EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

Europskim fondom za regionalni razvoj osigurano je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su isključivo namijenjena novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Za tvrtke, EU fondovi i bespovratna sredstva uvijek nose predznak birokratske sage popraćene papirološkom improvizacijom. Pitanje je uvijek isto: vrijedi li trošiti vrijeme i resurse bez garancije dobitka?

Vrijedi, pogotovo kada se radi o 150 milijuna kuna osiguranih za razvoj inovacija i povećanje konkurentnosti proizvoda i usluga.

Prijaviti se mogu tvrtke i obrti koji u trenutku predaje projekta djeluju maksimalno 36 mjeseci, a moguće je ostvariti bespovratna sredstava od 85% ukupne vrijednosti investicije. Prevedeno, tvrtke po projektu mogu dobiti maksimalnih 1,5 milijuna kuna, a moraju osigurati tek 15% sredstava za provedbu. Zvuči zanimljivo? Evo koji su uvjeti.

Kako natječaj definira inovaciju?

Bilo da se radi o proizvodu ili usluzi, na hrvatskoj startup sceni inovacija ne nedostaje, a uz dobru ideju i detaljno raspisan poslovni plan, možete se natjecati za minimalnih 150 tisuća kuna ili maksimalnih 1,5 milijuna kuna.

Dvije su aktivnosti koje možete financirati ovim natječajem:

AKTIVNOST 1: Priprema za lansiranje proizvoda

Kreirali ste proizvod ili uslugu koja je spremna za tržište, a jedino što vam nedostaje su financijska sredstva kako biste kliknuli launch. Iz EU fonda za regionalni razvoj možete zatražiti sredstva za sljedeće:

  • Izradu i provedbu marketinškog plana
  • Reviziju poslovnog i/ili marketinškog plana
  • Istraživanje i testiranje tržišta za osmišljenu inovaciju
  • Verifikaciju analize tržišta i/ili tržišne potrebe
  • Testiranje proizvoda s potencijalnim kupcima
  • Priprema proizvodnje i ulaganje u probnu proizvodnju (nulta serija)
  • Operativne marketinške aktivnosti izravno vezane uz komercijalizaciju rezultata istraživanja i lansiranja proizvoda ili usluge na tržište
  • Pripreme za sljedeći ciklus investiranja i privlačenje dodatnih sredstava financiranja

AKTIVNOST 2: Prilagodba razvijanog proizvoda ili usluge prema zahtjevima tržišta

Razvili ste proizvod ili uslugu, a testiranjem tržišta naišli ste na inicijalni interes koji je projektu dao vjetar u leđa. Kako biste komercijalizirali proizvod ili uslugu, želite unaprijediti postojeće verzije ili napraviti u potpunosti novu. Iz EU fonda za regionalni razvoj možete zatražiti sredstva za sljedeće:

  • Prilagodbu razvijenog proizvoda/usluge zahtjevima tržišta (uključujući testiranje i ugradnju novih rezultata u završni proizvod)
  • Dizajn proizvoda
  • Reviziju studije izvedivosti

Kako se prijaviti i dobiti bespovratna sredstva?

Pronašli ste se u opisu poduzetnika inovatora, a proizvod ili usluga koju ste osmislili ulazi najmanje u jednu od dvije aktivnosti? Red je na vama da, u dobrom startup stilu, prezentirate svoj projekt kroz sljedeću formu:

  • Poslovni plan
  • Prijavni obrazac
  • Izjava prijavitelja
  • Skupna izjava
  • Izjava o statusu intelektualnog vlasništva
  • Izjava o korištenim potporama male vrijednosti
  • Potvrda porezne uprave o nepostojanju duga

Kome je namijenjen fond i koji troškovi su prihvatljivi?

Prijaviti se mogu isključivo tvrtke do 36 mjeseci starosti koje definicijom odgovaraju mikro, malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj te moraju zadovoljavati minimalno dva od tri uvjeta iz definicije, od čega broj zaposlenih predstavlja obvezni kriterij.

Nadalje, subjekti moraju biti registrirani u Republici Hrvatskoj i imati minimalno jednu osobu zaposlenu u mjesecu koji prethodi predaji projekta. Važno je napomenuti da prilikom predaje projekta, sve obveze prema državi moraju biti podmirene i da tvrtke podnositelji nisu u blokadi i/ili u postupku stečaja.

Tvrtke kontrolirane od strane vlasnika prethodno zatvorenih poduzeća ne mogu koristiti ovu potporu ako je novo poduzeće operativno u istim ili srodnim sektorima kao i zatvorena tvrtka, a ovo ograničenje odnosi se na razdoblje od 12 mjeseci nakon zatvaranja.

Korisni izvori informacija kod prijave su stranice Europski strukturni i investicijski fondovi te eFondovi.

Kada je pravo vrijeme za prijavu na natječaj?

Vrijeme za mobilizaciju je sada jer se otvaranje natječaja očekuje do kraja godine. S brainstormingom biste trebali početi već danas kako biste bili spremni za predaju projekta. U prvom natječaju dodijeljeno je 64 milijuna kuna tvrtkama kao što su Agrivi, Career Centar, Baggizmo, Lloyds Design i Amulet Studio.

EU fondovi su administrativno zahtjevni, nisu jednostavni i vjerojatno ste ih već puno propustili jer ste se posvetili razvoju poslovanja. Međutim, kvalitetni savjetnici i alati omogućit će vam da brže i jednostavnije dođete do besplatnog novca i osloboditi vrijeme da se fokusirate na svoj proizvod i uslugu.

ponuda

Komentari

  1. Denis

    Denis

    28. 11. 2018. u 11:27 am Odgovori

    Apelirm na ozbiljnije startupaše da se mane ćorava posla i ako imaju dobar proizvod neka idu direktno američkim fondovima. Ovo sa EU ‘razvojnim’ fondovima samo će vas iscrpiti beskrajnom papirologijom sa vrlo malim šansama da dobijete ustvari mali novac. Njih u stvarnosti uopće ne zanima vaša ideja niti održivost iste, papirologija im je tradicionalno važnija. Već isprobano više puta, hvala ali više ne.

    Oni koji su samo u lovu an novce neka probaju, ali neka se oboružaju živcima.

  2. Sanja

    Sanja

    28. 11. 2018. u 2:39 pm Odgovori

    Denise, EU novac nije besplatan niti ga daju šakom i kapom. Određena administracija mora postojati i opravdati taj novac. Bavim se time i trenutno ne postoji niti jedan pametan razlog zašto poduzetnici ne bi koristili ova sredstva. Sustav evaluacije nije idealan, ali je definitivno jedini način za doći do novca bez da nekome daš udio. Slažeš se?

  3. Denis

    Denis

    29. 11. 2018. u 3:13 pm Odgovori

    Teorija je uvijek ljepša od prakse. A čini se i da je kod nas bitan dojam da se radi nešto a ne da se stvarno pomogne startupima. Da nije tako, davno bi kod nas nikao fond za razvoj startupa kakvih ima u okruženju, npr Slovenija nas šiša temeljito.

    Primjer broj jedan, apliciramo na natječaj i dolazimo na sastanak, fina priča. Na kraju ništa i vidi čuda osoba zadužena za odluke nas na jednom sastanku veselo obavještava da je sama pokrenula startup i dobila lovu (iako ta osoba nije znala puno o Internetu u prvom redu). Kažem sebi nikad više.

    Priča druga. EU fond preko domaće razvojne agencije nudi investicije. Na sastanku saznajemo hrpu ‘ali’ i sitnih slova, trebaš sam financirati 70%, ne smije biti manje od 100,000 EUR (otkud startupu 70,000 EUR), moraš naći partnera u EU (što će nam partner, zar smo u Jugoslaviji pa na silu mora svaka republika ravnopravno sudjelovati), partner mora imati određene uvjete itd. Odustajemo i na kraju saznamo da su lovu dobili uvijek isti. Uvijek ista umrežena ekipa, koa ruku na srce do danas ništa značajno nije naporavia sa tom lovom.

    Ima tu još priča, poprilično lošijih koje nisu za javnost jer mi smo mala sredina.

    Dakle savjet startupašima, ako mislie ozbiljno zaobiđite domaće igrice i javite se direktno američkim fondovima. Čak niti velika većina EU fondova neće vas uzeti ako niste iz njihove zemlje, svatko štiti svoje igrače u ovoj ‘ravnopravnoj’ zajednici, a nas ne štiti nitko.

    To nije samo moje iskustvo, to je iskustvo mnogih koji su ozbiljni ali nisu umreženi na domaći način. Uštedite si živce i vrijeme. Jedan Izrael sa dvostruko stanovnika godišnje ulaže preko milijardu USD u startupe a mi ništa. Čini se da nam je sudbina ipak u Irskoj.

    Disclaimer: ovo je samo moj pogled i moje iskustvo, nije poziv na djelovanje. Hvala

  4. Domagoj

    Domagoj

    30. 11. 2018. u 9:51 am Odgovori

    Samostalno sam napisao projektnu prijavu za natječaj ‘Inovacije MSP’ u iznosu od 500.000 do 1.500.000kn u samo 2 dana za jedan startup koji je dobio bespovratna sredstva. Ako nekoga zanima kako izgleda pravi primjer iz prakse neka se javi mejlom.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.