Što za vaš startup znače uvjeti dokapitalizacije ili ‘equity’ investicije – dio drugi

Ovo je drugi dio teksta o uvjetima pri dokapitalizaciji (equity investment) koji će se baviti onima koji nisu pokriveni u prvom dijelu, a toplo preporučam da najprije pročitate prvi kako bi vam sve bilo jasno. Ako vas zanimaju neki opći pojmovi pri ulaganju, pročitajte uvodni post, a možete proučiti i uvjete konvertibilnog zajma.

Ovo su uglavnom kompleksni pojmovi koji se često pogrešno interpretiraju i mogu dovesti do velikih neslaganja, pa ih je bitno dobro objasniti.

Povlašteni kapital (Liquidation preference)

Riječ je o vrlo bitnoj stavci koju poduzetnici ponekad previde. Jedan je to od glavnih uvjeta koji služe ulagaču kako bi zaštitio svoju investiciju. Obično je riječ jednoj od sljedećih opcija: povlaštenom likvidacijskom kapitalu uz ili bez sudjelovanja (participating ili non-participating) ili kombinaciji kao što je povlašteni kapital uz ograničeno sudjelovanje u likvidaciji (capped participating), iako mi se iz vlastitog iskustva čini da je to doista rijetko.

Najjednostavniji način da se objasni povlašteni kapital u likvidaciji je sljedeći:

Recimo da je investitor uložio 1,000.000 eura za 10 posto uloga u tvrtki. Ako je ugovorena opcija bez sudjelovanja, ima pravo odabrati želi li pri nekom likvidacijskom postupku povrat u iznosu koji je definiran u ovoj stavki ili 10 posto cijene prodaje tvrtke.

Povlašteni kapital obično je jednak iznosu koji je prvotno uložen (u ovom slučaju to bi bilo milijun eura), ali može biti i nekoliko puta veći. Recimo da naš ulagač ima ono što se zove “jednostavni” povlašteni kapital, dakle iznos koji je i uložio, bez sudjelovanja.

Kada se tvrtka proda, može birati želi li uzeti uloženih milijun eura ili 10 posto cijene po kojoj se tvrtka proda. Uz malo jednostavne matematike, jasno je da će odabrati taj iznos ako je cijena po kojoj se tvrtka prodala manja od 10 milijuna eura. Ako je likvidacijski kapital duplo veći od iznosa investicije, spomenutih deset posto postaje zanimljivo samo ako se tvrtka proda po cijeni većoj od 20 milijuna eura.

Stvari postaju malo kompliciranije ako se odabere opcija povlaštenog kapitala uz sudjelovanje. U ovom scenariju, ulagač prvo dobiva svoj povrat, a potom se ostatak sredstava od prodaje dijeli među svim dioničarima, uključujući i ulagača.

Uzmimo isti primjer kao i u prošlom slučaju: ulagač je investirao milijun eura uz ovu klauzulu. Ako se tvrtka proda za 10 milijuna eura, dobit će svojih milijun eura, a potom još i dodatnih 10 posto od preostalih 9 milijuna. Sveukupno – 1,9 milijuna eura.

Mi se u pravilu držimo jednostavne inačice bez sudjelovanja, koja je najpovoljnija za poduzetnika. Ona je također i bitna za privlačenje budućih ulagača ili partnera pri prodaji, koji ne žele da ulagači dobiju neproporcionalno velik dio u odnosu na poduzetnike.

Pa ipak, ako poduzetnik ima nerazumna očekivanja kada je riječ o valuaciji, odabiremo strožu opciju (bez sudjelovanja, ali 2 ili 3 puta veću od ulaganja). Nedavno smo, nakon mnogo rasprave, odlučili ne koristiti opciju sudjelovanja u budućnosti jer je ne smatramo povoljnom za poduzetnike.

Jednostavno, rečeno, ako se ne možemo dogovoriti kada je riječ o valuaciji, radije ćemo odustati od ulaganja no postaviti stroge uvjete koji mogu uzrokovati svađe između ulagača i poduzetnika te odbiti buduća ulaganja.

Pravo povlačenja (Drag-along rights)

Ovo pravo omogućava investitoru da, ako želi prodati svoje dionice, povuče i sve druge dioničare da naprave isto, uključujući i osnivače (ako je riječ o više ulagača, ovo se postiže dogovorom). Ovo je obično moguće tek nakon određenog vremenskog perioda; jedna do tri godine od prvotne transakcije je standardni vremenski period. Nekada ovo pravo treba potvrditi odbor.

Mnoge poduzetnike ovo zabrinjava i jasno je zašto: na prvi pogled, čini se kako ulagač može odlučivati o sudbini tvrtke bez prethodnog konzultiranja osnivača. Ono što moraju shvatiti jest da nitko neće kupiti tvrtku koju oni ne žele prodati, jer su oni i njihov tim okosnica tvrtke koju kupuju.

Mi u Credu nikad nismo iskoristili ovo pravo, no i dalje ga želimo imati među svojim uvjetima, u (neuobičajenom) slučaju da jedan od dioničara pokuša blokirati transakciju, pogotovo ako je riječ o nekome tko ne igra bitnu ulogu, primjerice, ljutitom bivšem zaposleniku koji i dalje ima udio u tvrtki i želi ga iskoristiti da ošteti druge.

Stjecanje prava (Founder’s vesting)

Riječ je o još jednom pravu koje se odnosi na osnivače. Kada prime vanjsku investiciju, neće odmah polagati prava na cijeli kapital, već će ga stjecati s vremenom. Ako niste sigurni kako to funkcionira, pročitajte post FredaWilsona.

Objasnimo kako to funkcionira na primjeru. Naši tipični uvjeti izgledaju ovako: Pri potpisivanju, svaki osnivač posjeduje 30 posto svog udjela. Na ostalih 70 posto dobiva pravo kroz sljedeće četiri godine. Kako to izgleda u praksi? Recimo da će osnivač posjedovati 50 posto tvrtke nakon investicije. Prvo će imati pravo na 30 posto od toga (ili 15 posto tvrtke sveukupno), za dvije imat će 50%*30%+50%*(1-30%)*(24/48 mjeseci)= 32.5%.

Nakon četiri godine, imat će prava na svih 50 posto.

Na prvi pogled, ovo se možda ne čini povoljnim za poduzetnika. Pa ipak, ovo koristimo, posebice pri seed investicijama kada je to osnivačima prvi zajednički projekt. Razlog za to je vrlo jednostavan: Recimo da su četiri osnivača, od kojih svatko ima 25 posto tvrtke. Mnogo je slučajeva kada se jedan od njih zavadi s drugima i otiđe. Odjednom ne samo da imate 25 postotnog vlasnika tvrtke koji joj ne želi doprinijeti, već joj možda i želi naškoditi. Ova klauzula smanjuje štetu kada dođe do toga.

Izvještavanje (Reporting)

Budite spremni na to da će investitor htjeti vidjeti mjesečni izvještaj ili barem kvartalni u ranim stadijima života startupa. Ovo uključuje mjesečna izvješća o prihodima i bilancu, zajedno s kratkim kvalitativnim osvrtom CEO-a vezanim uz najbitnije vijesti. Ovi materijali služe i pri sastancima odbora.

Završna razmatranja

Ovi se uvjeti možda čine kontroverzni, pa je zato vrlo važno sjesti i porazgovarati o njima s ulagačem koji ih je sastavio. Dopustite mu da vas provede kroz logiku koja stoji iza njih, a ako vam nešto zvuči sumnjivo, lako možete na internetu naći što svaki od tih uvjeta znači. Ako uistinu želite istražiti ovo područje, preporučam ovu knjigu Alexa Wilmerdinga.

Neki kažu da je prihvaćanje investicije vanjskog ulagača poput braka. Istina je da više vremena provedete sa svojim investitorom no sa svojom ženom – ako je to tako, potpisivanje uvjeta je poput zaruka. Koliko sretnih parova vidite koji su započeli vezu velikom svađom? Imajte to na umu kada ćete o uvjetima pregovarati. Način na koji započnete tu vezu pokazuje i smjer u kojem bi se ona mogla razvijati.