CISEx, udruga hrvatskih izvoznika softvera: Ne trebamo čekati ni poticaje, ni preduvjete

CISEx, udruga hrvatskih izvoznika softvera: Ne trebamo čekati ni poticaje, ni preduvjete

Večeras će se u Europskom domu u Zagrebu održati prva godišnja skupština CISExa, odnosno Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera koju Netokracija podržava od samih početaka kao medijski partner. Prošlo je više od godinu dana od osnivanja CISExa kojem su se u međuvremenu pridružile najbitnije hrvatske internetske i mobile tvrtke poput iStudija, Infinuma, Pet minuta, GoHomea, Nabava.net i drugih. U intervjuu s idejnim pokretačima udruge Goranom Radićem te Hrvojem Bujasom vidjet ćemo zašto CISEx - izvozi uspjeh.

CISEx nakon godine dana.

Večeras će se u Europskom domu u Zagrebu održati prva godišnja skupština CISExa, odnosno Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera koju Netokracija podržava od samih početaka kao medijski partner.

Prošlo je više od godinu dana od osnivanja CISExa kojem su se u međuvremenu pridružile najbitnije hrvatske internetske i mobile tvrtke poput iStudija, Infinuma, Pet minuta, GoHomea, Nabava.net i drugih. U intervjuu s idejnim pokretačima udruge Goranom Radićem te Hrvojem Bujasom vidjet ćemo zašto CISEx – izvozi uspjeh.

Udruzi hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera već su se priključile mnoge softverske tvrtke, u velikoj mjeri upravo proizvođači internetskog i mobilnog softvera poput Pet minuta i Infinuma. Udruga im pruža priliku da se međusobno druže te upoznaju, među ostalim tijekom redovitih događanja zvanih CISEx Friday, od kojih im je jedan od najdražih onaj kojeg je Inchoo organizirao u Osijeku – svojevrsna preteča Osijek Software Citya.

Goran Radić, jedan od pokretača te CISExov prvi predsjednik – danas član upravnog odbora, spominje kako je priličan broj članova već iskoristio članstvo u CISExu za povećanje vlastite vidljivosti na tržištu, a izvana se vidi kako CISExovci su jedna od strukovnih udruga čiji članovi uspjevaju surađivati.

Unatoč tome, Radić smatra kako zasad lošije surađuju međusobno od hrvatskih vinara, ali također misli da ih mogu dostići. CISEx vjerojatno dobro funkcionira zbog toga što si članovi u većini slučajeva nisu izravni konkurenti, poput primjerice PR-ovaca koji se najčešće natječu za iste accountove. Radić potvrđuje kad vam je tržište svijet šansa da se na svom tržištu sukobite s kolegom iz udruge postaje zanemariva!

Kao članove ohrabruju da im se pridruže ne samo tvrtke, već i studenti, freelanceri, ali i tvrtke koje mogu softverašima ponuditi usluge poput marketinških agencija, pravnih ureda itd. Ideja iza toga je da: U CISEx se ulazi s namjerom da se jednog dana živi od izvoza softvera, izravno ili neizravno.

Prvi cilj postignut: platforma

Radić navodi kako su im mnogi željeli sreću te istovremeno prognozirali probleme te konačni neuspjeh, najčešće na žalost govoreći iz vlastitog lošeg iskustva:

Ova udruga za sada počiva na čistom entuzijazmu volontera, a poznato je kako to često nije osobito kvalitetno gorivo. Zašto je ovog puta bilo dovoljno da vrlo poletno dopucamo u drugu godinu rada teško je odgovoriti, no mislimo da je najvažniji razlog što je dovoljan broj ljudi htio da to sve uspije.

Sljedeći razlog je vjerojatno taj što si u prvoj godini zapravo i nismo zadali neizvedivo. Cilj je bio stvoriti udrugu, dovući članove i stvoriti dovoljno jaku platformu za ono što slijedi. Mislimo da smo na korak da to postignemo.

Goran Radić i Hrvoje Bujas.

Ne trebamo čekati ni poticaje, ni preduvjete

Softver je sam po sebi vrlo specifičan proizvod, s obzirom da su nakon “proizvodnje” troškovi replikacije proizvoda gotov nikakvi, posebice za novu generaciju web i mobilnih aplikacije. Radić objašnjava kako neovisno o tome radi li softver samozaposlen pojedinac ili pak razvojna tvrtka, postoje šanse za plasman proizvoda širom svijeta:

U oba slučaja postoje šanse za globalni plasman. Svjetsko tržište softvera kontinuirano raste i dalje će rasti, a ulazak u takvu proizvodnju je prilično jednostavnijih i jeftiniji nego kod drugih proizvodnih djelatnosti. Iako se često ističe da Hrvatska ima osobito nadarene informatičare čini mi se da ne bi trebalo inzistirati na toj iluziji.

Kad se uzmu u obzir sva znanja koja su potrebna za ovu vrstu poslovanja mi imamo enorman prostor za napredovanje i tek trebamo naše ideje ili do sada “nazapakirani kod” izvući “na police” . To istovremeno predstavlja ogroman potencijal. Proizvodnja softvera ne treba nikoga i ništa čekati, ni poticaje, ni preduvjete. Naravno da kojekakvih otegotnih okolnosti ima već iz same činjenice što živimo u jednoj neuređenoj zemlji, ali ni jedna od njih ne spriječava da krenemo od sebe.

Hrvoje Bujas, nedavno izabran novi predsjednik udruge, vidi veliki potencijal u softverskoj industriji koju CISEx pokušava okupiti:

Vidimo jasan potencijal zaposljavanja 10 000 ljudi u sektoru, u slijedecih 2 godine, uz daljnji rast, bas kroz nove investicije, samozaposljavanje, dodatno zaposljavanje na novim projektima…sa jasnom intencijom izvoza.

CISExov godišnjak izgledati će ovako...

Hrvatska realnost

CISEx se pokušava prilagoditi “hrvatskoj situaciji”, iako su gledali primjere i drugih zemalja usporedive veličine poput Izraela, Irske, Škotske ili Estonije – Radić pojašnjava razliku:

Ono što je ključna razlika između nas i njih je to što oni imaju fantastičnu pomoć i razumijevanje svojih država, a mi očito isto tek moramo zaslužiti. Za priličan broj aktivnosti koje radimo bismo u drugim državama mogli računati na direktnu financijsku potporu države i na podršku gospodarske diplomacije. Ne treba posebno ni naglašavati da su u svima njima i high-tech industrija i izvoz strateške odrednice. U regiji za sada nismo pronašli neke usporedive primjere za ovo što mi radimo no to ne mora značiti da se i u regiji nešto ne kuha. Na kraju krajeva mnoge kolege iz regije sigurno prate što mi radimo.

Pokretači udruge CISEx i članove udruge kroz 2 do 3 godine vide na brojnim stranim tržištima, skupovima te za stolom kod donošenja bitnih odluka o poduzetništvu u Hrvatskoj. Vide se kao snagu koja će spriječiti odlazak visokoobrazovanih iz Hrvatske te potaknuti daljnji razvoj poduzetničke kulture. Nadaju se kako će biti i sve uspješniji u povezivanju startup projekata s investitorima. Bujas to povrđuje željom da organiziraju i jaku konferenciji koja će spojiti startupe s fondovima, anđeoskim investitorima, itd.

Decentralizacija nakon godine rada – pohvalno

U sljedećoj godini pokušat će biti još učinkovitiji, spominje Radić:

Da bi CISEx bio još učinkovitiji potrebno je uključiti što više članova u aktivnosti udruge. Za postizanje tog cilja potrebno je projekte na kojima želimo raditi prepustiti timovima članova koji će takve projekte posve autonomno voditi. Potrebno je razviti takvu platformu povjerenja i odgovornosti. Platformu s mnoštvom izazova za mnoštvo sudionika. To vjerojatno neće ići preko noći, ali smo već na nekoliko primjera dokazali da može dobro funkcionirati. Što prije se CISEx transformira iz današnje centralizirane organizacije u organizaciju u kojoj će u svakoj našoj regiji ili mjestu samostalno rasti projekti i incijative koje će koristiti ime i platformu udruge, to će rad udruge biti učinkovitiji.

CISEx je u početku bio dobra ideja, ali ni sam nisam bio siguran hoće li im uspjeti nešto napraviti. Kao zaključak prenosim svoj komentar iz CISExovog godišnjaka koji će predstaviti večeras:

Nema šanse, ponovno su se posvađali – komentar je koji možemo dati većini (ne)stručnih strukovnih udruga koje nakon inicijalnog entuzijazma potonu u mrtvilo invidualnih ambicija. CISEx je rijedak, hvalevrijedan primjer udruge koja još nije promijenila hrvatsko tržište za svoje članove, ali je istovremeno pokazala da se “mali” zaista mogu udružiti i nešto učiniti.

Tome najviše pridonosi to što si većina članova zaista nije međusobno izravna konkurencija, što im omogućava, za domaće udruge često nevjerojatnu, učinkovitu suradnju. Iako sam vjerojatno bio među skeptičnijima pri osnivanju CISExa, članci koje smo na Netokraciji dosad objavili dokazuju da prva godina dobro prošla za udrugu čiji je rad u praksi ispao bolji od teorije.

Vjerojatno najveći doprinos razvoju “kulture izvoženja” u Hrvatskoj upravo je “izvoženje” članova CISExa širom Hrvatske, gdje su zajedno s kolegama izmjenjivali iskustva i što je još bitnije, postajali primjer budućim softverskim izvoznicima. Bolje nismo mogli ni tražiti.

Za razliku od mnogih “strukovnih udruga” koje na kraju završavaju kao način promocije osnivača, CISEx je svijetli primjer udruživanja koje će postići rezultate. CISExov najuspješniji izvozni projekt je stoga – upravo CISEx.

ponuda

Komentari

  1. Vibor Cipan

    Vibor Cipan

    20. 04. 2012. u 6:30 pm Odgovori

    Zašto bi udruga softverasa izvozila softver? A ako bas trazis dlaku u jajetu – imamo svoj site – racunas li to kao softver i dodatno pristupaju mu ljudi iz vana, pa ga i tako, I’m guessing, izvozimo 🙂

    CISEx okuplja izvoznike softvera, ne treba i sama proizvoditi softver da opravdala svoju svrhu i narav, zar ne?

    • Damir2

      Damir2

      21. 04. 2012. u 8:21 pm Odgovori

      pa to mislim, da li clanovi udruge izvoze softver, usluge i sajtove. Tj da li nastupaju uspjesno na stranim trzistima ili su sastanci glavna stvar

  2. Vibor Cipan

    Vibor Cipan

    22. 04. 2012. u 3:22 pm Odgovori

    Pa predlazem da pogledas / pogledate site udruge i kad vidite koja je ekipa tamo onda ce vam biti jasno da dobar dio ljudi zaista svoj kruh zaraduje na stranim trzistima i to vrlo uspjesno tako da, sastanci su u svrhu poslovanja i bolje organizacije rada, a clanovi udruge, tvrtke, rade vrlo dobar posao. Vise o clanovima je na http://www.exportboomers.com/CISEx/Clanovi

    Hope it helps to paint a better picture 🙂

    • Damir2

      Damir2

      23. 04. 2012. u 12:16 pm Odgovori

      ok Vibore, svaka čast. Tamo vidim Pet Minuta i GoHome koji su očito izvoznici. Da li znaš dal je netko od ostalih također izvoznik. Tu ne mislim na sitan izvoz tipa prodaje na eBayu nego da značajan prihod dolazi izvana

      Iliti bilo bi zanimljivo čuti podatak koliki mjesečni izvoz u EUR ukupno ostvaruju članovi. Da li imaš taj podatak

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.