Conet: Dva povratnika u Zagrebu grade hrvatski tim velike IT grupacije

Dva povratnika u Zagrebu grade hrvatski tim velike IT grupacije

Otkrivamo kako u CONETu spajaju najbolje od različitih svjetova: dobru atmosferu malog tima s posloženošću velike tvrtke te besprijekornu njemačku organizaciju sa životom u Hrvatskoj.

“Slobodno se javi preko Linkedina bilo kome od naših zaposlenika i pitaj ih kako je raditi kod nas”, rekao mi je Goran Krakić, zadužen za privlačenje novih zaposlenika i employer branding u CONET Hrvatska dok smo se dogovarali oko predstavljanja te tvrtke na Netokraciji. CONETu je, naime, zadovoljstvo zaposlenika toliko važno i toliko su mu posvećeni da je bio siguran da mogu čuti samo dobre dojmove.

“CONET nije poslao nekog Nijemca da ovdje bude šef…”

Stvaranje uspješnog tima zadovoljnih zaposlenika je za Roberta Katića, koji je kao njemački Hrvat prije godinu dana došao u Zagreb osnovati hrvatsku podružnicu te IT tvrtke, ne samo profesionalni, nego i osobni cilj:

CONET nije poslao nekog Nijemca da ovdje bude šef, niti su ovdje tražili eksternog menadžera da za njih pokrene zagrebački ured, nego sam ga pokretao ja, koji sam Conetovac i mogu ovdje graditi tim s jednakom vizijom i jednakom kulturom kao u matičnoj tvrtki.

Ja sam se preselio u Zagreb zbog toga, za CONET ovo nije samo izdvojeni razvojni hub. Zato uspjeh ovog ureda doživljavam kao osobni cilj.

Kad je stigao, Robert je prve zaposlenike pronašao kroz vlastitu mrežu kontakata, a do današnjih 40-ak narasli su preporukama. Zadovoljni zaposlenici svojim bi prijateljima i poznanicima preporučili CONET kao odlično mjesto za rad.

Robert se vratio u Hrvatsku kako bi lokalni tim gradio u skladu s kulturom CONETA. Foto: Marin Pavelić

“Startup bez startupovskih problema”

Dobar dio tajne zadovoljstva zaposlenika leži u savršenoj kombinaciji zbog koje mogu reći da su istovremeno mala i velika firma. Odnosno, kako kaže Armin Zalihić, Head of Operations, oni su startup bez tipičnih startupovskih problema:

CONET Hrvatska je dio velike CONET grupacije koja zapošljava 1400 ljudi u uredima u Njemačkoj, Austriji i sad u Hrvatskoj.

Biti dio veće grupacije znači da su mnogi procesi posloženi, imamo podršku u pravnim, administrativnim, financijskim i logističkim pitanjima na koja mi ovdje ne moramo gubiti vrijeme. Imamo posložene procese oko nabave opreme, raspisane upute za nove zaposlenike, proces uvođenja u posao…

Posebno su ponosni na vrlo jasan proces onboardinga. Kvalitetno uvođenje u posao developerima čini važan dio zadovoljstva novim poslom, a važno im je i da je proces jasno komuniciran te da se sve najavljeno i ostvari. Robert navodi kako prvi dan novog zaposlenika čeka sve spremno:

Želimo da nema nedoumica oko toga kome se treba obratiti za što, da se ne osjeća izgubljeno. Točno se zna kako izgleda nečiji prvi dan, a kako prvi tjedan.

S druge strane, ne inzistiramo da osoba prvi dan odmah bude produktivna i da skoči na projekt, već svakome dajemo vremena da bolje upozna kolege, osjeti atmosferu, zbliži se s timom.

Njemački standard – u Hrvatskoj

Robert i Armin, koji su obojica prije dolaska u Zagreb živjeli i radili u Njemačkoj, prilično su ponosni na raspisane procese i dobru organizaciju. Njihov cilj je, ističu, da svi zaposlenici CONETA Hrvatska imaju njemačke standarde rada u Hrvatskoj. 

Armin Zalihić kaže kako CONET Hrvatska zaposlenicima nudi njemačke standarde u Hrvatskoj. Foto: Marin Pavelić

Armin pojašnjava:

Organiziranost nam je jako bitna, kod nas sastanci počinju i završavaju na vrijeme. Nema gubljenja vremena, sve se dobro planira.

Ako ovo zvuči možda i pretjerano organizirano, treba spomenuti da je neorganiziranost drugi razlog kojeg su u istraživanju na temu Što developeri žele naveli kao razlog za odlazak iz neke tvrtke!

“Ne zapošljavamo ljude za projekte, nego biramo one na kojima će biti najsretniji”

Na pitanja o tome na kakvim točno projektima i za koje klijente rade Robert i Armin kreću pričati o kompleksnim sustavima, tehnički izazovnim transformacijama, klijentu za kojeg rade najmodernije SAP rješenje, pametnim rješenjima za psihotestiranja, aplikaciji pomoću koje tvrtke mogu naručiti čišćenje kontejnera od kemijskog otpada…

Međutim, na kraju kažu da im je lakše reći na kakvim projektima CONET ne radi, nego na kakvima radi! I u tome je još jedna njihova prednost, kaže Robert:

CONET je tvrtka koja radi sa zaista brojnim organizacijama, iz javnog i privatnog sektora i najrazličitijih industrija, i uvijek postoji mnoštvo projekata od kojih netko može birati na čemu raditi.

Zbog toga se kod nas može raditi dugoročno na jednom projektu, ako nekome više odgovara tako, a može se i mijenjati projekt svaka 3 mjeseca. Baš zato imamo luksuz na razgovoru svakog potencijalnog zaposlenika pitati što bi on želio raditi, što bi ga činilo sretnim i onda mu pokušati naći baš to. Ili ga premjestiti na neki drugi projekt, ako na postojećem nije najzadovoljniji.

Vještine se s pravim stavom lako nauče

Robert i Armin, koji su obojica prije dolaska u Zagreb živjeli i radili u Njemačkoj, prilično su ponosni na raspisane procese i dobru organizaciju. Foto: Marin Pavelić

Za spomenutu praksu Robert navodi i primjere: kolegu koji se javio na natječaj za IT konzultanta, a koji je dobio priliku raditi kao developer i u novoj ulozi procvjetao ili kolegicu koja je na razgovoru za suradnicu na prilično jednostavnim poslovima anotacija spomenula kako je zanima testiranje i QA:

Dali smo joj priliku, tri mjeseca se educirala, pisala dokumentaciju i s vremenom počela raditi taj posao. Naš stav je da zapošljavamo ljude zbog stava, vještine se s pravim stavom lako nauče. A nevjerojatno je gledati kako ljudi procvjetaju kad im daš pravu priliku!

Treba li uopće spomenuti da su oko detalja kao što su vrijeme ili mjesto rada skroz fleksibilni?

CONET trenutno ima otvoren natječaje za pozicije Java Developera, Backend Developer i SAP Analytics Developer, ali, s obzirom na spomenuti pristup kojim se vode kod zapošljavanja, otvoreni su za prijave svih kojima se sviđa ideja da se i njih jednom pita što bi doista željeli raditi!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.