Statistika me na Twitteru uvijek pratila u stopu

Statistika me na Twitteru uvijek pratila u stopu (i ispravljala netočne navode, čak i Vladine)

Dok su mediji krajem prošloga tjedna pratili konferenciju na kojoj se Vlada pohvalila rastom BDP-a, društvene mreže nakratko je zabavila ispravka koju je Državni zavod za statistiku uputio Vladinom profilu na Twitteru - i to nije bio prvi takav slučaj. @StatistikaHR na Twitteru je još od 2012. godine s misijom iznošenja točnih statističkih podataka, a čini se i ispravljanja netočnih, polutočnih ili nepreciznih informacija, čak i ako one dolaze od Vlade Republike Hrvatske, medija ili samog Zavoda.

stats_1naslovna

Državni zavod za statistiku barata mnoštvom korisnih i zanimljivih podataka, a krajem 2012. odlučili su dio njih objavljivati i na Twitteru. Riječ je bila o profilu @statcroatia na kojemu su objavljivali statistike i na hrvatskom i na engleskom jeziku, s obzirom na to da se korisnici statističkih podataka Zavoda nalaze i izvan hrvatskog govornog područja, otkriva nam u razgovoru Maja Pekeč, načelnica Sektora za odnose s korisnicima. Međutim, sredinom iduće godine odlučilo se na odvajanje objava na hrvatskom i engleskom jeziku, stoga je stvoren dodatni korisnički profil @StatistikaHR – upravo onaj koji je Vladi (ali i mnogim drugim tviterašima) uputio ispravke. No, zašto uopće Twitter?

Twitter smo odabrali zbog njegove jednostavnosti koja omogućuje brzo širenje kratkih informacija, ali i njegove “ozbiljnosti” u odnosu na Facebook. S obzirom na to da je njegova popularnost u Hrvatskoj još uvijek višestruko manja nego Facebooka, smatrali smo da se njime služe relevantniji sadašnji i potencijalni korisnici. U tom smislu prvenstveno smo kao ključnu ciljnu skupinu korisnika definirali medije, koji su još uvijek najvažniji posrednici između Zavoda i šire javnosti, ali i stručnjake na različitim područjima, koji svojim ciljanim kritikama i sugestijama mogu unaprijediti naš postojeći način radna te istodobno i popularizirati što veću upotrebu službenih statističkih podataka. Osim navedenog, među nacionalnim statističkim uredima zemalja članica EU, Twitter je najčešće korištena društvena mreža što nas je dodatno ohrabrilo da počnemo upravo od nje.

Iza jednog tvita ponekad stoje dani rada

Iza spomenutih kanala stoji dvoje službenika Sektora za odnose s korisnicima DZS-a, iako u određenim situacijama u pripremanju sadržaja sudjeluju i kolege iz svih stručnih statističkih službi. U početku je održavanje bilo jednostavnije, priznaje naša sugovornica, jer su se inicijatori otvaranja Twitter profila brinuli za sav sadržaj koji je do unazad nekoliko mjeseci bio relativno bazičan – profil je pružao informacije o tome što je od statističkih podataka objavljeno određenog dana s navođenjem linka koji vodi na objavljene podatke. No, ako zavirite sada na @StatistikaHR, vidjet ćete da je situacija ponešto drugačija.

S obzirom na to da su djelatnici koji vode Twitter profil aktivni zagovornici nužnosti otvaranja državnih institucija prema svojim korisnicima, koji su dolaskom trenutnog ravnatelja Zavoda gospodina Marka Krištofa dobili punu podršku za unaprjeđenje postojećeg načina rada, želje su konačno polako postajale mogućnosti za čiju izvedbu je potrebno mnogo više od dobre volje i entuzijazma. Kako smo stjecali iskustvo i određena znanja, trudili smo se unaprijediti dotadašnji način rada objavom slika, odnosno infografika skoro uz svaku objavu. Takav način rada dosta je zahtjevniji jer iziskuje dodatnu koordinaciju između djelatnika različitih službi, ali i određena znanja grafičkog dizajna.

Tako se obilježavaju razne prigode, razni međunarodni i svjetski dani, a u tim se slučajevima kompiliraju podatci iz različitih statističkih područja na određenu temu, što znači da djelatnici imaju mnogo malih zasebnih projekata. Podatci su, dakako, višestruko zanimljiviji i vizualno atraktivniji ako su predstavljeni kroz infografike, a da bi se pripremila jedna opsežnija grafika te vrste, osim dobre ideje potrebno je pronaći što zanimljivije podatke u različitim područjima te paziti da su oni, ako se prikazuju za određeno vremensko razdoblje, međusobno usporedivi. Iako je rezultat “samo” tvit sa slikom, ponekad iza toga stoje dani rada, kaže naša sugovornica.

Naravno, uz takav sadržaj raste broj retvitova i pratitelja, a time i broj postavljenih pitanja, što znači veću interakciju, ali i angažman osoba koje stoje izvan profila. Nerijetko se odgovara na upite i izvan radnog vremena, priznaje naša sugovornica, ili barem u najkraćem mogućem vremenu.

Približavanje statistike korisnicima i ‘opinion makerima’

Ciljevi na Twitteru su jasni – služba za komunikaciju s korisnicima željela je omogućiti svima da do željenih informacija dođu na novi i drugačiji način. Osim toga, želja je bila i predstaviti se, popularizirati statistiku među onima koji se njome svakodnevno baš i ne služe te stvoriti malu zajednicu ljudi koju statistika zanima ili bi ih eventualno mogla zanimati.

Osim toga svjesni smo činjenice da šira javnost ne poznaje dovoljno djelokrug rada Zavoda te smo ih i na taj način željeli upoznati s različitim statističkim podatcima koje prikupljamo, obrađujemo i objavljujemo, a kako su svi relevantni mediji kao i velik broj novinara prisutni na Twitteru na taj način došli smo u mogućnost da s njima uspostavimo direktan kontakt te im pružimo sve potencijalno zanimljive informacije i podatke bez da ih oni sami moraju tražiti. Jedan od ciljeva svakako je bila i činjenica da Twitter ima svoje aktivne korisnike koji su s vremenom postali i opinion makeri koji mogu utjecati na imidž same institucije.

Prema ciljevima se napreduje, a u DZS-u su posebno zadovoljni s posljednja tri mjeseca kad su ostvarili rezultate veće no očekivanih, iako prostora za napredak ima. To su pokazali rezultati istraživanja o zadovoljstvu korisnika koje se provelo krajem travnja. Iz njih je vidljivo kako relativno mali postotak korisnika DZS-a zapravo prati njegov rad putem društvenih mreža, stoga su im komentari i prijedlozi dobro došli za definiranje budućih aktivnosti.

A jedna od glavnih stvari koja će se ispraviti već ovog mjeseca, prema planu, je razdvajanje objava na Facebooku i Twitteru. Naime, Državni zavod za statistiku trenutno automatski objave s Twittera prenosi na Facebook stranici, što je popriličan faux pas u svijetu komunikacije putem društvenih mreža. Osim toga, u planu je i novi Tweetup – prvi i jedini koji je DZS organizirao nije baš naišao na odjek kod zajednice, ali nadaju se da će idući, koji će se održati u listopadu povodom obilježavanja 140. obljetnice hrvatske statistike, biti uspješniji.

Dosadna statistika, zanimljivi tvitovi

Statistika je na glasu kao dosadna znanost, svjesni su i u samom Zavodu, stoga im je popriličan izazov smisliti gomilu tvitova koji će biti zanimljivi korisnicima. Potrebno je iz gomile podataka odabrati one koji će zainteresirati širu javnost, prikazati ih na način koji će biti jasan osobama bez statističkog predznanja, a stručna statistička terminologija svedena je na minimum. Kao što je spomenuto, nerijetko se koriste grafičkim prikazima, grafovima, grafikonima, pitama, a i infografikama koje sami osmišljavaju i crtaju. Zanimljivo je kako određeni tvitovi izazivaju različit interes kod različite skupine korisnika – na engleskoj verziji profila tvit o migracijama bio je jedan od najpopularnijih, dok je u hrvatskoj verziji prošao nezapaženo.

No, i uz populariziranje statistike i sažetost na razinu tvita, preciznost ostaje na prvom mjestu, što pokazuje i onaj slučaj s početka priče, ali i mnogi drugi. Maja ističe što službena statistika može pružiti i zbog čega je preciznost važna:

Službena statistika pruža, na nepristranoj osnovi, državi, gospodarstvu i javnosti pouzdane statističke podatke o gospodarskom, demografskom, socijalnom, zdravstvenom i ekološkom stanju te djelatnostima ili događajima koji se mogu mjeriti statističkim metodama. Kako su nepristranost koja definira jednako postupanje prema svim korisnicima i profesionalna neovisnost Zavoda u odnosu prema zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, političkim, regulatornim i upravnim tijelima te ostalim poslovnim subjektima jedna od temeljnih načela službene statistike, jednako reagiramo kada primijetimo pogrešku u tvitu novinara, Vlade RH ili bilo kojeg drugog korisnika. Stvar je samo percepcije važnosti korisnika u očima javnosti koja je drugačija u svakom pojedinom slučaju. Greške su sastavni dio posla i koliko se god svi trudili da ih smanjimo na najmanju moguću mjeru, one postoje i uvijek će postojati, no važno je da se isprave u najkraćem mogućem roku. Da ne bi ispalo da samo reagiramo na tuđe greške, tu je i jedan tvit u kojemu informiramo javnost na grešku koju smo sami prouzročili.

Velika je odgovornost na Zavodu – da iznosi točne podatke, učini ih zanimljivima te reagira na svaku uočenu pogrešku kako bi se izbjegli nesporazumi, neobjektivne prezentacije, neosnovane kritike, pogrešno tumačenje ili zlouporaba statističkih podataka. U vrijeme iznimno brzog protoka informacija, posebice na društvenim mrežama, to je iznimno zahtjevno te reakcije moraju biti znatno brže – i, u ovom slučaju, sažete u 140 znakova.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.