Na kraju dana, na društvenim mrežama je najvažniji ROI, odnosno povrat investicije

Na kraju dana, na društvenim mrežama je najvažniji ROI, odnosno povrat investicije

Drugi dan Tvitomanije je nastavljen predstavljanjem case studya malih i srednjih poduzeća. Tako su predavanja održali Željko Riha iz Farmerona, osiječkog startupa koji želi postati Google Analytics za farme, Ana Pejić koja je ispričala o vođenju kanala društvenih mreža za Pčelarstvo Radošević te Hrvoje Bujas iz Crnog Jaja.

Fotka14WEB
Željko Riha govori o Farmeronu (slika: Marina Filipović Marinshe)

Poslije popodnevnog odmora, drugi dan Tvitomanije je nastavljen predstavljanjem case studyja malih i srednjih poduzeća. Tako su predavanja održali Željko Riha iz Farmerona, osječkog startupa koji želi postati Google Analytics za farme, Ana Pejić koja je ispričala o vođenju kanala društvenih mreža za Pčelarstvo Radošević te Hrvoje Bujas iz Crnog Jajeta.

Farmeri ipak aktivno sudjeluju na društvenim medijima

Svojim predavanjem Željko je pobliže objasnio kako Farmeron, koji je B2B softver za upravljanje farmama baziran u cloudu, koristi društvene mreže u potrazi za budućim korisnike i u promociji proizvoda. Iako je u početku posla bio pomalo skeptičan jer nije bio siguran hoće li na društvenim mrežama uspjeti naći ciljane, potencijalne korisnike, odnosno farmere, otkrio je da čak 46% američkih farmera koristi društvene mreže za komunikaciju.

Iako su farme obično obiteljske te imaju fan page otvoren na Facebooku, postoje cijele zajednice farmera koje razmjenjuju svoja iskustva i probleme putem Twittera te se redovito tjedno okupljaju na #agchat i #agrichatuk. Na takvim chatovima, koji su izrazito formalno organizirani sa striktnim pravilima, nerijetko sudjeluje i Matija Kopić unoseći i ljudsku notu u komunikaciju, kako bi se i na taj način približio svojim potencijalnim korisnicima.

Osim Twittera, Željko sudjeluje i u farmerskim grupama na LinkedInu, pri čemu dijeli savjete i pomoć u raspravama koje mogu biti potencijalno korisne u akviziciji budućih farmera, ali i kroz Farmeronov fan page na Facebooku, kojim komentira i potiče na raspravu na fan pageovima farmi. Da stvar bude jos zanimljivija, Željko je pronašao i Sojabook – društvenu mrežu farmera u Južnoj Americi.

Farmeronov blog na kojem se prate najnoviji trendovi farmera  (Snimila Marina Filipović Marinshe)
Farmeronov blog na kojem se prate najnoviji trendovi farmera (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Promocija proizvoda kroz drušvene mreže nije jedini način promocije – redovito se piše i Farmeronov blog, na kojem se prate najnoviji trendovi farmera te svaki novi update Farmerona kao proizvoda. Također, pokrenuta je i serija blog postova o predstavljanju developera i cijele ekipe iz Farmerona koja stoji iza proizvoda kako bi farmeri upoznali ljude koji razvijaju proizvod.

Na kraju predavanja, Željko je istaknuo kako mu je ROI, odnosno povrat na investiciju (koja može biti ili investicija u novcu ili investicija u vremenu čovjeka koji provodi aktivnosti) najvažniji. Pri tome, broj shareova ili likeova je irelevantan, jer jedino što mu je zaista važno je kako privući potencijalne korisnike, kako ih uvjeriti kroz društvene mreže u korisnost proizvoda te ih usmjeriti na osobniju komunikaciju, bilo kroz DM na Twitteru ili kroz e-mail. Kada se dogodi da je farmeru potaknuta znatiželja i daljnji upiti za proizvodom te da je usmjeren na kolege u “prodaju”, Željko je odradio svoj posao. Sve ostalo nije važno.

Kako su pčele i med postale relevantne na društvenim mrežama

U drugom predavanju je Ana Pejić, osnivačica osječke community management agencije Kanapejić, ispričala kako je prije godinu dana počela voditi društvene mreže za malo Pčelarstvo Radošević, prije svega kroz Twitter i Facebook.

Iako je bilo možda nezamislivo prodavati med putem društvenih mreža, upravo je to bio jedan od ciljeva strategije. Osim prodaje, cilj je bio i proširiti prodaju na cijelu Hrvatsku te educirati zajednicu o važnosti pčelinjih proizvoda. Pri tome su se ciljevi pokušali ostvariti putem Facebooka (istaknute slike meda i drugih proizvoda te promoted postovi), Twittera (uz #pceloljubci) te čak i Foursquare gdje se koristi check-in za ostvarenje popusta na kupnju.

"Posjetitelje pretvaramo u kupce" ~ Agencija Kanapejic (Snimila Marina Filipović Marinshe)
“Posjetitelje pretvaramo u kupce” ~ Agencija Kanapejic (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Ipak, za Pčelarstvo Radošević je Facebook posebno bio koristan, jer je upravo na njemu odabran novi logo Pčelarstva za kojeg je zajednica glasala. To je pokazalo kako je stvoren community i kako su ljudi povezani s brendom. Također, malo je znano da je Pčelarstvo Radošević prvo u Hrvatskoj iskoristilo “Facebook Offer” sustav – prodavao se med te je ostvareno čak 73 claima uz 12 tisuća fanova u tom trenutku.

Testiranje, testiranje i testiranje proizvoda prije prodaje

U sljedećem je predavanju Hrvoje Bujas, osnivač stranice za grupnu kupovinu Crno Jaje, ispričao priču o nastanku i poslovanju Crnog Jaja te glavnim razlikama u odnosu na ostalih 50-ak konkurenata u području grupne kupovine.

Za razliku od drugih koji su većinom orijentirani na jedan kanal promocije svojih ponuda (online), Crno Jaje je uspjelo spojiti dva kanala – online i TV kanal. Online kanal promocije ponuda Crnog Jaja prije svega predstavlja web stranice dnevnik.hr i blog.hr te društvene mreže i newsletter, koji je jedan od najvažnijih kanala. Na društvenim mrežama Crno Jaje aktivno koristi Facebook i Twitter kanale za dodatnu promociju svojih ponuda, ali u smjeru dodatnih popusta na ponude. S druge strane, TV kanal se sastoji od Nova TV i Doma TV na kojima se promoviraju partneri odnosno njihove ponude 7 dana u tjednu po 7 puta dnevno.

No, za razliku od nekih drugih stranica grupnih kupovina, Crno Jaje se najviše ponosi svojom prodajom odnosno pristupom selekciji ponuda koje će se prodavati. Naime, svaka ponuda i odabir partnera mora proći testiranje ponude i proizvoda koji se prodaje, bilo da se radi o turističkoj ponudi ili nekoj drugoj. Time Crno Jaje garantira da je ponuda na razini očekivane kvalitete.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?