Colin Dodd na droidconu: WebRTC je 'sljedeća velika stvar'

Colin Dodd na droidconu: WebRTC je ‘sljedeća velika stvar’

Na prvom zagrebačkom droidconu imali smo prilike čuti zanimljiva predavanja i upoznati se s aktualnim trendovima u Android svijetu. Već prvog dana adresirali su se neki poznati problemi s kojima se susreću Android developeri kao što su problem manipulacije velike količine slika u aplikacijama, korištenje API-ja za kamere, pričalo se o hvatanju grešaka aplikacije u produkciji i održavanju iste, davali su se i savjeti za postavljanje razvojne okoline, pravilno korištenje navigacije u aplikacijama, a održala su se i mnoga druga predavanja upakirana u odličnu organizaciju.

Na konferenciji su se dotakle razne teme vezane uzrazvoj na platformi Android.
Na konferenciji su se dotakle razne teme vezane uz razvoj na platformi Android.

Predavanja su pokrila čitav spektar razvojnog stoga, od Android dizajna grafičkog sučelja pa sve do prevođenja vlastitog Android operacijskog sustava i korištenja C/C++ biblioteka u Android projektu. Tema jednog takvog predavanja bila je nativno korištenje WebRTC tehnologije u Javi.

WebRTC kao novi standard

Što je WebRTC? Web Real Time Communication skup je definiranih tehnologija čija je glavna namjena omogućiti komunikaciju u pravom vremenu prvenstveno koristeći internetski preglednik.

Tehnologija pruža podršku za audio i video komunikaciju (primjerice, apprtc) no moguće je prenošenje bilo kakvog skupa podataka između korisnika. Primjer rastuće popularnosti tehnologije dokazuju brojne aplikacije koje je primjenjuju – frisB je servis koji omogućuje jeftinije razgovore (skoro) svugdje po svijetu, Plushcare pruža udaljenu komunikaciju s doktorom, CubeSlam je primjer igre koja koristi WebRTC, Facebook Messenger odnedavno koristi WebRTC prilikom video komunikacije, a i Snapchat je uvrstio ovu tehnologiju u svoju aplikaciju. Uzorak je sličan, WebRTC donosi demokratizaciju podatkovne komunikacije te obogaćuje iskustvo na internetu.

Istina, navedeno je već i prije bilo moguće koristeći Adobe Flash tehnologiju ili Java applete. No kako je 2010. Steve Jobs svojim člankom Thoughts on Flash zapečatio sudbinu Flasha te kako Google polako odustaje od NPAPI podrške koje koriste Java appleti, situacija se bitno promijenila.

WebRTC je projekt čiji je cilj postati standard na tom području, programski kod otvoren je za javnost i čitav projekt ima podršku tehnoloških giganta počevši od Googlea koji ga aktivno razvija, Mozille i Opere pa sve do manje aktivnih uključenih strana kao što su Microsoft i Apple.

Problemi i prednosti WebRTC-a u praksi

Predavanje Colina Dodda, developera u video servisu appear.in, pod naslovom The pain (and pleasure) of developing WebRTC for Android opisuje iskustvo kroz koje je prolazio prilikom početka i daljnjeg rada na implementaciji tehnologije za Android.

Ispričao je kako je WebRTC moguće koristiti iz Android web preglednika, no problem stvara činjenica da nije podržan u svim popularnim preglednicima na zadovoljavajućoj razini. Njegov tim odlučio se koristiti WebRTC Java API koristeći JNI (Java Native Interface) mehanizam.

Konferencija droidcon u Zagrebu se održala prvi put.
Konferencija droidcon u Zagrebu se održala prvi put.

Put do Android WebRTC aplikacije koja funkcionira nije jednostavan. Samo prevođenje u “tri” koraka svodi se na tjedne, ako prvi put to radite. No i nakon uspješnog prevođenja i uključivanja biblioteke u Android projekt postoje problemi – materijal na tu temu je nepostojeći, Java i JavaScript WebRTC API se razlikuju, čak i male greške pri implementaciji uzrokuju rušenje aplikacije, praćenje pogrešaka bolno je i mukotrpno te i prilično intenzivan razvoj tehnologije ne olakšava situaciju.

No unatoč navedenim problemima, implementacija nije nemoguća kao što dokazuje Colin i njegov tim koji su uspješno upotrijebili tehnologiju u svojoj aplikaciji.

Za kraj, Collin je preporučio svima neka odvoje dio svoga vremena za praćenje aktualnih događanja vezana oko WebRTC tehnologije jer je to “sljedeća velika stvar” na tehnološkoj sceni.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.