi, Career Centar, Baggizmo, Lloyds Design i Amulet Studio.

EU fondovi su administrativno zahtjevni, nisu jednostavni i vjerojatno ste ih već puno propustili jer ste se posvetili razvoju poslovanja. Međutim, kvalitetni savjetnici i alati omogućit će vam da brže i jednostavnije dođete do besplatnog novca i osloboditi vrijeme da se fokusirate na svoj proizvod i uslugu.

ponuda

Komentari

  1. Denis

    Denis

    28. 11. 2018. u 11:27 am Odgovori

    Apelirm na ozbiljnije startupaše da se mane ćorava posla i ako imaju dobar proizvod neka idu direktno američkim fondovima. Ovo sa EU ‘razvojnim’ fondovima samo će vas iscrpiti beskrajnom papirologijom sa vrlo malim šansama da dobijete ustvari mali novac. Njih u stvarnosti uopće ne zanima vaša ideja niti održivost iste, papirologija im je tradicionalno važnija. Već isprobano više puta, hvala ali više ne.

    Oni koji su samo u lovu an novce neka probaju, ali neka se oboružaju živcima.

  2. Sanja

    Sanja

    28. 11. 2018. u 2:39 pm Odgovori

    Denise, EU novac nije besplatan niti ga daju šakom i kapom. Određena administracija mora postojati i opravdati taj novac. Bavim se time i trenutno ne postoji niti jedan pametan razlog zašto poduzetnici ne bi koristili ova sredstva. Sustav evaluacije nije idealan, ali je definitivno jedini način za doći do novca bez da nekome daš udio. Slažeš se?

  3. Denis

    Denis

    29. 11. 2018. u 3:13 pm Odgovori

    Teorija je uvijek ljepša od prakse. A čini se i da je kod nas bitan dojam da se radi nešto a ne da se stvarno pomogne startupima. Da nije tako, davno bi kod nas nikao fond za razvoj startupa kakvih ima u okruženju, npr Slovenija nas šiša temeljito.

    Primjer broj jedan, apliciramo na natječaj i dolazimo na sastanak, fina priča. Na kraju ništa i vidi čuda osoba zadužena za odluke nas na jednom sastanku veselo obavještava da je sama pokrenula startup i dobila lovu (iako ta osoba nije znala puno o Internetu u prvom redu). Kažem sebi nikad više.

    Priča druga. EU fond preko domaće razvojne agencije nudi investicije. Na sastanku saznajemo hrpu ‘ali’ i sitnih slova, trebaš sam financirati 70%, ne smije biti manje od 100,000 EUR (otkud startupu 70,000 EUR), moraš naći partnera u EU (što će nam partner, zar smo u Jugoslaviji pa na silu mora svaka republika ravnopravno sudjelovati), partner mora imati određene uvjete itd. Odustajemo i na kraju saznamo da su lovu dobili uvijek isti. Uvijek ista umrežena ekipa, koa ruku na srce do danas ništa značajno nije naporavia sa tom lovom.

    Ima tu još priča, poprilično lošijih koje nisu za javnost jer mi smo mala sredina.

    Dakle savjet startupašima, ako mislie ozbiljno zaobiđite domaće igrice i javite se direktno američkim fondovima. Čak niti velika većina EU fondova neće vas uzeti ako niste iz njihove zemlje, svatko štiti svoje igrače u ovoj ‘ravnopravnoj’ zajednici, a nas ne štiti nitko.

    To nije samo moje iskustvo, to je iskustvo mnogih koji su ozbiljni ali nisu umreženi na domaći način. Uštedite si živce i vrijeme. Jedan Izrael sa dvostruko stanovnika godišnje ulaže preko milijardu USD u startupe a mi ništa. Čini se da nam je sudbina ipak u Irskoj.

    Disclaimer: ovo je samo moj pogled i moje iskustvo, nije poziv na djelovanje. Hvala

  4. Domagoj

    Domagoj

    30. 11. 2018. u 9:51 am Odgovori

    Samostalno sam napisao projektnu prijavu za natječaj ‘Inovacije MSP’ u iznosu od 500.000 do 1.500.000kn u samo 2 dana za jedan startup koji je dobio bespovratna sredstva. Ako nekoga zanima kako izgleda pravi primjer iz prakse neka se javi mejlom.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Kojem se direktoru isplati visiti na Facebooku? Bakiću, Varteksovom influenceru, itekako!

Nakon što je uložio u svoj Facebook profil kroz Croatian Makerse i stvorio bogatstvo pratitelja, Bakić "isplaćuje" dividende dosega za Varteksov "influencer" marketing.

Internet marketing

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Intervju

Ida Prester: Nisam se usudila ići na porodiljni dopust zbog specifičnosti svog posla

Idu Prester znamo kao glazbenicu i voditeljicu, a jedan od njenih idućih voditeljskih zadataka bit će Netokracijina konferencija Ladies of New Business. Tema? Izazovi (ali i prilike) koje donosi majčinstvo u dinamičnoj digitalnoj i IT industriji.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Biti osnivač startupa, a ujedno i raditi na udaljenost? Svjetski top travel bloger zna kako.

Mark Van Der Heijden digitalni je nomad koji je radio na svih sedam kontinenata, a odnedavno je i osnivač startupa koji nastoji pomoći upravo nomadima.

Najava

Good Game: Prvi hrvatski B2B gaming turnir seli se u MSU te gradi temelje za širenje u regiju – i svijet

Najveći regionalni B2B gaming događaj za ovu godinu ima velike planove

Digitalni mediji

Miran Pavić: Da Telegram ovisi samo o brojkama, izgubili bismo od Googlea, Facebooka i Styrije

Prije desetak dana odjeknula je vijest kako Telegram Media Grupa RTL-u prodaje najčitaniji portal iz svog portfelja, Net.hr. Mnogima je to došlo kao iznenađenje - zašto prodati portal koji trenutno zauzima visoko peto mjesto na Gemiusovoj ljestvici?

Kultura 2.0

Članak 13: Mogu li upload filteri uopće prepoznati kritiku, parodiju, meme?

Direktiva Europskog parlamenta i vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu konačno ide na finalno glasovanje u travnju. Ako prođe u trenutnom obliku, 'upload' filteri promijenit će u potpunosti način na koji koristimo internet.

Kultura 2.0

PewDiePie više nije prvak YouTubea ili?

Prvi put od kada je 2013. dobio titulu najpopularnijeg YouTubera, kanal Šveđanina Felixa Kjellberga izgubio je vodstvo po broju pretplatnika - na dva sata.

Kultura 2.0

Napad na Novom Zelandu optimiziran je kako bi se što brže širio društvenim mrežama

Događaji poput nedavnih napada na Novom Zelandu pokazuju tamnu stranu društvenih mreža - kako na to uopće utjecati?