CISEx, udruga hrvatskih izvoznika softvera: Ne trebamo čekati ni poticaje, ni preduvjete

CISEx, udruga hrvatskih izvoznika softvera: Ne trebamo čekati ni poticaje, ni preduvjete

Večeras će se u Europskom domu u Zagrebu održati prva godišnja skupština CISExa, odnosno Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera koju Netokracija podržava od samih početaka kao medijski partner. Prošlo je više od godinu dana od osnivanja CISExa kojem su se u međuvremenu pridružile najbitnije hrvatske internetske i mobile tvrtke poput iStudija, Infinuma, Pet minuta, GoHomea, Nabava.net i drugih. U intervjuu s idejnim pokretačima udruge Goranom Radićem te Hrvojem Bujasom vidjet ćemo zašto CISEx - izvozi uspjeh.

CISEx nakon godine dana.

Večeras će se u Europskom domu u Zagrebu održati prva godišnja skupština CISExa, odnosno Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera koju Netokracija podržava od samih početaka kao medijski partner.

Prošlo je više od godinu dana od osnivanja CISExa kojem su se u međuvremenu pridružile najbitnije hrvatske internetske i mobile tvrtke poput iStudija, Infinuma, Pet minuta, GoHomea, Nabava.net i drugih. U intervjuu s idejnim pokretačima udruge Goranom Radićem te Hrvojem Bujasom vidjet ćemo zašto CISEx – izvozi uspjeh.

Udruzi hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera već su se priključile mnoge softverske tvrtke, u velikoj mjeri upravo proizvođači internetskog i mobilnog softvera poput Pet minuta i Infinuma. Udruga im pruža priliku da se međusobno druže te upoznaju, među ostalim tijekom redovitih događanja zvanih CISEx Friday, od kojih im je jedan od najdražih onaj kojeg je Inchoo organizirao u Osijeku – svojevrsna preteča Osijek Software Citya.

Goran Radić, jedan od pokretača te CISExov prvi predsjednik – danas član upravnog odbora, spominje kako je priličan broj članova već iskoristio članstvo u CISExu za povećanje vlastite vidljivosti na tržištu, a izvana se vidi kako CISExovci su jedna od strukovnih udruga čiji članovi uspjevaju surađivati.

Unatoč tome, Radić smatra kako zasad lošije surađuju međusobno od hrvatskih vinara, ali također misli da ih mogu dostići. CISEx vjerojatno dobro funkcionira zbog toga što si članovi u većini slučajeva nisu izravni konkurenti, poput primjerice PR-ovaca koji se najčešće natječu za iste accountove. Radić potvrđuje kad vam je tržište svijet šansa da se na svom tržištu sukobite s kolegom iz udruge postaje zanemariva!

Kao članove ohrabruju da im se pridruže ne samo tvrtke, već i studenti, freelanceri, ali i tvrtke koje mogu softverašima ponuditi usluge poput marketinških agencija, pravnih ureda itd. Ideja iza toga je da: U CISEx se ulazi s namjerom da se jednog dana živi od izvoza softvera, izravno ili neizravno.

Prvi cilj postignut: platforma

Radić navodi kako su im mnogi željeli sreću te istovremeno prognozirali probleme te konačni neuspjeh, najčešće na žalost govoreći iz vlastitog lošeg iskustva:

Ova udruga za sada počiva na čistom entuzijazmu volontera, a poznato je kako to često nije osobito kvalitetno gorivo. Zašto je ovog puta bilo dovoljno da vrlo poletno dopucamo u drugu godinu rada teško je odgovoriti, no mislimo da je najvažniji razlog što je dovoljan broj ljudi htio da to sve uspije.

Sljedeći razlog je vjerojatno taj što si u prvoj godini zapravo i nismo zadali neizvedivo. Cilj je bio stvoriti udrugu, dovući članove i stvoriti dovoljno jaku platformu za ono što slijedi. Mislimo da smo na korak da to postignemo.

Goran Radić i Hrvoje Bujas.

Ne trebamo čekati ni poticaje, ni preduvjete

Softver je sam po sebi vrlo specifičan proizvod, s obzirom da su nakon “proizvodnje” troškovi replikacije proizvoda gotov nikakvi, posebice za novu generaciju web i mobilnih aplikacije. Radić objašnjava kako neovisno o tome radi li softver samozaposlen pojedinac ili pak razvojna tvrtka, postoje šanse za plasman proizvoda širom svijeta:

U oba slučaja postoje šanse za globalni plasman. Svjetsko tržište softvera kontinuirano raste i dalje će rasti, a ulazak u takvu proizvodnju je prilično jednostavnijih i jeftiniji nego kod drugih proizvodnih djelatnosti. Iako se često ističe da Hrvatska ima osobito nadarene informatičare čini mi se da ne bi trebalo inzistirati na toj iluziji.

Kad se uzmu u obzir sva znanja koja su potrebna za ovu vrstu poslovanja mi imamo enorman prostor za napredovanje i tek trebamo naše ideje ili do sada “nazapakirani kod” izvući “na police” . To istovremeno predstavlja ogroman potencijal. Proizvodnja softvera ne treba nikoga i ništa čekati, ni poticaje, ni preduvjete. Naravno da kojekakvih otegotnih okolnosti ima već iz same činjenice što živimo u jednoj neuređenoj zemlji, ali ni jedna od njih ne spriječava da krenemo od sebe.

Hrvoje Bujas, nedavno izabran novi predsjednik udruge, vidi veliki potencijal u softverskoj industriji koju CISEx pokušava okupiti:

Vidimo jasan potencijal zaposljavanja 10 000 ljudi u sektoru, u slijedecih 2 godine, uz daljnji rast, bas kroz nove investicije, samozaposljavanje, dodatno zaposljavanje na novim projektima…sa jasnom intencijom izvoza.

CISExov godišnjak izgledati će ovako...

Hrvatska realnost

CISEx se pokušava prilagoditi “hrvatskoj situaciji”, iako su gledali primjere i drugih zemalja usporedive veličine poput Izraela, Irske, Škotske ili Estonije – Radić pojašnjava razliku:

Ono što je ključna razlika između nas i njih je to što oni imaju fantastičnu pomoć i razumijevanje svojih država, a mi očito isto tek moramo zaslužiti. Za priličan broj aktivnosti koje radimo bismo u drugim državama mogli računati na direktnu financijsku potporu države i na podršku gospodarske diplomacije. Ne treba posebno ni naglašavati da su u svima njima i high-tech industrija i izvoz strateške odrednice. U regiji za sada nismo pronašli neke usporedive primjere za ovo što mi radimo no to ne mora značiti da se i u regiji nešto ne kuha. Na kraju krajeva mnoge kolege iz regije sigurno prate što mi radimo.

Pokretači udruge CISEx i članove udruge kroz 2 do 3 godine vide na brojnim stranim tržištima, skupovima te za stolom kod donošenja bitnih odluka o poduzetništvu u Hrvatskoj. Vide se kao snagu koja će spriječiti odlazak visokoobrazovanih iz Hrvatske te potaknuti daljnji razvoj poduzetničke kulture. Nadaju se kako će biti i sve uspješniji u povezivanju startup projekata s investitorima. Bujas to povrđuje željom da organiziraju i jaku konferenciji koja će spojiti startupe s fondovima, anđeoskim investitorima, itd.

Decentralizacija nakon godine rada – pohvalno

U sljedećoj godini pokušat će biti još učinkovitiji, spominje Radić:

Da bi CISEx bio još učinkovitiji potrebno je uključiti što više članova u aktivnosti udruge. Za postizanje tog cilja potrebno je projekte na kojima želimo raditi prepustiti timovima članova koji će takve projekte posve autonomno voditi. Potrebno je razviti takvu platformu povjerenja i odgovornosti. Platformu s mnoštvom izazova za mnoštvo sudionika. To vjerojatno neće ići preko noći, ali smo već na nekoliko primjera dokazali da može dobro funkcionirati. Što prije se CISEx transformira iz današnje centralizirane organizacije u organizaciju u kojoj će u svakoj našoj regiji ili mjestu samostalno rasti projekti i incijative koje će koristiti ime i platformu udruge, to će rad udruge biti učinkovitiji.

CISEx je u početku bio dobra ideja, ali ni sam nisam bio siguran hoće li im uspjeti nešto napraviti. Kao zaključak prenosim svoj komentar iz CISExovog godišnjaka koji će predstaviti večeras:

Nema šanse, ponovno su se posvađali – komentar je koji možemo dati većini (ne)stručnih strukovnih udruga koje nakon inicijalnog entuzijazma potonu u mrtvilo invidualnih ambicija. CISEx je rijedak, hvalevrijedan primjer udruge koja još nije promijenila hrvatsko tržište za svoje članove, ali je istovremeno pokazala da se “mali” zaista mogu udružiti i nešto učiniti.

Tome najviše pridonosi to što si većina članova zaista nije međusobno izravna konkurencija, što im omogućava, za domaće udruge često nevjerojatnu, učinkovitu suradnju. Iako sam vjerojatno bio među skeptičnijima pri osnivanju CISExa, članci koje smo na Netokraciji dosad objavili dokazuju da prva godina dobro prošla za udrugu čiji je rad u praksi ispao bolji od teorije.

Vjerojatno najveći doprinos razvoju “kulture izvoženja” u Hrvatskoj upravo je “izvoženje” članova CISExa širom Hrvatske, gdje su zajedno s kolegama izmjenjivali iskustva i što je još bitnije, postajali primjer budućim softverskim izvoznicima. Bolje nismo mogli ni tražiti.

Za razliku od mnogih “strukovnih udruga” koje na kraju završavaju kao način promocije osnivača, CISEx je svijetli primjer udruživanja koje će postići rezultate. CISExov najuspješniji izvozni projekt je stoga – upravo CISEx.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Vibor Cipan

    Vibor Cipan

    20. 04. 2012. u 6:30 pm Odgovori

    Zašto bi udruga softverasa izvozila softver? A ako bas trazis dlaku u jajetu – imamo svoj site – racunas li to kao softver i dodatno pristupaju mu ljudi iz vana, pa ga i tako, I’m guessing, izvozimo 🙂

    CISEx okuplja izvoznike softvera, ne treba i sama proizvoditi softver da opravdala svoju svrhu i narav, zar ne?

    • Damir2

      Damir2

      21. 04. 2012. u 8:21 pm Odgovori

      pa to mislim, da li clanovi udruge izvoze softver, usluge i sajtove. Tj da li nastupaju uspjesno na stranim trzistima ili su sastanci glavna stvar

  2. Vibor Cipan

    Vibor Cipan

    22. 04. 2012. u 3:22 pm Odgovori

    Pa predlazem da pogledas / pogledate site udruge i kad vidite koja je ekipa tamo onda ce vam biti jasno da dobar dio ljudi zaista svoj kruh zaraduje na stranim trzistima i to vrlo uspjesno tako da, sastanci su u svrhu poslovanja i bolje organizacije rada, a clanovi udruge, tvrtke, rade vrlo dobar posao. Vise o clanovima je na http://www.exportboomers.com/CISEx/Clanovi

    Hope it helps to paint a better picture 🙂

    • Damir2

      Damir2

      23. 04. 2012. u 12:16 pm Odgovori

      ok Vibore, svaka čast. Tamo vidim Pet Minuta i GoHome koji su očito izvoznici. Da li znaš dal je netko od ostalih također izvoznik. Tu ne mislim na sitan izvoz tipa prodaje na eBayu nego da značajan prihod dolazi izvana

      Iliti bilo bi zanimljivo čuti podatak koliki mjesečni izvoz u EUR ukupno ostvaruju članovi. Da li imaš taj podatak

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Novost

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...