Ivan Šimić
11. 06. 2019.
Čini se da nam ni ove godine nije promakla srebrna medalja za najbolje čitače u Europskoj Uniji, ali barem smo u prosjeku ili malo bolji od prosjeka u nešto bitnijim kategorijama poput e-zdravstva, e-recepata i e-commerce prometa.
Danas je Europska komisija objavila Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2019. godinu, a prema pokazateljima u ovom izvješću Hrvatska je na putanji rasta i nalazi se na 20. mjestu, ispred nje su Latvija, Litva, Estonija, Portugal i Slovenija, i još mnoge druge. Najdigitalnija zemlja Europe ove godine je Finska, a mjesta iza nje zauzele su Švedska te Nizozemska.
U odnosu na prošlogodišnju poziciju, Hrvatska je napredovala za dva mjesta, a iako ne možemo govoriti o velikom rastu i revoluciji u aspektu digitalnog, ohrabrujuće je to što nam je putanja uzlazna. DESI indeks objedinjuje nekoliko pokazatelja i mjeri koliko je sveukupno društvo neke države digitalizirano u kategorijama:
Povezivost, gdje se nalazimo na ne baš zavidnom 27. mjestu, kao i prošle godine. Ovdje se gleda općenita kvaliteta širokopojasne infrastrukture, a iako se domaći telekomi vole hvaliti odličnom pokrivenošću i vrhunskim signalom, EU kriteriji govore suprotno.
Ljudski kapital smješta nas na 13. mjesto, također isto kao i prošle godine, a u ovom području se boduju digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo. To su, primjerice, postotak osoba koje svake godine diplomiraju u STEM područjima, koji u Hrvatskoj iznosi 4,7%.
Pokazatelj korištenje interneta mjeri sve ono što radimo na internetu, a EK je procijenila da smo za to zaslužili 15. mjesto, što je plasman bolji nego prošle godine i to za tri mjesta. Ovdje se gledaju i moderni oblici komunikacije i online kupovina te bankarstvo, a čini se kako smo sve više prihvatili e-commerce i konzumaciju sadržaja na internetu. Vrlo je zanimljivo što je Hrvatska druga u Europi po čitanju vijesti na internetu, a druge najpopuarnije aktivnosti su, jasno, glazba, igre i video te društvene mreže.
Kategorina integracija digitalne tehnologije obuhvaća digitalizaciju poduzeća i e-commerce, a i u ovoj kategoriji isto smo plasirani kao i prošle godine, na 18.mjestu. Po broju malih i srednjih poduzeća koja prodaju online smo na 13. mjestu, a broj onih koji u poslovanju koriste oblak smješta nas na 10. mjesto. Po e-commerce prometu smo 11. u Europi.
Iako smo napredovali u odnosu na 2018., u kategoriji digitalnih javnih usluga nalazimo se na 22. mjestu u ovoj kategoriji u kojoj se ocjenjuje broj i kvaliteta dostupnih javnih usluga u digitalnom obliku. Hrvatsko zdravstvo se pak nalazi na 10. mjestu u pogledu pružanja usluga e-zdravstva, a čak smo na 6. mjestu s uslugom e-Recept.
Mnogo mjesta za napredak
Mjesta za napredak ima mnogo, ali osvježava vidjeti da smo u nekim kategorijama vrlo konkurentni najboljima u Europi. Ipak, ostaje još mnogo raditi na ovim “kritičnim” mjestima poput dostupnosti širokopojasnog interneta, a javni servisi ne trebaju biti samo dostupni na internetu, već isti moraju biti i dobri, u protivnom od njih nema previše koristi.
Hrvatima obećana zemlja Irska jedna je od zemalja koje su napravile najviše napretka u posljednjih pet godina, skupa s Litvom i Latvijom, a ispod Hrvatske nalaze se redom Slovačka, Cipar, Mađarska, Italija, Poljska, Grčka, Rumunjska i Bugarska. Ostaje vidjeti kako ćemo se digitalizirati u 2019. godini, i hoćemo li možda preskočiti neke od država u našem okruženju, poput Slovenije koja se nalazi na 16. mjestu, iduće godine. Detaljnije analize za sve države dostupne su na stranicama EU.
