Društveni mediji vs. žutilo (i obrnuto)

Društveni mediji vs. žutilo (i obrnuto)

Dogodilo se još jednom, ovaj put u slučaju nestale Antonije Bilić i njezine najvjerojatnije tragične sudbine. Mainstream mediji uspjeli su dovesti priču do razine najvećeg žutila inzistirajući na senzacionalističkoj objavi svakog (potencijalnog) detalja u ovoj nesretnoj priči. Čitam ljutite komentare na Facebooku i Twitteru od ljudi koji putem svojih 'malih' medija, odnosno društvenih mreža, oštro kritiziraju mainstream medije zbog cijeđenja i posljednje kapi senzacije iz ove priče. Ljudi su jednostavno zgroženi do koje razine bešćutnosti mediji mogu ići.

Dogodilo se još jednom, ovaj put u slučaju nestale Antonije Bilić i njezine najvjerojatnije tragične sudbine. Mainstream mediji uspjeli su dovesti priču do razine najvećeg žutila inzistirajući na senzacionalističkoj objavi svakog (potencijalnog) detalja u ovoj nesretnoj priči.

Čitam ljutite komentare na Facebooku i Twitteru od ljudi koji putem svojih ‘malih’ medija, odnosno društvenih mreža, oštro kritiziraju mainstream medije zbog cijeđenja i posljednje kapi senzacije iz ove priče. Ljudi su jednostavno zgroženi do koje razine bešćutnosti mediji mogu ići.

A sad ista rečenica, samo malo drugačija.

Dogodilo se još jednom, ovaj put u slučaju nestale Antonije Bilić i njezine najvjerojatnije tragične sudbine. Upornošću mainstream medija i zahvaljujući novinarskom kopanju i istraživanju, priča je podignuta na (inter)nacionalnu razinu. Uslijed dovoljno velikog medijskog pritiska koji se precrtao na društvene medije i obrnuto, policija i državne institucije bile su prisiljene obaviti zadatak na najvišoj razini i u svega par dana iz pokoje natruhe dokaza uspjeli su privesti navjerojatnijeg počinitelja. U buci koja se podigla jasno se i po prvi put čuo ogromni propust vladajućih koji nisu ništa poduzeli da pozatvaraju zločince koji slobodno šetaju hrvatskim gradovima.

Ovisno, dakle, koje su vam namjere, iste se informacije uvijek mogu interpretirati na način koji vam odgovara. Ista se situacija dogodila i prije nekog vremena u slučaju Luke Ritza. Primjera je mnogo, a svaki put kad mediji krenu detaljno izvještavati o nekom ovakvom slučaju, pa nastave u nedogled, dok još uvijek postoji imalo interesa, uvijek će se oni ‘razumni’ pobuniti protiv medijskog iskorištavanja tuđe nesreće.

Tko je posadio sjeme senzacije?

Posljednjih godina značajnu ulogu igraju društveni mediji odnosno mreže. Ljudima je putem njih postalo jednostavnije i  praktičnije izjašnjavati se, pa tako biljka senzacionalizma u mainstream medijima, svoje korijene ima u raznim Facebook akcijama. Jako je teško novinarima ignorirati situaciju kad u kratkom roku 20 tisuća ljudi podrži neku inicijativu, i jako je lako korisnicima društvenih medija da tim istim novinarima nametnu temu i na njoj inzistiraju. Društveni mediji postali su, logično, lakmus papir i katalizator šireg društvenog interesa, odnosno interesiranja. To nije nova pojava, ni u novinarstvu niti u sociologiji. Nova je u kontekstu vidljivosti zbog razvoja i primjene tehnologije.

Primijetite i drugi detalj. Svaka priča ove vrste, koja se razvukla po medijima do ove razine, po nečemu je specifična. Novinari i urednici jako dobro znaju o čemu govorim, a riječ je o licu žrtve. Ni na koji način ne pokušavajući omalovažavati žrtve, i u uz najveće žaljenje i poštovanje, moram istaknuti ono očito: mediji se intezivno bave žrtvama koje su publici privlačne i s kojom se mogu poistovijetiti.

Luka Ritz bio je zgodan i pametan, kreativan mladić kojeg su ljudi jednostavno (za)voljeli, ali ni prvi ni zadnji koji je brutalno pretučen i usmrćen. Antonija Bilić također je medijski privlačno lice i to ne samo na onu prvu loptu, već i zbog svoje siromašne pozadine i količine ljudi koje je dotaknula vrijednostima koje prezentira.

Kokoš ili jaje

Otkrivam toplu vodu, znam. No, čini mi se da teze koje sam iznio mnogima jednostavno nisu jasne i ne gledaju ih na ovaj način, nego baš uvijek traže i ističu sve najlošije. Vide samo jednu stranu. Za njih su mediji, koji su nesumnjivo pomogli u hvatanju Dragana Paravinje, najveće zlo na svijetu, zaboravljajući da su oni na kraju dana – samo mediji. Kakvi god da jesu, kakva god bila njihova društvena odgovornost.

Ako netko baš želi, može i ovaj članak na Netokraciji, na kojoj inače pišemo o (društvenim) medijima u kontekstu tehnologije, iskoristiti za napad i priču o senzacionalizmu, kliku i posjeti više. Ona vječita rasprava i pitanje jesu li mediji žuti zato što to publika traži i želi ili zato što iz vlastite koristi žele da tako bude pa odgajaju ‘žute’ čitatelje, ovdje je još jednom dovedena do vrhunca.

Ne tražim od vas da odobravate baš svaki postupak medija niti tvrdim da pojedina izdanja i urednici nemaju poprilično neosjetljive metode i namjere, ali prije nego bacite kamen osvrnite se oko sebe. Pročitajte svoje statuse i statuse svojih prijatelja, a onda naslove u novinama i na portalima. I neka vas ne iznenadi nevjerojatna sličnost na koju ćete naići.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Tomislav Buza

    Tomislav Buza

    30. 06. 2011. u 9:08 pm Odgovori

    Meni je danas došlo da napišem nešto na onaj prilog u dnevniku kako su našli donji veš, točnije gaćice i prije detaljne forenzične obradu gaćice će biti poslane obitelji na “prepoznavanje”, ukratko – neukusno!

  2. Davor Čuvalo

    Davor Čuvalo

    30. 06. 2011. u 9:33 pm Odgovori

    Knjiga istoimenog naslova kao ovaj tech blog pred više je godina predvidjela da će mediji diktirati akcije političara. Nadalje knjiga spominje Netokrate kao najutjecajnije osobe u društvu bliske budućnosti. To je moguće prihvatiti jer se scenarij polako i ostvaruje. U društvenim medijima pojedine osobe imaju veću ‘težinu’ na osnovi dobrovoljne ocjene ostalih članova. Taj trend konačno će zaživjeti kada se nađe način za realističnu procjenu reputacije ‘digitalne’ osobe – Netokrata.

    Netkrat sa visokom reputacijom među svojim neformalnim sljedbenicima već danas ima veliku konkretnu moć. Kao primjer strani pandani IBB-a bivaju nekritički citirani putem svih najvažnijih mainstream medija. Oni kreiraju javno mišljenje i gotovo da imaju moć uzdići ili uništiti neku novu tehnologiju.

  3. darko

    darko

    05. 07. 2011. u 6:39 pm Odgovori

    Postoji jedan problem koji je generiran ovakvim djelovanjem medija. Većina ljudi koje poznajem ne kupuje više novine, ne gleda televiziju. Ako znam malo o PR-u, onda ne mogu vjerovati nikakvim dnevnicima i sličnim emisijama, a “teraj vola oko stola” razgovornim emisijama koje naše televizije obožavaju se smijem. Kakav je to uvaženi znanstvenik koji je došao u nekakvu emisiju razgovarati s urednicom koja jedva ima (ili nema) fakultet?
    Drugi je problem: otkuda se i da li se uopće informirati? da li meni kao XY-nebitnom faktoru treba informacija tko je predsjednik države ili vlade i u kakvom je on odnosu s nekim drugim tipom na vlasti? Zar to nije isto kao i big brother? Konačno sve manje ljudi vjeruje da su oni koji se prikazuju na vlasti, zaista na vlasti.
    Kada razmišljam o teorijama zavjere, odustanem…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.