Kickstarter, Crowdfunder, Fondomat... Odlučite se svoj startup financirati kolektivno

Kickstarter, Crowdfunder, Fondomat… Odlučite se svoj startup financirati kolektivno

Kolektivno financiranje omogućuje onima koji su u potrazi za kapitalom da se na jednom mjestu predstave potencijalnim investitorima te da oni najbolji projekti privuku pozornost velikih investitora i poslovnih anđela. Hoćete li se odvažiti?

Savršena ideja, prirodni entuzijazam i simpatičan tim prijatelja/suradnika često nisu dovoljni nekome briljantnom začetniku startupa da dobije ono što mu najviše treba u početku – novac. U sve većoj konkurenciji startupa koji se natječu za ulazak u inkubatorske projekte ili za investicijske programe, potrebno je toliko vještine i vremena da je u napetoj utakmici sve više gubitnika… a ideja je bila baš odlična.

Gdje potražiti rješenje poduzetničkih problema, ako ne na internetu. Ako čovjek primjerice googlea „How to get an investment?“, prva rješenja na popisu imaju najmanje jedan zajednički savjet – Prije svega potrudite se napraviti poslovni plan. Ukoliko je to prekriženo na „To Do“ popisu, moguće rješenje problema je kolektivno financiranje, ili eng. crowdfunding. Radi se o principu umrežavanja velikog broja investitora koji se organiziraju kako bi kolektivno surađivali i podržali projekt neke organizacije ili pojedinca. Onima koji su u potrazi za kapitalom omogućuje da se na jednom mjestu predstave potencijalnim investitorima bez da moraju hodati od jednog do drugog  te osigurava da oni najbolji projekti mogu privući pozornost velikih investitora i poslovnih anđela.

Par milijuna dolara gore dolje…

Trenutno najveća Internet stranica za kolektivno financiranje je američki Kickstarter. Radi se o platformi osnovanoj 2008. za financiranje kreativnih projekata koji omogućava proizvođačima video igrica, časopisa i čudnih malih inovativnih proizvoda da skupe kapital. Čim je stranica ugledala svjetlo dana privukla je veliku pozornost i nekih deset milijuna dolara investicija od entuzijasta. Ukupno danas ima preko 230 milijuna dolara investicija za projekte i više od 23 tisuće uspješno financiranih projekata. Ove veljače, po prvi puta od osnivanja stranice, jedna je iPhone aplikacija privukla interes koji je rezultirao s ulaganjima koji su prešli milijun dolara. Samo nekoliko sati kasnije isto je ponovila tvrtka za računalne igrice koje je došla do tri milijuna. Uspjeh projekata se trenutno kreće na nekih 44 posto.

Ponekad projekti dobiju i više novca nego što su tražili. AP je objavio priču o projektu Pebble Watch, gdje je tvrtka tražila 100 tisuća dolara da počne proizvoditi satove koji su programirani s različitim sučeljem. Skupila je 10,3 milijuna. Satovi su super popularni te su se slike Pebble satova rasule po cijelom internetu.

Još malo pa JOBS

Kickstaret svoje usluge naplaćuje samo ako projekt uspije i to u iznosu od pet posto ukupne investicije. Novac između investitora i projekta izmjenjuje se tek kada prikupe dovoljno. Međutim, za te investicije Kickstarter ne omogućuje udjele u vlasništvu malih kompanija.  Iako Kickstarter funkcionira dobro i bez toga, ostale platforme za kolektivno financiranje izvršile su znatan pritisak na američku administraciju da takva ‘prodaja’ udjela u malim tvrtkama koje nisu na burzi postane legalna. Rezultat je zakon Jumstart Our Business Startups (JOBS), kojeg je u travnju potpisao Barack Obama a koji briše hrpu restrikcija za male tvrtke na emričkom tržištu. Očekuje se da će upravo ovaj zakon omogućiti značajan uzlet platformi za kolektivno financiranje čim službeno počne njegovo provođenje.

Jedna od stranica koja je aktivno zagovarala promjene u legislativi bila je Crowdfounder. Njen cilj je dati startupima više opcija za financiranje- pa ukoliko žele mijenjati udjele u svojoj tvrtci u zamjenu za financiranje, to mogu učiniti. Crowdfounder omogućuje da investitor u zamjenu za novac dobije pet posto udjela u prihodima tvrtke u iduće tri godine s određenom gornjom granicom na 200 posto povrata. Stranica sada u niskom startu čeka kako bi pokrenula svoju operaciju.

U Europi, humanitarno…

Problemi nisu samo rezervirani za američko tržište. U EU, englesko i nizozemsko tržište predvode trend kolektivnog financiranja, međutim zakoni tjeraju Internet stranice da prije rada ulože u cijeli niz dozvola  koje ih čine sličnima manjim financijskim institucijama, što je jako zahtjevno za mnoge od njih. Upravo zato su najuspješniji primjeri oni koji sakupljaju investicije na gotovo humanitarnoj bazi. Engleski Sponsume nudi financiranje indie filmovima, dokumentarcima, kazalištima, zelenom i društvenom poduzetništvu, dok je Fondomat češka verzija koja koristi društvene mreže za prikupljanje donacija za najbolje projekte na čisto humanitarnim principima.

Ništa preko noći… pa ni crowdfunding

U svakom slučaju, kolektivno financiranje može biti jako dobar test za neki proizvod. Pametno je ne otežavati  ionako stresnu situaciju prikupljanja novca nepotrebnim kratkim rokovima. Treba dati vremena da projekt bude primijećen i da se dobre glasine o njemu prošire. Milijunski iznosi se mogu nekim sretnicima naći na računu preko noći, ali to su iznimke na koje ne treba računati. Bolje je krenuti s manjim očekivanjima i polako graditi interes, pogotovo ako je projekt umjetničke naravi ili je podložan jako brzim trendovima (kao što su mobilne aplikacije) te uživati u svojoj maloj crowdfunding pustolovini.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Igor

    Igor

    20. 08. 2012. u 2:20 pm Odgovori

    Mislim da nije dovoljno naglaseno kako je Kickstarter platforma za umjetnicke projekte. Cesto dosta startupa ne spada pod tu kategoriju, te tamo ne mogu traziti financiranje. A i to financiranje je malo drugacije od ovoga sto je napisano.
    Spominje se kako su npr za projekt Pebble Watch skupili 10,3 milijuna dolara. No gotovo svi ti novci odlaze na proizvodnju i zapravo su vraceni samim korisnicima koji su financirali projekt. Svi projekti na kickstarteru imaju odredjene nagrade, te svaki korisnik koji nesto donira dobiva nesto za ulozen novac, bilo to pismo zahvale za manje iznose, ili u vecini slucajeva – gotov proizvod koji se financira.
    Samim time, dosta startupova bi tesko moglo ponuditi neki proizvod, jer ne bave se svi proizvodnjom.
    No sve je to dosta nebitno za nas, kad nam Kickstarter ne funkcionira u Hrvatskoj 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.