Kako stati na kraj netransparentnom političkom marketingu na društvenim mrežama?

Kako stati na kraj netransparentnom političkom marketingu na društvenim mrežama?

Odgovore tražimo s Melisom Skender iz Gonga ususret obilježavanju Dana otvorenih podataka.

Sutra je 1. ožujka, datum na koji se već devet godina diljem svijeta obilježava Dan otvorenih podataka. Obilježavanje ovog dana prisutno je i u Hrvatskoj već niz godina, zahvaljujući udruzi Code for Croatia, a ove 2019. u organizaciji prateće konferencije i datathona, velikim dijelom angažirao se i GONG. To ima posebnu važnost za program s obzirom na nadolazeće parlamentarne izbore, kako europske, tako i nacionalne, koje usko prate teme sigurnosti, transparentnosti i zaštite podataka.

Stoga bi Dan otvorenih podataka u Hrvatskoj trebao zainteresirati sve osobe kojima pristup podacima kao i zaštita podataka igra značajnu ulogu u mnogim sferama života – a to je nesumnjivo većina nas. Upravo o razlozima zašto, razgovarala sam s Melisom Skender iz GONG-a, koja ističe da s obzirom na vrijeme u kojem živimo, otvoreni podaci postaju sve važniji alat kako bi se osiguralo što transparentnije društvo:

Podatke nazivaju naftom 21. stoljeća, a javni podaci trebali bi biti resurs dostupan svima – najprije u cilju bolje informiranosti, a onda i kao snažno oružje u borbi protiv korupcije. Uspješno suzbijanje korupcije značilo bi jednake šanse svima da djeluju u okviru propisa koji vrijede jednako za sve.

Od hrvatskih javnih tijela teško je dobiti otvorene podatke

Neke od tema kojima će se baviti panelisti na konferenciji posebno se tiču pristupa otvorenim podacima. Nije tajna da je od hrvatskih javnih tijela teško dobiti otvorene podatke, a da ih i nerijetko žele i posebno naplatiti. Po pitanju otvorenosti i transparentnosti javne uprave, situacija u Hrvatskoj nije idealna, ali se barem mičemo s mjesta, objašnjava Melisa:

Korak naprijed – natrag dva, najkraće rečeno. Evo za primjer, financiranje izbora. Državno izborno povjerenstvo ima aplikaciju za lakše izvještavanje i praćenje financiranja političke kampanje koja će sve podatke o donatorima i troškovima objediniti na jednom mjestu i učiniti pretraživima. No, ona se neće koristiti na europskim parlamentarnim izborima jer još nije donesen zakon koji bi političke stranke obvezao na njeno korištenje.

Rekli bi: “uzalud vam napori”, međutim, zato postoje organizacije poput GONG-a koje će političke aktere pritisnuti na odgovornost kada to i nije nužno negdje propisano. Upravo mi Melisa spominje kako su jučer iz GONG-a poslali apel stranačkim klubovima u kojem ih pitaju bi li aplikaciju svejedno željeli koristiti u cilju transparentnosti. Koliko su svojevoljno spremni napraviti taj iskorak prema biračima, vidjet ćemo.

[PITAJTE NAS] 📌 OLAF, tijelo koje se bavi borbom protiv prevara vezanih uz korištenje javnih sredstava EU, u 2017. je…

Geplaatst door Gong op Donderdag 24 januari 2019

Nije to jedina stvar gdje se ide naprijed pa nazad. Melisa spominje i kako tijela javne vlasti odbijaju otkriti imena članova radnih skupina pozivajući se na GDPR, iako svi znamo kako je to išlo s lex-Agrokorom, dodaje:

Ili, primjerice, izvršenje proračuna. Zašto ga svaka lokalna jedinica – ili barem gradovi i županije – ne bi objavljivali kao što se objavljuje izvršenje državnog proračuna pa točno vidite koje je državno tijelo kojem poslovnom ili privatnom subjektu isplatilo koliko novca i za što?

Što s političarima i strankama na društvenim mrežama?

Ususret izborima za Europski parlament, koje već nazivaju najhakabilnijim izborima do sad, na konferenciji će se jedan panel posebno posvetiti i pitanju političkog marketinga na društvenim mrežama. Upitala sam Melisu i što mogu, glasači, ali i drugi sudionici tog procesa učiniti kako bi informiranije i transparentnije donosili odluke.

Naravno, prvi savjet je da provjerite izvor informacija prije nego stisnete lajk, naglašava Melisa:

To je najbolji savjet koji se može dati. Netokracijina Mia Biberović pisala je o prenamjeni zabavne Facebook stranice sa zapisima iz zagrebačkih tramvaja koja se prenamijenila u stranicu namijenjenu difamiranju jedne političke opcije. Samo tijekom listopada 2015., baš za vrijeme predsjedničke izborne kampanje, u njezinu je promociju uloženo preko 6.000 eura. Slučaj je, zbog utaje poreza, završio pod istragom USKOK-a.

Činjenica je da se u oglašavanje na društvenim mrežama ulažu sve veći iznosi, a bez ikakve regulacije ili učinkovitog monitoringa odakle novac dolazi i kako se troši. Prijedlog novog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma ovo pitanje nije niti pokušalo rješavati.

Svi mi možemo pomoći da podaci izađu na vidjelo

[POSTAVITE PITANJE – POTRUDIT ĆEMO SE DA DOBIJETE ODGOVOR] HRT prenosi da čak 47 posto građana i građanki Hrvatske…

Geplaatst door Gong op Dinsdag 22 januari 2019

Osim novinara, open source i podatkovnih entuzijasta te drugih stručnjaka, moramo biti svjesni i koliko svakome od nas, kao građaninu jedne demokratske države (s naglaskom u razvoju), praćenje i informiranje o djelovanju vladajućih treba biti važno s obzirom na vremena i situaciju u kojoj se nalazimo. Jedan od načina da se stvari “dovedu u red” svakako je politika otvorenih podataka, objašnjava Melisa:

Plivamo u moru informacija i dezinformacija i sve je teže praviti razliku. Otvoreni javni podaci omogućili bi nam bržu provjeru podataka, a time i podigli razinu odgovornosti vladajućih koji moraju imati stalan osjećaj da su nadzirani u svakom svojem potezu. Što bi ih, u suprotnom, spriječilo da vlastite interese stave ispred onih općih – naših.

Baš zato i politika otvorenih podataka postaje sve veći prioritet, a više ćete svakako saznati na nadolazećim događajima.

Tri dana otvorenih podataka u HUB385 počinju konferencijom koja se održava sutra, 1. ožujka, a čiji će se praktični dio nastaviti ovog vikenda na Datathonu koji traje do nedjelje. Ulaz je, naravno, besplatan uz prijavu, a sve što trebate ponijeti je dobra volja da se država i odgovorni dovedu u redNema sumnje kako je prvi korak da se to ostvari i “izlazak stvari na vidjelo”, a što je bolje rješenje tome, nego otvoreni podaci.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Hrvatski jednorog pokreće program za startupe: Infobip Startup Tribe!

Hrvatska se nalazi u idealnom momentu za ekspanzivni rast startup ekosustava, ističe Nikola Pavešić, voditelj Infobipova tima kojim žele pridonijeti rastu i razvoju startupa u Hrvatskoj, ali i diljem drugih lokacija gdje je Infobip prisutan.

Što ste propustili

Izvještaj

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

Startupi i poslovanje

Što je zapravo hrvatski TeamUp kojeg opisuju kao “Tinder za startupe”?

Hrvatski TeamUp već je zaradio vrlo dobre reakcije, a najbolje rezultate vide u pronalasku "soft skill" kadrova - više detalja otkrili smo u razgovoru s pokretačima.

Digitalni marketing

Raiffeisen bank pomaže perspektivnim studentima digitalnog marketinga putem stipendije “Luka Mak”

Luka Mak imao je tu nevjerojatnu sposobnost da iskreno kaže svoje mišljenje, a da pritom baš nikoga ne povrijedi. Uvijek se trudio biti bolji, svaki je dan učio od drugih i učio druge te pomicao granice. Ako i tebe krase takve osobine – možda te čeka stipendija Luka Mak.

Startupi i poslovanje

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...

Video

Komentiramo EURO 2020 uz Nogometne Ikone!

EURO 2020 je tu, tko će kiksati, a tko iznenaditi? U novoj epizodi Netokracija Podcasta imamo malo netipičnu temu za nas, ali, naravno, iz digitalnog ugla uz pokretača Nogometnih ikona!

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.