Zanima vas digitalna obrada signala? Inženjeri Ericssona Nikole Tesle imaju 3 razine zadataka za vas (i nagrade!)

Zanima vas digitalna obrada signala? Inženjeri Ericssona Nikole Tesle imaju 3 razine zadataka za vas (i nagrade!)

Prvi online hackhaton otvoren za javnost u organizaciji centra za istraživanje i razvoj tvrtke Ericsson Nikola Tesla namijenjen je studentima, inženjerima i svima ostalima zainteresiranima za digitalnu obradu signala. Što su pripremili njihovi inženjeri - otkrivamo.

Prošli petak, 21. svibnja, Ericsson Nikola Tesla (ENT) započeo je nesvakidašnji hackathon koji traje sve do 14. lipnja.

Natjecanja tog tipa, u sklopu kojih se tijekom vrlo kratkog razdoblja nastoje pronaći i ponuditi konkretna rješenja za neki problem, već godinama su prisutna u Hrvatskoj, raznovrsnih tema i formata. I ENT je već organizirao niz hackathona u svojem R&D centru koji su se u prosjeku odvijali jednom godišnje, na njima su sudjelovali isključivo ljudi iz njihovog centra, a ovo je prvi put da jedan takav otvaraju za širu javnost.

No po čemu je ENT-ov hackathon zbilja specifičan, pitate se?

Pa, po tome što će se baviti Digital Signal Processingom (DSP). Evo o čemu se radi.

Foto: Ericsson Nikola Tesla

Svaka informacija, govor, slika, zvuk – pa i električna struja – predstavljaju signal kojeg je moguće interpretirati na nama koristan način. Ovisno o primjeni, signal treba biti pretvoren u oblik koji je pogodan za spremanje, prijenos ili prikaz informacije, pojašnjava za Netokraciju Dominik Barbarić, razvojni programer u ENT-u i jedan od pokretača DSP Hackathona.

Na primjer, u mobilnim mrežama nove generacije više ne želimo odašiljati signal u svim smjerovima, nego ga želimo usmjeriti prema korisniku. Također, potrebno je uskladiti više operatera kako bi mogli koristiti isti radio frekvencijski spektar. Digitalna obrada signala je tehničko područje koje omogućuje da sve to to napravimo pomoću računalnih sustava.

Uz Dominika, tim ljudi iz ENT-ovog Centra za istraživanje i razvoj koji je pripremio i recenzirao zadatke za DSP Hackathon vodili su Marko Matijaščić i Mario Vukelić.

“Bez digitalne obrade signala ne bi bilo modernih komunikacijskih sustava”

U ENT-u se danas razvijaju najmodernije bazne stanice stoga je digitalna obrada signala ključna komponenta njihovog rada, objašnjavaju kolege Dominik i Marko. Foto: Ericsson Nikola Tesla

Digitalna obrada signala praktičnu primjenu može pronaći u nizu područja. Primjerice, u fiksnim i mobilnim komunikacijskim mrežama, televiziji, pristupu internetu – i još puno toga igra važnu ulogu kako bi sustavi na kojima se temelje uopće mogli funkcionirati, pojašnjava Dominik:

Svaki mobilni uređaj danas radi na principu pretvorbe analognog radijskog signala u digitalni oblik u što ranijoj fazi obrade. Na taj način se sav posao procesiranja podataka prenosi na digitalno sklopovlje, koje je često razvijeno upravo za tu namjenu.

Slično vrijedi i za nedavni prijelaz s analogne na digitalnu tehniku emitiranja televizijskog signala. U pozadini toga stoji upravo digitalna obrada signala koja je cijeli proces prijenosa učinila učinkovitijim.

Tako smo dobili veći broj televizijskih kanala koje prenosimo istim medijem, bolju pokrivenost i otpornost signala na smetnje. Ista promjena očekuje nas i s digitalnim radijem kako bismo i tijekom putovanja uvijek imali kvalitetan signal. “Bez digitalne obrade signala ne bi bilo modernih komunikacijskih sustava”, naglašava Dominik.

Hackathon kao platforma za učenje

Zadaci koje će natjecatelji u DSP Hackathonu rješavati vezani su uz komponente svakog modernog komunikacijskog sustava. Foto: Ericsson Nikola Tesla

Digital Signal Processing hackathon prvi je otvorenog tipa u organizaciji ENT-ovog razvojno-istraživačkog centra. Cilj je potaknuti interes za ovo područje i pokazati čime se u toj tvrtki bave pri razvoju njihovih baznih stanica, pojašnjava Marko:

DSP Hackathon smo osmislili kao platformu za učenje i natjecanje. Pripremili smo materijale koji će početnicima u DSP-u omogućiti brzo savladavanje temeljnih znanja, a iskusnijima predočiti kako se ta znanja primjenjuju u domeni digitalnih komunikacija.

Vjeruju kako će njihov hackathon biti zanimljiv kako iskusnim inženjerima koji poznaju digitalnu obradu signala, tako i inženjerima koji su željni učenja o novom području i izazova rada na proizvodima koje koristi cijeli svijet.

Natjecanje online: Tri razine kompleksnosti za one manje i više iskusne

U DSP Hackathon se mogu uključiti svi studenti, zaposleni u inženjerskom sektoru i ostali koji su zainteresirani za digitalnu obradu signala. Više o uvjetima i pravilima natjecanja možete doznati na službenoj web stranici.

Ovaj hackathon osmišljen je kao online natjecanje. Prijave su se otvorile zajedno s početkom natjecanja, koje je krenulo u petak, 21. svibnja, no uključiti se možete bilo kad tijekom trajanja, sve do samog kraja (predviđenog za ponedjeljak, 14. lipnja).

Natjecanje su podijelili u tri razine – Basic, Intermediate i Advanced – prema kompleksnosti zadataka, objašnjava Marko:

Na razini Basic imat ćete priliku upoznati se s teorijskim osnovama digitalne obrade signala, dok se na Intermediate i Advanced razini očekuje razumijevanje i primjena znanja na stvarnim problemima.

Najbrži natjecatelji koji riješe zadatke s razina Intermediate i Advanced imaju priliku osvojiti novčane nagrade. Konkretno, na razini Intermediate za svaki riješeni zadatak od njih ukupno pet možete dobiti po 300 kuna ako ste među prvih osam koji su ga uspjeli riješiti. Ukupno je dostupno 40 nagrada. Na razini Advanced, nagrada za riješeni zadatak je 3000 kuna, a dobit će je prvih pet natjecatelja koji ga uspiju riješiti.

Oni koji uspješno riješe barem zadatke s razine Basic uz simbolične nagrade imaju mogućnost dobiti i poziv na stručnu praksu ili zaposlenje u ENT-ovom razvojno-istraživačkom centru.

Zadaci iz prakse

Prijave su se otvorile zajedno s početkom natjecanja, koje je krenulo u petak, 21. svibnja, no uključiti se možete bilo kad tijekom trajanja, sve do samog kraja, 14. lipnja. Foto: Ericsson Nikola Tesla

Marko nam pojašnjava i kakve zadatke natjecatelji mogu očekivati:

Kroz DSP Hackathon želimo zainteresiranoj publici predstaviti područje digitalne obrade signala kao zanimljivu temu koja je neizostavna u telekomunikacijskoj i radiokomunikacijskoj industriji. Zadaci koje će natjecatelji u DSP Hackathonu rješavati vezani su uz komponente svakog modernog komunikacijskog sustava.

U ENT-u, gdje se danas razvijaju najmodernije bazne stanice, digitalna obrada signala je ključna komponenta, objašnjava Dominik, ali to je samo dio tehnologija kojima se bave i koje su temeljni dio umreženog društva danas:

Naše bazne stanice svakodnevno koriste milijarde ljudi diljem svijeta pa stoga i naši algoritmi moraju biti pouzdani, brzi i učinkoviti. Napretke koje vidimo u području 5G mreža – brzinski rekordi, prve demonstracije rada u milimetarskom frekvencijskom području – rezultat su i našeg rada na state-of-the-art proizvodima iz Ericssonova portfelja.

Organizatori hackathona vjeruju kako će se sudionici zainteresirati za ovo tehničko područje te da će dio njih postati članovi njihovog tima i tako se uključiti u razvoj mobilnih mreža sljedeće generacije. Za sve zainteresirane, trk na prijave.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".

Društvene mreže

Book Tok ili kako je Tik Tok knjige učinio ponovno modernima

Kako se dogodilo da je upravo Tik Tok, društvena mreža kratkih i dinamičnih videa, za koju smo mislili da će potpuno uništiti fokus i pažnju djeci i mladima, učinila upravo suprotno, potaknula ih da - čitaju!

Startupi i poslovanje

Od design-driven do data-driven tvrtke, kako je Score Alarm postao Superology

Superology će uskoro napuniti 10 godina, no njihov rebrending odvio se ne samo ususret toj velikoj obljetnici već kao posljedica rasta tvrtke koja je doktorirala razvoj digitalnog proizvoda u svom području.