Kickstarter, Crowdfunder, Fondomat... Odlučite se svoj startup financirati kolektivno

Kickstarter, Crowdfunder, Fondomat… Odlučite se svoj startup financirati kolektivno

Kolektivno financiranje omogućuje onima koji su u potrazi za kapitalom da se na jednom mjestu predstave potencijalnim investitorima te da oni najbolji projekti privuku pozornost velikih investitora i poslovnih anđela. Hoćete li se odvažiti?

Savršena ideja, prirodni entuzijazam i simpatičan tim prijatelja/suradnika često nisu dovoljni nekome briljantnom začetniku startupa da dobije ono što mu najviše treba u početku – novac. U sve većoj konkurenciji startupa koji se natječu za ulazak u inkubatorske projekte ili za investicijske programe, potrebno je toliko vještine i vremena da je u napetoj utakmici sve više gubitnika… a ideja je bila baš odlična.

Gdje potražiti rješenje poduzetničkih problema, ako ne na internetu. Ako čovjek primjerice googlea „How to get an investment?“, prva rješenja na popisu imaju najmanje jedan zajednički savjet – Prije svega potrudite se napraviti poslovni plan. Ukoliko je to prekriženo na „To Do“ popisu, moguće rješenje problema je kolektivno financiranje, ili eng. crowdfunding. Radi se o principu umrežavanja velikog broja investitora koji se organiziraju kako bi kolektivno surađivali i podržali projekt neke organizacije ili pojedinca. Onima koji su u potrazi za kapitalom omogućuje da se na jednom mjestu predstave potencijalnim investitorima bez da moraju hodati od jednog do drugog  te osigurava da oni najbolji projekti mogu privući pozornost velikih investitora i poslovnih anđela.

Par milijuna dolara gore dolje…

Trenutno najveća Internet stranica za kolektivno financiranje je američki Kickstarter. Radi se o platformi osnovanoj 2008. za financiranje kreativnih projekata koji omogućava proizvođačima video igrica, časopisa i čudnih malih inovativnih proizvoda da skupe kapital. Čim je stranica ugledala svjetlo dana privukla je veliku pozornost i nekih deset milijuna dolara investicija od entuzijasta. Ukupno danas ima preko 230 milijuna dolara investicija za projekte i više od 23 tisuće uspješno financiranih projekata. Ove veljače, po prvi puta od osnivanja stranice, jedna je iPhone aplikacija privukla interes koji je rezultirao s ulaganjima koji su prešli milijun dolara. Samo nekoliko sati kasnije isto je ponovila tvrtka za računalne igrice koje je došla do tri milijuna. Uspjeh projekata se trenutno kreće na nekih 44 posto.

Ponekad projekti dobiju i više novca nego što su tražili. AP je objavio priču o projektu Pebble Watch, gdje je tvrtka tražila 100 tisuća dolara da počne proizvoditi satove koji su programirani s različitim sučeljem. Skupila je 10,3 milijuna. Satovi su super popularni te su se slike Pebble satova rasule po cijelom internetu.

Još malo pa JOBS

Kickstaret svoje usluge naplaćuje samo ako projekt uspije i to u iznosu od pet posto ukupne investicije. Novac između investitora i projekta izmjenjuje se tek kada prikupe dovoljno. Međutim, za te investicije Kickstarter ne omogućuje udjele u vlasništvu malih kompanija.  Iako Kickstarter funkcionira dobro i bez toga, ostale platforme za kolektivno financiranje izvršile su znatan pritisak na američku administraciju da takva ‘prodaja’ udjela u malim tvrtkama koje nisu na burzi postane legalna. Rezultat je zakon Jumstart Our Business Startups (JOBS), kojeg je u travnju potpisao Barack Obama a koji briše hrpu restrikcija za male tvrtke na emričkom tržištu. Očekuje se da će upravo ovaj zakon omogućiti značajan uzlet platformi za kolektivno financiranje čim službeno počne njegovo provođenje.

Jedna od stranica koja je aktivno zagovarala promjene u legislativi bila je Crowdfounder. Njen cilj je dati startupima više opcija za financiranje- pa ukoliko žele mijenjati udjele u svojoj tvrtci u zamjenu za financiranje, to mogu učiniti. Crowdfounder omogućuje da investitor u zamjenu za novac dobije pet posto udjela u prihodima tvrtke u iduće tri godine s određenom gornjom granicom na 200 posto povrata. Stranica sada u niskom startu čeka kako bi pokrenula svoju operaciju.

U Europi, humanitarno…

Problemi nisu samo rezervirani za američko tržište. U EU, englesko i nizozemsko tržište predvode trend kolektivnog financiranja, međutim zakoni tjeraju Internet stranice da prije rada ulože u cijeli niz dozvola  koje ih čine sličnima manjim financijskim institucijama, što je jako zahtjevno za mnoge od njih. Upravo zato su najuspješniji primjeri oni koji sakupljaju investicije na gotovo humanitarnoj bazi. Engleski Sponsume nudi financiranje indie filmovima, dokumentarcima, kazalištima, zelenom i društvenom poduzetništvu, dok je Fondomat češka verzija koja koristi društvene mreže za prikupljanje donacija za najbolje projekte na čisto humanitarnim principima.

Ništa preko noći… pa ni crowdfunding

U svakom slučaju, kolektivno financiranje može biti jako dobar test za neki proizvod. Pametno je ne otežavati  ionako stresnu situaciju prikupljanja novca nepotrebnim kratkim rokovima. Treba dati vremena da projekt bude primijećen i da se dobre glasine o njemu prošire. Milijunski iznosi se mogu nekim sretnicima naći na računu preko noći, ali to su iznimke na koje ne treba računati. Bolje je krenuti s manjim očekivanjima i polako graditi interes, pogotovo ako je projekt umjetničke naravi ili je podložan jako brzim trendovima (kao što su mobilne aplikacije) te uživati u svojoj maloj crowdfunding pustolovini.

Komentari

  1. Igor

    Igor

    20. 08. 2012. u 2:20 pm Odgovori

    Mislim da nije dovoljno naglaseno kako je Kickstarter platforma za umjetnicke projekte. Cesto dosta startupa ne spada pod tu kategoriju, te tamo ne mogu traziti financiranje. A i to financiranje je malo drugacije od ovoga sto je napisano.
    Spominje se kako su npr za projekt Pebble Watch skupili 10,3 milijuna dolara. No gotovo svi ti novci odlaze na proizvodnju i zapravo su vraceni samim korisnicima koji su financirali projekt. Svi projekti na kickstarteru imaju odredjene nagrade, te svaki korisnik koji nesto donira dobiva nesto za ulozen novac, bilo to pismo zahvale za manje iznose, ili u vecini slucajeva – gotov proizvod koji se financira.
    Samim time, dosta startupova bi tesko moglo ponuditi neki proizvod, jer ne bave se svi proizvodnjom.
    No sve je to dosta nebitno za nas, kad nam Kickstarter ne funkcionira u Hrvatskoj 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kakva je budućnost hibridnog rada u Hrvatskoj i regiji?

U Netokraciji već desetljeće radimo 'hibridno', malo od doma, malo iz ureda, ali kako će izgledati tržište rada u kojem i velike tvrtke i startupi rade tako - gdje to nije ni opcija, nego osnova posla?

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Što nude izborni programi vodećih stranaka za tehnološku zajednicu?

Provjerili smo kako se HDZ, Restart koalicija, Domovinski pokret, MOST nezavisnih lista i platforma Možemo! planiraju posvetiti tehnološkoj industriji i zajednici u svom mandatu ako ga dobiju. Evo što smo saznali...

Digitalni mediji

Vanja Šebek: Uz rješavanje dominacije velikih platformi, hrvatski mediji trebaju počistiti svoje dvorište

Od prvih tjedana pandemije u Hrvatskoj sudjelovao sam u nekoliko rasprava o stavovima preusmjeravanja ulaganja u digitalno oglašavanje s velikih oglašivačkih platformi na hrvatske medijske portale. U principu, tu nema ništa sporno, osim što je sve sporno.