Što nam treba da bismo izgradili pravi startup ekosustav u ovoj regiji?

Što nam treba da bismo izgradili pravi startup ekosustav u ovoj regiji?

Na konferenciji RockPaperStartups često se moglo čuti kako je izgradnja zajednice bitna te kako može biti ključna za sam uspjeh projekta. Upravo su o tome govorili Vukašin Stojkov, Jugoslav Petković i Bogdan Iordache na panel raspravi.

Bogdan Iordache, Jugoslav Perković i Vukašin Stojkov o kreiranju ekosustava u regiji (snimila Marina FIlipović Marinshe)
Bogdan Iordache, Jugoslav Perković i Vukašin Stojkov o kreiranju ekosustava u regiji (snimila Marina FIlipović Marinshe)

Na konferenciji RockPaperStartups često se moglo čuti kako je izgradnja zajednice bitna te kako može biti ključna za sam uspjeh projekta. Upravo su o tome govorili Vukašin Stojkov, Jugoslav Petković i Bogdan Iordache na panel raspravi.

Jugoslav je objasnio kako je poduzetnik postao još prije 15 godina. Od tada je prošao put od mentoriranja pa do anđeoskog investiranja, čime se danas i bavi. Vukašin je, s druge strane, od 2007. uključen u lokalnu startupsku zajednicu u Srbiji, od kada je organizirao tridesetak događaja. I sam je poduzetnik, suosnivač startupa TruckTrack. No, kao najveći u cijelom startup svijetu izazov izdvojio je način razmišljanja ovdašnjih ljudi:

Ne vjeruju u svoju mogućnost da mogu stvoriti i razviti tvrtku koja ima globalni potencijal. Pokušavamo razbiti te predrasude, prikazati uspješne priče i naučiti ih na koji način mogu uspjeti.

I Jugoslav i Vukašin organizirali su Seedcamp događaje u svojim zemljama, Sloveniji i Srbiji. Jugoslav smatra da je upravo Seedcamp napravio veliku ulogu kreirajući ekosustav u Europi, ali dodaje da ne možemo samo prekopirati to na našu regiju – ovdje se mora aktivnije raditi sa startupima i učiti ih kako da uopće postanu biznismeni.

Bogdan smatra da na našim područjima ima talentiranih osoba, ima tehničkoga znanja, ali imamo da vrlo mali broj stručnjaka. Moramo još učiti, stoga je mentoriranje bitno – kako je rekao Jugoslav, mentori ukazuju “kratice” do rješenja problema. Vukašin se složio da mentoriranja nedostaje, ali napomenuo da se upravo zbog toga organizira velik broj događaja putem kojih se kreira mreža mentora.

Shouteam.com team u publici (Snimila Marina Filipović Marinshe)
Shouteam.com team u publici (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Nedostaje nam ‘seed’ investicija

Jugoslav se dotaknuo teme investiranja – na ovim područjima ima malo seed ulaganja (u iznosima od 20 do 50 tisuća eura), koje je vrlo bitno za razvoj tvrtke. Dodaje da nema dovoljno uspješnih poduzetnika koji bi sada ulagali u startupe, a samim time i u ekosustav.

Rasprava je potaknula aktivno uključenje publike komentarima i upitima, pa se tako važnost postojanja zajednice istaknula i prilikom problema pronalaska pravih osoba za zapošljavanje. Dok je jedna strana tvrdila da je teško pronaći osobe s iskustvom i pravim znanjem, drugi su napomenuli da ih ima, samo ih je potrebno znati pronaći. Zbog toga su zajednica, sklapanje novih poznanstava i druženje na događajima nužni za to.

Jugoslav je istaknuo da ima poduzetnika koji su nakon vlastitog uspjeha nastavili ulagati u nove projekte, ali nema ih dovoljno. Dobar dio uspješnih osoba ulaže u druge stvari ili troši novac. No, smatra da se i na njih može utjecati, ali je potrebno dosta uvjeravanja, jer te osobe moraju prihvatiti novu ulogu – pretvoriti se od poduzetnika do mentora ili ulagača.

U koga bi Jugoslav uložio?

Što se tiče odabira tvrtki u koje sam Jugoslav ulaže, naveo je da uvijek želi da osnivači budu pametniji od njega, želi ih moći poštivati, a napominje kako je u godinu dana pronašao pet takvih osoba. Svima su projekti u različitim fazama, ali zajedničko im je da su dobro kliknuli s njim. I nijedan nije došao kod njih tražeći novac, nego savjet.

Uvijek to ponavljam, ali istinito je – ako želite novac, tražite savjet, ako želite savjet, tražite novac.

RPSPublika7WEB

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Darko B.

    Darko B.

    20. 07. 2013. u 7:04 pm Odgovori

    Svi spominju prvo nedostatak angel/seed financiranja, no prvo i osnovno za uspješan razvoj startup ekosustava je
    – OBRAZOVANJE –
    S obrazovanjem tj. na fakultetu, ili prije njega, učiš razmišljati poduzetnički: kako naći problem, kako problem rješiti, da li je isplativo rješiti problem, koji su pokazatelji i sl. Tek kad to naučimo – onda imamo podlogu za startup ekosustav.

    Moram priznati da se naše domaće obrazovanje previše vrti oko teorije, a manje oko prakse (case studies). To znam jer sam i sam završio ekonomski fakultet. Bilo bi bolje za ekosustav da je obratno. Isto tako, imamo jako malo tehnoloških, točnije, informatičkih fakulteta po Hrvatskoj, na kojem uglavnom predaje kadar koji je radio na Eniacu ili Univacu 🙂
    Čisto za primjer važnosti obrazovanja, Silicon Valley se vrti oko jednog od najpoznatiji sveučilišta u Kaliforniji – Stanford.

    Nakon obrazovanja dolazi
    – INFRASTRUKTURA –
    Infrastruktura je važna za startup ekosustav na mnogo načina: od dostupnosti kartičarskih i drugih softverskih rješenja, jeftinoće najma servera i druge infrastrukture, mogućnosti jeftinog najma poslovnog prostora, a tu bih ubrojio i dostupnost kvalitetnog informatičkog kadra – koji uglavnom je zakaparen od velikih korporacija i veoma brzo ode “u svijet” nakon završetka obrazovanja.
    Infrastrukturno smo jako manjkavi, i rješavanje problema infrastrukture previše vremena oduzima startup poduzetnicima.

    A tek nakon svega toga ide
    – FINANCIRANJE –
    koje je jednako tako manjkavo kao i sve ostalo u ovoj priči – budući da Mirovinci, Banke i ostali kapitalisti uopće nemaju smisla za rizična ulaganja i ulaganja općenito. Naime, uvijek jedan dio kapitala koji imate na raspolaganju bi trebao ići u rizična ulaganja tj. startupe. Iz prostog razloga -> tko ne riskira, ne profitira.
    Dokle god se to ne promjeni, jedino će stranci ovdje ulagati u startupe.

    Uglavnom, daleko smo mi od uspješnog startup ekosustava.

  2. Hrvoje

    Hrvoje

    22. 07. 2013. u 11:55 am Odgovori

    šta ovo uopće znači? ….”ako želite novac, tražite savjet, ako želite savjet, tražite novac!” Tražite novac? Aj sad muda pod bubrige, to se traži…moj savjet je da kad vam neko za savjet traži novac,budite jebeno oprezni ( da ne kažem odhebite ga u startu ), a kad vam kao savjet kaže da tražite novac…aj pogodi;)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Eleven Ventures vraća se sa 60 milijuna eura, dio žele potrošiti na hrvatske startupe

Jedan od prvih fondova koji je ulagao u Hrvatskoj, i s hrvatskim osnivačima prije gotovo 10 godina prolazio prve nespretne startup korake, vraća se dubljeg džepa.

Društvene mreže

Kako se s generacijom Z izborila senzacionalna CM-ovka, Kristina Ilić?

CM-ovi, danas je vaš dan, čestitamo! Kako je već postao običaj, na ovaj dan razgovaramo s najboljima od najboljih, vašim kolegama koji su osvojili SoMo nagradu za CM-a godine, 2021. ta je titula pripala Kristini Ilić od koje smo štošta naučili.

Startupi i poslovanje

Jesu li jednorozi doista bijeli?

Prvi pa drugi jednorog.... Opet jedna mala Hrvatska postiže velike stvari! I prije nego što smo napravili uvjete da postanemo konkurentni u pravom smislu riječi, skočili smo na te jednoroge kao spasitelje IT industrije, ali ubrzo će otkucati ponoć...

Startupi i poslovanje

Kako se prijaviti za EU sredstva u 2022. (i zašto zagrebačke tvrtke možda neće moći)

Hoće li prijava za EU sredstva za hrvatske tehnološke tvrtke biti laka ili teška ovisi o prijedlogu koji HGK, HUP, CISEx i CroAI pripremaju ovih dana, a sve o njemu raspravili smo s predsjednikom ICT udruge HUP-a, Hrvojem Balenom.

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...