Splićani su postali e-Splićani zbog smart city aplikacije koja je eliminirala papirnate račune, dugačke redove i čekanje odgovora od gradske vlasti i institucija. Ipak, ne možemo se ne pitati - zašto lokalne usluge nisu dostupne kroz e-Građane, nego kroz zasebne aplikacije?
Split već mjesec dana koristi svojevrsnu verziju e-Građana, Smart City Split (SCS), putem koje je dostupan niz različitih i korisnih usluga. Aplikaciju je u prethodne dvije godine razvijao Hrvatski Telekom nakon što je početkom 2021. pobijedio na javnom natječaju.
Kako bismo se bolje upoznali s ovom smart city aplikacijom i ujedno vidjeli koliko je ona potrebna kada imamo e-Građane, razgovarali smo s Antom Kokanom, konzultantom za SmartCity projekte i digitalizaciju, i Ivanom Vukov, voditeljicom projekta e-Građani i posebnom savjetnicom predsjednika Vlade RH.
Prisnija i sljediva komunikacija s Gradom Splitom
Smart City Split osmišljen je kako bi građanima Splita olakšao svakodnevni život, a generalna motivacija je da se građanima mogući prisnija (ali istovremeno i sljediva) komunikacija s Gradom Splitom i komunalnim tvrtkama te im se omogući uvid u stanje zaduženja uz mogućnost plaćanja računa bez dodatnih naknada, objašnjava nam Ante:
Dakle, SCS je jedna višenamjenska programska platforma koja objedinjuje prikaz informacija iz nekoliko gradskih trgovačkih društava (a to su za sada Lovrinac, Čistoća, Split parking i Vodovod i kanalizacija) te informacija iz Grada.
Aplikacija ima nekoliko korisničkih sučelja. Govorimo o web i mobilnim sučeljima za građane, ali i CRM sučelju za djelatnike grada i onih komunalnih tvrtki koji sudjeluju u navedenoj informacijskoj povezanosti:
Volim kazati da je projekt SCS odgovor na pitanje: Je li luda ideja smatrati ICT resurse po gradskim tvrtkama jednim jedinstvenim ICT resursom koji je samo raštrkanim na raznim lokacijama?
Iz današnje perspektive gledano, naravno da to nije bila luda ideja i da je upravo zahvaljujući takvom poimanju resursa bilo moguće uz minimalna ulaganja (iz gotovo ničega) stvoriti minimalno održivi proizvod okrupnujući te resurse u “virtualni digitalni holding”.
Što Splićani više ne moraju raditi ako koriste SCS?
Splićanima je aplikacija donijela pravu malu digitalnu revoluciju jer sada više ne moraju skladištiti odreske s uplatnica komunalnih usluga, niti moraju stajati u redovima poslovnica banke kako bi zaduženja podmirili bez naknade:
SCS im omogućava aktualan uvid u sva zaduženja (i povijesni prikaz unazad dvije godine) za usluge Grada i komunalnih tvrtki, uz istovremenu mogućnost jednokratnog plaćanja svih dospjelih obveza. Vjerujem da će plaćanje bez naknade zainteresirati mnoge potencijalne korisnike.
Osim što ne moraju više niti jedan od računa komunalnih tvrtki primati u tiskanom obliku, ne moraju tražiti kada je neki od tih računa u dospijeću, scrollanjem po mailovima tražeći PDF računa pa skenirati podatke za plaćanje aplikacijom internet bankarstva.:
Ne moraju nužno više ni zvati na telefon ili pisati mailove da bi došli do željene informacije od Grada i bilo koje komunalne tvrtke jer im jednostavno mogu poslati poruku putem SCS i dobiti odgovor u najkraćem mogućem roku.
Traženje raznih informacija po webu postaje prošlost
Splićani više ne moraju slušati radio i čitati novine da bi saznali kako će zbog radova na održavanju infrastrukture na njihovoj adresi doći do prekida isporuke vode, struje, plina ili sličnog. Korisnici SCS pogođeni takvim radovima će putem personaliziranih push notifikacija dobiti pravovremene obavijesti i na takav način izbjeći neugodna iznenađenja:
Generalno govoreći, Splićani više ne moraju informacije o gradu i gradskim uslugama tražiti na raznim web stranicama i portalima, već će na jednom mjestu brzo i jednostavno moći informirati se o promjenama koje se tiču njihovog svakodnevnog života u gradu Splitu.
Zašto razvijati smart city aplikaciju ako imamo e-Građane?
Koliko god SCS aplikacija zvučala primamljivo, moramo se pitati koliko je ona potrebna kada već imamo jedan takav sustav na razini cijele države, e-Građani. Ante smatra kako ne postoji univerzalni odgovor jer razvoja ovakvih aplikacije ostaje na procjeni i izboru svake jedinice lokalne samouprave (JLS):
Oni koji se pak odluče na razvoj smart city aplikacije, ovaj im je “pionirski pothvat” Grada Splita omogućio da ne moraju prolaziti cijeli “design & build” proces već jednostavno mogu uzeti dijelove postojećeg proizvoda koji su im od interesa ili ga doraditi na način da zadovoljava njihove potrebe… A uvijek je lakše nešto unaprijediti i prilagoditi nego krenuti od nule.
Nedvojbeno smo ušli u eru u kojoj su kojoj su Smart City aplikacije nešto o čemu se više ne raspravlja, već se radi na njihovoj provedbi, smatra Ivana. Ona se slaže s Antom kada je istaknula da lokalna zajednica najbolje zna što joj je potrebno i na koji način građanima može olakšati život, ali upozorava na raštrkanost infrastrukture:
Njihova Smart City rješenja trebala bi biti dostupna i preko sustava e-Građani kako bi sve bilo na jednom mjestu jer zadnje sto svi želimo je mnoštvo različitih aplikacija koje ne koriste zajedničku informacijsku infrastrukturu.
Što smart city aplikacija pruža, a e-Građani ne?
Lokalno orijentirana aplikativna rješenja i e-Građani zapravo su komplementarni jedno drugome jer svaki sa svojim skupom usluga se nadopunjuju i građanima omogućavaju maksimalan komfor pružajući im usluge putem pametnih telefona i web sučelja, ističe Ante:
Dakle, SCS aplikacija prvenstveno pruža prisniju interakciju korisnika s pružateljima lokalnih (za sada isključivo komunalnih) usluga i jednostavan uvid u aktualna zaduženja za imovinu i priključke koje imaju.
S obzirom na to da je ovo tek prva verzija proizvoda (MVP), realno je za očekivati daljnji razvoj u vidu dodavanja novih funkcionalnosti, novih pružatelja usluga i koncentraciju postojećih sučelja iz drugih rješenja.
Također, pružatelji komunalnih usluga idu u smjeru digitalizacije i povećanja generalne dostupnosti usluga građanima, no ako se taj proces adekvatno ne moderira, postoji strah da će svaka usluga imati svoje ili mobilno ili web korisničko sučelje što će na koncu biti kontraproduktivno, naglašava Ante:
Nije moguće očekivati momentalnu koncentraciju svih gradskih usluga u jednom sučelju, no ovo je početak integracije svih digitalnih usluga u gradu Splitu i ovo su usluge građanima na jedan moderniji i drugačiji način i jedina veza koja treba našim građanima s gradskom upravom.
Inače, već više desetaka gradova svoje usluge nude putem sustava e-Građani i Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) što je vizija kojoj bi trebalo stremiti u daljnjem radu na razvoju sustava e-Građani, ističe Ivana.
Razvoj sustava e-Građani još nije dosegnuo razinu razvoja u kojem bi netko iz recimo, Bola na otoku Braču imao ponuđeno preko svog Profila u sustavu e-Građani, sve usluge svoje lokalne zajednice na temelju svoj boravišta/prebivališta ili na temelju vlasništva nekretnina.
Ipak, trenutno ne znamo kada će i hoće li e-Građani ikada doći do te razine razvoja.
“Za sva one potrebe koje su isključivo lokalnog predznaka, e-Građani nemaju adekvatan odgovor”
Usluge iz portfelja e-Građani uglavnom su nacionalnog predznaka, ističe Ante, jer ipak se radi o državnom servisu, dok su aplikacije tipa SCS isključivo lokalnog tipa:
Kod e-Građana pružatelji usluga su nacionalna tijela s područja zdravstva, školstva, sudstva, prometa, financija, itd… No za sva one potrebe koje su isključivo lokalnog predznaka, e-Građani, nažalost, nemaju adekvatan odgovor.
Nije ni realno za očekivati da će država biti u stanju svakoj jedinici lokalne samouprave prilagoditi rješenje ili da će jedno uniformno rješenje zadovoljiti sve JLS-ove i zato Ante ne vidi posebnu koliziju niti preklapanje pa nije upitna smislenost postojanja lokalnih rješenja:
Jedino preklapanje usluga je kod autentifikacije, s obzirom na to da SCS, kao i e-Građani, koristi NIAS.
Govorimo li o trendu koji će zahvatiti cijelu Hrvatsku?
Ante se nada da će se smart city aplikacije dalje prošiti Hrvatskom. Naravno, neće se svaka jedinica lokalne samouprave odlučiti za takav smjer, ali to barem očekuje od većih gradova u Hrvatskoj:
Vrijeme će najbolje pokazati što građani misle i vide li Smart City Split kao dodanu vrijednost u svojim životima. Korisnici su ti koji će odrediti sudbinu proizvoda.
Ne preostaje nam drugo nego za godinu dana sa sličnim setom pitanja provjeriti stanje, kako u gradu Splitu, tako i u ustalim gradovima.
Smart city aplikacije i e-Građani su komplementarne priče koje mogu zajednički ponuditi jednu novu kvalitetu i prediktibilnost u komunikaciji građana s lokalnom i regionalnom te nacionalnom vlašću, ali i vratiti jedan segment izbora (o tome kako će se ponašati u svojoj zajednici i u što/koga će investirati) natrag u njihove ruke, zaključuje Ivana.
No, svakako bi građanima bilo jednostavnije sve javne e-usluge, bilo lokalne, bilo nacionalne, imati pod istim krovom.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Petar Psalumović
20. 07. 2023. u 9:31 am
Osobno sam razočaran sa aplikacijom. Poslan je feedback bez potvrdne informacije da su ga zaprimili (vezan za nedostatke). Pošaljem upit za jednu od usluga, a ovi odgovore glupost nakon 5 tjedana i odmah zatvore upit. Eh da, push notifikaciju nisam dobio iako sam je omogućio. Tepat ovoj aplikaciji da je smart malo ironično s obzirom da je tu za news feed i plaćanje računa. Dobrodošli u 2023? Jašite val AI-a i ugradite chatbot-a za Q&A, a ne ovaj model dopisivanje gdje se feedback čeka 5 tjedana. Prva verzija ili ne, osobno smatram da se nije iskazala u dobrom svijetlu i da je proizvod žurno izbačen na tržište. Na kraju dana, ovo nije volonterski proizvod.