Statistika me na Twitteru uvijek pratila u stopu

Statistika me na Twitteru uvijek pratila u stopu (i ispravljala netočne navode, čak i Vladine)

Dok su mediji krajem prošloga tjedna pratili konferenciju na kojoj se Vlada pohvalila rastom BDP-a, društvene mreže nakratko je zabavila ispravka koju je Državni zavod za statistiku uputio Vladinom profilu na Twitteru - i to nije bio prvi takav slučaj. @StatistikaHR na Twitteru je još od 2012. godine s misijom iznošenja točnih statističkih podataka, a čini se i ispravljanja netočnih, polutočnih ili nepreciznih informacija, čak i ako one dolaze od Vlade Republike Hrvatske, medija ili samog Zavoda.

stats_1naslovna

Državni zavod za statistiku barata mnoštvom korisnih i zanimljivih podataka, a krajem 2012. odlučili su dio njih objavljivati i na Twitteru. Riječ je bila o profilu @statcroatia na kojemu su objavljivali statistike i na hrvatskom i na engleskom jeziku, s obzirom na to da se korisnici statističkih podataka Zavoda nalaze i izvan hrvatskog govornog područja, otkriva nam u razgovoru Maja Pekeč, načelnica Sektora za odnose s korisnicima. Međutim, sredinom iduće godine odlučilo se na odvajanje objava na hrvatskom i engleskom jeziku, stoga je stvoren dodatni korisnički profil @StatistikaHR – upravo onaj koji je Vladi (ali i mnogim drugim tviterašima) uputio ispravke. No, zašto uopće Twitter?

Twitter smo odabrali zbog njegove jednostavnosti koja omogućuje brzo širenje kratkih informacija, ali i njegove “ozbiljnosti” u odnosu na Facebook. S obzirom na to da je njegova popularnost u Hrvatskoj još uvijek višestruko manja nego Facebooka, smatrali smo da se njime služe relevantniji sadašnji i potencijalni korisnici. U tom smislu prvenstveno smo kao ključnu ciljnu skupinu korisnika definirali medije, koji su još uvijek najvažniji posrednici između Zavoda i šire javnosti, ali i stručnjake na različitim područjima, koji svojim ciljanim kritikama i sugestijama mogu unaprijediti naš postojeći način radna te istodobno i popularizirati što veću upotrebu službenih statističkih podataka. Osim navedenog, među nacionalnim statističkim uredima zemalja članica EU, Twitter je najčešće korištena društvena mreža što nas je dodatno ohrabrilo da počnemo upravo od nje.

Iza jednog tvita ponekad stoje dani rada

Iza spomenutih kanala stoji dvoje službenika Sektora za odnose s korisnicima DZS-a, iako u određenim situacijama u pripremanju sadržaja sudjeluju i kolege iz svih stručnih statističkih službi. U početku je održavanje bilo jednostavnije, priznaje naša sugovornica, jer su se inicijatori otvaranja Twitter profila brinuli za sav sadržaj koji je do unazad nekoliko mjeseci bio relativno bazičan – profil je pružao informacije o tome što je od statističkih podataka objavljeno određenog dana s navođenjem linka koji vodi na objavljene podatke. No, ako zavirite sada na @StatistikaHR, vidjet ćete da je situacija ponešto drugačija.

S obzirom na to da su djelatnici koji vode Twitter profil aktivni zagovornici nužnosti otvaranja državnih institucija prema svojim korisnicima, koji su dolaskom trenutnog ravnatelja Zavoda gospodina Marka Krištofa dobili punu podršku za unaprjeđenje postojećeg načina rada, želje su konačno polako postajale mogućnosti za čiju izvedbu je potrebno mnogo više od dobre volje i entuzijazma. Kako smo stjecali iskustvo i određena znanja, trudili smo se unaprijediti dotadašnji način rada objavom slika, odnosno infografika skoro uz svaku objavu. Takav način rada dosta je zahtjevniji jer iziskuje dodatnu koordinaciju između djelatnika različitih službi, ali i određena znanja grafičkog dizajna.

Tako se obilježavaju razne prigode, razni međunarodni i svjetski dani, a u tim se slučajevima kompiliraju podatci iz različitih statističkih područja na određenu temu, što znači da djelatnici imaju mnogo malih zasebnih projekata. Podatci su, dakako, višestruko zanimljiviji i vizualno atraktivniji ako su predstavljeni kroz infografike, a da bi se pripremila jedna opsežnija grafika te vrste, osim dobre ideje potrebno je pronaći što zanimljivije podatke u različitim područjima te paziti da su oni, ako se prikazuju za određeno vremensko razdoblje, međusobno usporedivi. Iako je rezultat “samo” tvit sa slikom, ponekad iza toga stoje dani rada, kaže naša sugovornica.

Naravno, uz takav sadržaj raste broj retvitova i pratitelja, a time i broj postavljenih pitanja, što znači veću interakciju, ali i angažman osoba koje stoje izvan profila. Nerijetko se odgovara na upite i izvan radnog vremena, priznaje naša sugovornica, ili barem u najkraćem mogućem vremenu.

Približavanje statistike korisnicima i ‘opinion makerima’

Ciljevi na Twitteru su jasni – služba za komunikaciju s korisnicima željela je omogućiti svima da do željenih informacija dođu na novi i drugačiji način. Osim toga, želja je bila i predstaviti se, popularizirati statistiku među onima koji se njome svakodnevno baš i ne služe te stvoriti malu zajednicu ljudi koju statistika zanima ili bi ih eventualno mogla zanimati.

Osim toga svjesni smo činjenice da šira javnost ne poznaje dovoljno djelokrug rada Zavoda te smo ih i na taj način željeli upoznati s različitim statističkim podatcima koje prikupljamo, obrađujemo i objavljujemo, a kako su svi relevantni mediji kao i velik broj novinara prisutni na Twitteru na taj način došli smo u mogućnost da s njima uspostavimo direktan kontakt te im pružimo sve potencijalno zanimljive informacije i podatke bez da ih oni sami moraju tražiti. Jedan od ciljeva svakako je bila i činjenica da Twitter ima svoje aktivne korisnike koji su s vremenom postali i opinion makeri koji mogu utjecati na imidž same institucije.

Prema ciljevima se napreduje, a u DZS-u su posebno zadovoljni s posljednja tri mjeseca kad su ostvarili rezultate veće no očekivanih, iako prostora za napredak ima. To su pokazali rezultati istraživanja o zadovoljstvu korisnika koje se provelo krajem travnja. Iz njih je vidljivo kako relativno mali postotak korisnika DZS-a zapravo prati njegov rad putem društvenih mreža, stoga su im komentari i prijedlozi dobro došli za definiranje budućih aktivnosti.

A jedna od glavnih stvari koja će se ispraviti već ovog mjeseca, prema planu, je razdvajanje objava na Facebooku i Twitteru. Naime, Državni zavod za statistiku trenutno automatski objave s Twittera prenosi na Facebook stranici, što je popriličan faux pas u svijetu komunikacije putem društvenih mreža. Osim toga, u planu je i novi Tweetup – prvi i jedini koji je DZS organizirao nije baš naišao na odjek kod zajednice, ali nadaju se da će idući, koji će se održati u listopadu povodom obilježavanja 140. obljetnice hrvatske statistike, biti uspješniji.

Dosadna statistika, zanimljivi tvitovi

Statistika je na glasu kao dosadna znanost, svjesni su i u samom Zavodu, stoga im je popriličan izazov smisliti gomilu tvitova koji će biti zanimljivi korisnicima. Potrebno je iz gomile podataka odabrati one koji će zainteresirati širu javnost, prikazati ih na način koji će biti jasan osobama bez statističkog predznanja, a stručna statistička terminologija svedena je na minimum. Kao što je spomenuto, nerijetko se koriste grafičkim prikazima, grafovima, grafikonima, pitama, a i infografikama koje sami osmišljavaju i crtaju. Zanimljivo je kako određeni tvitovi izazivaju različit interes kod različite skupine korisnika – na engleskoj verziji profila tvit o migracijama bio je jedan od najpopularnijih, dok je u hrvatskoj verziji prošao nezapaženo.

No, i uz populariziranje statistike i sažetost na razinu tvita, preciznost ostaje na prvom mjestu, što pokazuje i onaj slučaj s početka priče, ali i mnogi drugi. Maja ističe što službena statistika može pružiti i zbog čega je preciznost važna:

Službena statistika pruža, na nepristranoj osnovi, državi, gospodarstvu i javnosti pouzdane statističke podatke o gospodarskom, demografskom, socijalnom, zdravstvenom i ekološkom stanju te djelatnostima ili događajima koji se mogu mjeriti statističkim metodama. Kako su nepristranost koja definira jednako postupanje prema svim korisnicima i profesionalna neovisnost Zavoda u odnosu prema zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, političkim, regulatornim i upravnim tijelima te ostalim poslovnim subjektima jedna od temeljnih načela službene statistike, jednako reagiramo kada primijetimo pogrešku u tvitu novinara, Vlade RH ili bilo kojeg drugog korisnika. Stvar je samo percepcije važnosti korisnika u očima javnosti koja je drugačija u svakom pojedinom slučaju. Greške su sastavni dio posla i koliko se god svi trudili da ih smanjimo na najmanju moguću mjeru, one postoje i uvijek će postojati, no važno je da se isprave u najkraćem mogućem roku. Da ne bi ispalo da samo reagiramo na tuđe greške, tu je i jedan tvit u kojemu informiramo javnost na grešku koju smo sami prouzročili.

Velika je odgovornost na Zavodu – da iznosi točne podatke, učini ih zanimljivima te reagira na svaku uočenu pogrešku kako bi se izbjegli nesporazumi, neobjektivne prezentacije, neosnovane kritike, pogrešno tumačenje ili zlouporaba statističkih podataka. U vrijeme iznimno brzog protoka informacija, posebice na društvenim mrežama, to je iznimno zahtjevno te reakcije moraju biti znatno brže – i, u ovom slučaju, sažete u 140 znakova.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Što ste propustili

Novost

“Hodajte” s bilo kim na svijetu iz samoizolacije – s besplatnim Tinder Passportom!

Kod kuće ste, i još ste uz to sami i dosadno vam je? Zašto se ne bi Tinderom preselili u Brazil ili Kanadu i tamo pokušali virtualno zavoditi?

Kultura 2.0

Digitalci otkrivaju kako izgleda #radimdoma uz djecu, mačke, pse, hrpu mailova i još više video poziva!

Bili vi dotjerani, neuredni, vaš stol složen, zatrpan - svi smo u radu od doma preživjeli i dobre i loše dane, ali zato, draga digitalna zajednico, u ovim vremenima trebamo češće komunicirati i dijeliti iskustva. Zavirili smo s #radimdoma vezom u vaš mali kutak kako bi podijelili dojmove i svima olakšali one žute minute.

Vodič

Izrada noževa, crtanje i cvrčanje mesa na YouTubeu koji će vas (većinom bez riječi) smiriti u 4. tjednu samoizolacije

Ako vas serije i filmovi pa ni Tiger King više ne smiruju, možda je vrijeme da otkrijete mikroterapiju YouTuberima koji se potiho bave crtanjem, restauracijom, kuhanjem, noževima - i glinom?

Startupi i poslovanje

Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

Kultura 2.0

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Mobilno

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?