Daniel Ackermann: Bez jedne cure i Algebra tečaja Degordiana možda ne bi bilo

Daniel Ackermann o tome kako je Degordian stvorilo ulaganje u prava znanja (ali i srednjoškolska simpatija)

Svi znamo onu da "uspjeh preko noći dolazi nakon godina truda", a Degordianov suosnivač Daniel Ackermann vrlo je dobar primjer za nju.

Često govorimo o “definirajućim godinama” kao vremenu u kojem se okrećete onomu što ćete raditi ostatak života, ali za svakog od nas te godine izgledaju nešto drugačije. U slučaju suosnivača tvrtke Degordian, Daniela Ackermanna, radi se o djevojci, edukaciji na Algebri i malo sreće.

Degordian je, ako to niste do sada znali, bio čak peti pokušaj firme, kaže mi Daniel. Prvi posao koji je ikada odradio bio je web stranica na Ugljanu za 1000 kuna, zbog koje je bio presretan jer, kaže, imao je više novaca za izlaske. Kasnije je ipak shvatio da s 1000 kuna ne možete partijati na Ugljanu dugo vremena jer ipak do njega treba i doći, ali kako kažu; svaki početak je težak:

Prvi developerski posao dobio sam s 19 godina, zajedno s Tomislavom (kasnije suosnivačem Degordiana), i to za 27.000 kuna. Tu sam već zamišljao bolje felge na autu, no kada smo izbrojali sve sate potrošene na projektu, ispostavilo se da nam je zarada 3 kune po satu :). Nastavio sam i pokušavao dalje, sve dok slučajno nisam otkrio Facebook marketing — potpuno nepokriveno tržište s ogromnim potencijalom. Tako je nastao Degordian koji danas, nakon 11 godina, broji već pet nagrada za najboljeg poslodavca u Hrvatskoj, na to smo neizmjerno ponosni.

Jure Mikuž i Daniel Ackermann, suosnivač Degordiana, o investiciji u ovu agenciju pričali su otvoreno na Netokracijinoj konferenciji RockPaperStartups još 2013. godine. Marina Filipović Marinshe

Danas se na Degordian, Mediatoolkit i Bornfight gleda kao na jedne od najperspektivnijih domaćih tehnoloških tvrtki, a složit ćete se da su stigli mnogo dalje od “samo” Facebook oglasa i vođenja društvenih mreža. Štoviše, vjerujem da si sada svi zaposlenici mogu priuštiti odlazak na Ugljan barem jednom godišnje.

Ono što vjerojatno ne znate je činjenica da je Daniel Ackermann, suosnivač Degordiana, postao developer – zbog cure:

Nisam bio baš jako ambiciozan, a i volio sam dosta igrati video igre u srednjoj školi. No, jedna cura koja mi se sviđala je htjela ići na Algebru učiti o web dizajnu pa sam odjednom htio i ja. Iako ona nikad nije završila, ja jesam. I odjednom sam shvatio — zašto bih igrao video igre kada mogu raditi webove. Jednako je zabavno, a ovo je korisno, nešto učim, a možda i zaradim.

Djevojko, ako čitaš ovo, bez tebe i Algebre, možda danas ne bi bilo Degordiana.

“Uvijek naglašavam – jednostavno treba probati”

Iako se neke stvari nikada ne mijenjaju, mladima je prije desetak godina zaista bilo nešto teže nego što je to danas. Uz razne edukacije i sjajne fakultetske programe koji vam omogućavaju da se zaista profilirate kako god vas je volja, danas zaista možete “stvarati svoj svijet” od ranih fakultetskih dana.

Daniel mi kaže kako se prije sve one koji su se bavili ovom vrstom digitalnog posla moglo pobrojati na prste jedne ruke, a danas gledamo na nekoliko generacija digitalnih poduzetnika, od kojih su neki zaista uspješni u onome što rade, poput osnivača TalentLyfta i domaćih agencija poput Neuralaba:

Mislim da je to možda i najvrjedniji dio ekosustava. Jer danas kada krećeš, imaš jako puno ljudi oko sebe koje možeš pitati za savjet, za neko iskustvo i sigurno ćeš od njih dobiti iznimno korisne informacije. To je ogromna vrijednost, definitivno veća nego prije.

Sa svim skupljenim iskustvom, Daniel danas gleda na svijet bitno drugačije nego što je to bio slučaj prije desetak godina. Poduzetništvo nije samo posao kojim se bavi tvrtka, dodaje mi, i kaže kako ono uvelike uključuje prodaju, HR, marketing, financije i druge dijelove posla. Sve to morate naučiti i znati kako biste bili dobar poduzetnik, dodaje:

Uvijek naglašavam, posebno studentima, da jednostavno treba probati. Čak i da ne uspijete, na tom putu ćete toliko naučiti, više nego iz bilo koje knjige ili predavanja, a to znanje je neprocjenjivo.

Studenti danas možda imaju veću konkurenciju, ali i mnogo više opcija. Degordian

Praktičan studij kao najbolja odskočna daska

Ono čega je svaki student svjestan je to da mu je danas konkurencija cijeli svijet te mora “grebati” više nego što je to možda bilo potrebno prije deset ili petnaest godina. Umreženije društvo dovelo je do toga da se teže izdvojiti jer svi imaju relativno jednake mogućnosti. S druge strane, danas je u ponudi i mnogo više načina za usavršavanje, a i fakulteti više nisu samo striktno javne ustanove.

Daniel dodaje kako je na sreću (ili žalost) danas dostupno izuzetno mnogo informacija, a na raspolaganju je i zaista impresivna ponuda načina na koje možete produbiti svoje znanje. Najuspješniji studenti tako će uz faks raditi i surađivati s tvrtkama kao što je Degordian, TalentLyft ili Neuralab, a kada su gotovi s faksom možda se u njima zaposliti ili nastaviti karijeru u nekoj od korporacija.

Ipak, osnovica svega je fakultet koji je danas u nekim slučajevima izuzetno drugačiji nego što je to bio slučaj čak i kada sam ja išao na fakultet, a to je bilo prije manje od pet godina. Ono što studenti često zamjeraju fakultetima, poput slabije interakcije sa stvarnim sektorom i nedostatka prakse, danas se izuzetno brzo uvodi na fakultetima poput Algebre, a čime se onda nalazite u boljoj poziciji “odskočiti” u neku od velikih tvrtki jer će vam na faksu predavati baš osobe koje u njima rade:

Algebra je mnogo agilnija od tradicionalnih fakulteta. Program je mnogo svježiji i više odgovara potrebama firmi poput nas. Primijetili smo da su njihovi studenti spremniji i to nas privlači. Mladi stručnjaci iz Algebre nerijetko započinju svoju karijeru još u studentskim danima i to je definitivno ogroman plus.

Iznimno je važan taj mindset stjecanja iskustva već od najranijih dana. Neki od njih su svoj put započeli upravo u Degordianu i smatramo da se radi o snažnom i kvalitetnom kadru. Generalno jako cijenimo Algebrine stručnjake, bilo da nam se pridruže još kao studenti ili kasnije u nekom periodu svoje karijere.

Rad na sebi je najbolja opcija, ističe Daniel.

Studirati u krizi znači više ulaganja u konkretna znanja

Ne kaže Daniel bez razloga da ih posebno zanimaju studenti s fakulteta s nešto agilnijim programom i pristupom. Danas je mogućnost brze prilagodbe tržištu izuzetno važna, a privatni fakulteti imaju mnogo bolje mogućnosti brzo reagirati na zahtjeve tržišta nego oni državni – kao i bolje uvjete za direktniju suradnju s tvrtkama.

Nije tajna da radne snage u IT-ju treba, kao što nije tajna ni da se poslodavci danas praktički bore za studente koji konstantno ulažu u sebe.

Primjerice, ljudi iz Degordiana su gotovo svakodnevno head- huntani iz cijelog svijeta i to nam pokazuje nešto. No, isto tako, vremena se mijenjaju. Prije nije bilo toliko zanimljivih poslova u Hrvatskoj, a koji puta čak ni prilika. Danas ih ima sve više. Naše firme čak i uvoze strance jer u Hrvatskoj nedostaje dovoljno specifičnih znanja. S druge strane, zemlja je predivna, naši gradovi, more – sve je blizu. Sve više čujem ljude koji nikad ne bi otišli ili one koji se vraćaju.

Ono što će svakom studentu danas biti u glavi je pitanje recesije i situacije koja se događa u svijetu zbog pandemije. Daniel mi kaže kako nam tek predstoji vidjeti koliko će velik utjecaj ona imati na svijet, ali ne možemo poreći da se vremena već sada mijenjaju, a Daniel potiče nove studente da se ne opuste i ne razmišljaju kako im je posao zaista osiguran čim na faks jednom zakorače.

Izuzetno je važno, pogotovo sada u doba krize, raditi na sebi i usavršiti svoje vještine kako biste za nekoliko godina kada izađete s faksa bili konkurentniji i kvalitetniji – i time si osigurali priliku za praksu ili stalni posao. Kriza samo znači da ćete se za to morati malo više potruditi zbog čega je još važnije odabrati pravi faks.

Na pomolu krize potaknute pandemijom, mnogi su uz svoje obiteljske, školske i poslovne obveze dodatno opterećeni u neizvjesnim vremenima. Upravo zato, uz Algebru, kroz serijal “Znam kako stvoriti svoj svijet” želimo vam približiti priče digitalaca koji su također proživjeli različite prekretnice u svojoj karijeri, ne bi li vam dali dobar savjet i uvid u to kako i vi možete stvoriti svoju digitalnu priču.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak: “Sve ove uspješne hrvatske tehnološke priče inspirirat će novu generaciju startupa”

Zadnji dio konferencijskog dijela RockPaperStartups bio je posvećen novoj generaciji startupa, a sudjelovali su Albert Gajšak iz Circuitmessa, Hajdi Ćenan iz airta, Dominik Tomičević iz Memgrapha i Darko Jovišić iz Robotiqa.

Što ste propustili

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.

Startupi i poslovanje

Pripremite se za investitore, u Hrvatsku stiže Fundraising Bootcamp

U suradnji s BIRD inkubatorom u Hrvatsku dolaze svjetski stručnjaci kako bi pomogli startupima osigurati kapital!

Startupi i poslovanje

Kako se suočiti s EU projektima? Tajne otkrivaju Rimac Automobili, Impuls savjetovanje, Tvornica snova i Hubbig

Što hrvatske tehnološke tvrtke i startupe očekuje u novom razdoblju EU financiranja, vrijedi li uštedjeti na vanjskim konzultantima te što možemo naučiti iz primjera velikih i malih projekata hrvatskih tvrtki, otkrili smo u završnici RockPapersGrowth konferencije.

Startupi i poslovanje

Fiveove strategije rasta za klijente: od LinkedIn poruka do push obavijesti

Na završnoj konferenciji RockPaper trijade Fiveova voditeljica Growth strategy odjela provela nas je kroz specifične growth strategije virtualne fitness platforme, platforme za poslove i video streaming servisa.

Startupi i poslovanje

“Način kako akvizirate korisnike dio je vašeg DNA, i jednako je bitno koliko i sam proizvod!”

Kako usmjeriti rast u ranim stadijima razvoja tvrtke u okviru podizanja svijesti i interesa za sam proizvod ili uslugu, građenja brenda i komunikacije te u konačnici - akvizicije korisnika, otkrili smo na prvom panelu zadnje konferencije u RockPapers trijadi!

Startupi i poslovanje

me.mum, hrvatski femtech broji zadnje dane kampanje koja je probila cilj u 2 dana!

Nije rijetkost da neki od najuspješnijih projekata nastanu iz osobnog iskustva (ili frustracije) osnivača. Slična stvar se dogodila i Maji Bujas, osnivačici jednog od rijetkih hrvatskih femtech startupa.