Kako stati na kraj netransparentnom političkom marketingu na društvenim mrežama?

Kako stati na kraj netransparentnom političkom marketingu na društvenim mrežama?

Odgovore tražimo s Melisom Skender iz Gonga ususret obilježavanju Dana otvorenih podataka.

Sutra je 1. ožujka, datum na koji se već devet godina diljem svijeta obilježava Dan otvorenih podataka. Obilježavanje ovog dana prisutno je i u Hrvatskoj već niz godina, zahvaljujući udruzi Code for Croatia, a ove 2019. u organizaciji prateće konferencije i datathona, velikim dijelom angažirao se i GONG. To ima posebnu važnost za program s obzirom na nadolazeće parlamentarne izbore, kako europske, tako i nacionalne, koje usko prate teme sigurnosti, transparentnosti i zaštite podataka.

Stoga bi Dan otvorenih podataka u Hrvatskoj trebao zainteresirati sve osobe kojima pristup podacima kao i zaštita podataka igra značajnu ulogu u mnogim sferama života – a to je nesumnjivo većina nas. Upravo o razlozima zašto, razgovarala sam s Melisom Skender iz GONG-a, koja ističe da s obzirom na vrijeme u kojem živimo, otvoreni podaci postaju sve važniji alat kako bi se osiguralo što transparentnije društvo:

Podatke nazivaju naftom 21. stoljeća, a javni podaci trebali bi biti resurs dostupan svima – najprije u cilju bolje informiranosti, a onda i kao snažno oružje u borbi protiv korupcije. Uspješno suzbijanje korupcije značilo bi jednake šanse svima da djeluju u okviru propisa koji vrijede jednako za sve.

Od hrvatskih javnih tijela teško je dobiti otvorene podatke

Neke od tema kojima će se baviti panelisti na konferenciji posebno se tiču pristupa otvorenim podacima. Nije tajna da je od hrvatskih javnih tijela teško dobiti otvorene podatke, a da ih i nerijetko žele i posebno naplatiti. Po pitanju otvorenosti i transparentnosti javne uprave, situacija u Hrvatskoj nije idealna, ali se barem mičemo s mjesta, objašnjava Melisa:

Korak naprijed – natrag dva, najkraće rečeno. Evo za primjer, financiranje izbora. Državno izborno povjerenstvo ima aplikaciju za lakše izvještavanje i praćenje financiranja političke kampanje koja će sve podatke o donatorima i troškovima objediniti na jednom mjestu i učiniti pretraživima. No, ona se neće koristiti na europskim parlamentarnim izborima jer još nije donesen zakon koji bi političke stranke obvezao na njeno korištenje.

Rekli bi: “uzalud vam napori”, međutim, zato postoje organizacije poput GONG-a koje će političke aktere pritisnuti na odgovornost kada to i nije nužno negdje propisano. Upravo mi Melisa spominje kako su jučer iz GONG-a poslali apel stranačkim klubovima u kojem ih pitaju bi li aplikaciju svejedno željeli koristiti u cilju transparentnosti. Koliko su svojevoljno spremni napraviti taj iskorak prema biračima, vidjet ćemo.

[PITAJTE NAS] 📌 OLAF, tijelo koje se bavi borbom protiv prevara vezanih uz korištenje javnih sredstava EU, u 2017. je…

Geplaatst door Gong op Donderdag 24 januari 2019

Nije to jedina stvar gdje se ide naprijed pa nazad. Melisa spominje i kako tijela javne vlasti odbijaju otkriti imena članova radnih skupina pozivajući se na GDPR, iako svi znamo kako je to išlo s lex-Agrokorom, dodaje:

Ili, primjerice, izvršenje proračuna. Zašto ga svaka lokalna jedinica – ili barem gradovi i županije – ne bi objavljivali kao što se objavljuje izvršenje državnog proračuna pa točno vidite koje je državno tijelo kojem poslovnom ili privatnom subjektu isplatilo koliko novca i za što?

Što s političarima i strankama na društvenim mrežama?

Ususret izborima za Europski parlament, koje već nazivaju najhakabilnijim izborima do sad, na konferenciji će se jedan panel posebno posvetiti i pitanju političkog marketinga na društvenim mrežama. Upitala sam Melisu i što mogu, glasači, ali i drugi sudionici tog procesa učiniti kako bi informiranije i transparentnije donosili odluke.

Naravno, prvi savjet je da provjerite izvor informacija prije nego stisnete lajk, naglašava Melisa:

To je najbolji savjet koji se može dati. Netokracijina Mia Biberović pisala je o prenamjeni zabavne Facebook stranice sa zapisima iz zagrebačkih tramvaja koja se prenamijenila u stranicu namijenjenu difamiranju jedne političke opcije. Samo tijekom listopada 2015., baš za vrijeme predsjedničke izborne kampanje, u njezinu je promociju uloženo preko 6.000 eura. Slučaj je, zbog utaje poreza, završio pod istragom USKOK-a.

Činjenica je da se u oglašavanje na društvenim mrežama ulažu sve veći iznosi, a bez ikakve regulacije ili učinkovitog monitoringa odakle novac dolazi i kako se troši. Prijedlog novog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma ovo pitanje nije niti pokušalo rješavati.

Svi mi možemo pomoći da podaci izađu na vidjelo

[POSTAVITE PITANJE – POTRUDIT ĆEMO SE DA DOBIJETE ODGOVOR] HRT prenosi da čak 47 posto građana i građanki Hrvatske…

Geplaatst door Gong op Dinsdag 22 januari 2019

Osim novinara, open source i podatkovnih entuzijasta te drugih stručnjaka, moramo biti svjesni i koliko svakome od nas, kao građaninu jedne demokratske države (s naglaskom u razvoju), praćenje i informiranje o djelovanju vladajućih treba biti važno s obzirom na vremena i situaciju u kojoj se nalazimo. Jedan od načina da se stvari “dovedu u red” svakako je politika otvorenih podataka, objašnjava Melisa:

Plivamo u moru informacija i dezinformacija i sve je teže praviti razliku. Otvoreni javni podaci omogućili bi nam bržu provjeru podataka, a time i podigli razinu odgovornosti vladajućih koji moraju imati stalan osjećaj da su nadzirani u svakom svojem potezu. Što bi ih, u suprotnom, spriječilo da vlastite interese stave ispred onih općih – naših.

Baš zato i politika otvorenih podataka postaje sve veći prioritet, a više ćete svakako saznati na nadolazećim događajima.

Tri dana otvorenih podataka u HUB385 počinju konferencijom koja se održava sutra, 1. ožujka, a čiji će se praktični dio nastaviti ovog vikenda na Datathonu koji traje do nedjelje. Ulaz je, naravno, besplatan uz prijavu, a sve što trebate ponijeti je dobra volja da se država i odgovorni dovedu u redNema sumnje kako je prvi korak da se to ostvari i “izlazak stvari na vidjelo”, a što je bolje rješenje tome, nego otvoreni podaci.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.