
Lojo i Sabol: Tvrtku u Britaniji otvorite tek kad za to ima razloga – troškovi nisu zanemarivi!
Idući CISEx Friday dolazi s posebnom temom - poslovanje u Velikoj Britaniji. Država je to koja je zanimljiva mnogim ovdašnjim tehnološkim tvrtkama, a Dženan Lojo (TIS) i Damir Sabol (PhotoPay) govorit će o iskustvima koja su stekli nastupom svojih tvrtki na tom tržištu. To je bio povod da porazgovaramo s njima i doznamo što je to toliko privlačno u Londonu i zašto bi - ili ne bi - i drugi trebali poći njihovim stopama.

PhotoPay je proveo tri mjeseca u londonskom akceleratoru FinTech Innovation Lab, a tijekom tog razdoblja uspostavljeni su dobri lokalni odnosi, stoga je logičan idući korak bio staviti bazu za globalnu prodaju upravo u taj grad. Damir ističe kako je mnogi razlozi idu u korist tom gradu, a za njegovu je tvrtku važno što je riječ o globalnom financijskom centru, poslovanje nije komplicirano, a i prometno je dobro povezan. S druge strane, TIS od samih početaka (od čak 1989. godine) izvozno je orijentirana tvrtka, a prije 20 godina je zbog podrške slovenskim kupcima osnovana i tvrtka u Mariboru. Danas ima tvrtke-kćeri u Zagrebu, Osijeku, Mariboru i Londonu, a u ovom posljednjem gradu nastupa pod imenom Bluebird IT Solutions. Dženan objašnjava:
Na otvaranje tvrtke u Velikoj Britaniji nas je potaknula poslovna prilika koja se ukazala akvizicijom našeg principala, tvrtke Sterling Commerce, od strane IBM-a. I inače smo bili svjetski poznati i priznati kao stručnjaci za korištenje alata tog principala, a tada smo vidjeli i priliku za širenje koju ne bismo mogli realizirati isključivo iz Zagreba. Velika Britanija nam je bila atraktivna zbog veličine i potencijala tržišta u niši kojom smo se odlučili intenzivnije baviti, a i otprije smo imali određene poslovne kontakte. Velika je prednost i što svi konzultanti obavezno govore engleski jezik.
Most prema drugim tržištima ili krajnje odredište?
Dženan na Veliku Britaniju gleda i kao na svojevrstan katapult prema drugim tržištima i kao krajnje odredište. Otvaranjem tvrtke u Londonu lakše pristupaju tamošnjim tvrtkama, ali u isto vrijeme ih tvrtke koje imaju urede u Britaniji povezuju sa svojim matičnim kompanijama u drugim zemljama. Kada nude svoje usluge i proizvode u inozemstvu, ovisno o državi i klijentovim željama, pažljivo biraju kako se predstavljaju. Damir o istoj temi kaže:
Mi Veliku Britaniju više gledamo kao hub za globalno poslovanje nego kao odredište samo po sebi. Vjerujem da se tamo lokalno može napraviti dobar posao, ali to nama nije prvi cilj.
Savjeti o otvaranju tvrtke u Velikoj Britaniji
Što hrvatske tvrtke trebaju znati prije no što se odvaže nastupiti na britanskom tržištu? Dženan savjetuje da razmisle trebaju li uopće otvoriti tvrtku ili je dovoljno naći lokalnog partnera.
Na taj se način mogu izbjeći mnogi značajni fiksni troškovi, što oslobađa sredstva za druge stvari i fokusira ih na bitnije ciljeve od npr. najma prostora i slično. Također, kvalitetan lokalni partner može imati dobre i uhodane kontakte i prodajno osoblje koje će tada sigurno biti efikasnije u prodaji, a i brže će uvesti tvrtku u projekte. Ako je odluka da ipak treba otvoriti entitet, potrebno je odlučiti je li to samo ured koji će prodaju obavljati “remote” ili će to zaista biti tvrtka sa zaposlenima što zahtijeva značajnu investiciju? Hoće li zaposlenici biti lokalni ili će se hrvatski stručnjaci preseliti na duži period? Ili oboje?

Damir se nadovezuje to potvrđuje riječima da tvrtku treba otvarati tek kad za to ima razloga. Ne smije se zaboraviti na troškove računovodstva, banke, poslovne adrese, prosljeđivanja pošte… A ti se troškovi penju na dvadesetak tisuća kuna godišnje – oni mogu biti i manji, napominje, ali prevelika optimizacija tih početnih troškova može biti kontraproduktivna. Na upit postoje li dijelovi IT-a kojima možda ne bi preporučili odlazak u London, Dženan kaže:
Tržište Velike Britanije je toliko veliko da vjerujem da je većinu usluga ili proizvoda moguće nekome prodati. Možda je dobro naglasiti da za rad na projektima za pojedine državne institucije, pogotovo kada se radi s povjerljivim i osjetljivim informacijama, tvrtka i kandidati za rad na projektu moraju proći daleko strože provjere i sam proces je dugotrajan.
Damir dodaje kako tvrtke koje zahtijevaju radno intenzivnu prisutnost u Londonu mogu imati dosta visoke troškove.
London je baš jako skup ako trebate unajmiti prostor ili naći prave lokalne ljude. Za naše pojmove to može biti vrlo skupo, a realno nismo pozicionirani za dobivanje poslova velike vrijednosti. To je ipak rezervirano za one najveće i treba vremena dok se tamo ne pozicionirate na način koji vam to omogućava. I naše najveće tvrtke su zapravo male za njihovo tržište.
Ovdašnji su stručnjaci cijenjeni u Londonu
Ni Damir ni Dženan nisu osjetili podcjenjivanje prema hrvatskim i drugim regionalnim poduzetnicima i IT stručnjacima – dapače, stekli su dojam da cijene ovdašnje znanje i rad. Dženan kaže:
Što se imidža stručnjaka tiče, trenutno naša regija slovi kao regija s kvalitetnim stručnjacima, daleko kvalitetnijima od onih koje nude primjerice indijske tvrtke, no još uvijek povoljnijima od zapadnoeuropskih pa zato vezu s Hrvatskom nikada u poslovnim kontaktima ne skrivamo. Dapače, klijente pozivamo i da nas posjete u Hrvatskoj i vide snagu koja podržava delivery. Baš smo prošli tjedan u našem sjedištu u Zagrebu imali delegaciju iz jedne velike američke tvrtke koja ima sjedište za Europu u Londonu.
Usporedba s Hrvatskom
Za kraj, naši sugovornici navode konkretan primjer jednostavnosti poslovanja u usporedbi s onime u Hrvatskoj. Damir se prisjeća:
Kad su nas tražili neke statističke podatke u Londonu, rekli su da će to učiniti maksimalno jednom u tri godine, da nas bespotrebno ne opterećuju. Kod nas smo u tri mjeseca dobili već dva zahtjeva za neke statističke podatke, a dobit ćemo ih još dosta u sljedeće tri godine. Malim firmama takav je odnos, u kojem vas bespotrebno ne opterećuju, vrlo bitan. Što se tiče PDV-a, njegovo vraćanje je automatizirano i sve možemo raditi online. Puno toga za poslovanje je tamo zaista znatno bolje i zbog dostupnih usluga ali i zbog bolje uhodanog sustava.
Dženan se ugodno iznenadio već pri otvaranju tvrtke:
Od prvih iznenađenja, najveće je bilo kako je brzo i jednostavno otvoriti tvrtku u Velikoj Britaniji. Od svakodnevnih ugodnih iskustava, imam osjećaj da je u Britaniji puno lakše doći do jednoznačnog tumačenja nekog zakona ili propisa pa se lakše i ponašati u skladu s njima.
O ovoj temi možete čuti više u petak, 17. travnja, u 18 sati u klupu History, Tkalčićeva 68, Zagreb. Uz Dženana i Damira, govorit će i Ivo Špigel (Perpetuum mobile) te Vedrana Likan (Colliers International), koji će predstaviti British Business Centre Croatia (BBCC), a Helena Majetić (MVEP) će prezentirati mogućnosti koje program gospodarske diplomacije pruža izvoznicima softvera u Veliku Britaniju. Više o aktualnim i nadolazećim projektima financiranja za softverske poduzetnike posjetitelji će doznati od Vedrana Đidare (HAMAG-BICRO), a službeni program završava panel raspravom sa sudionicima koju moderira Dražen Tomić (ICT Business). Za događaj se prijavite putem Entrija.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Miljenko
15. 04. 2015. u 9:11 pm
Bez uvrede ovo je pomalo amaterski pristup (da ne kažem dječiji). Pravi igrači otvaraju offshore u kvalitetnoj destinaciji i onda u zemljama otvaraju tvrtke kćeri. Ako se ne zarađuje u UK tada se može otvoriti nerezidentna engleska Ltd tvrtka jer su porez i papirologija mali.A ako se posluje tamo tada se otvara offshore izvan UK što daje veću slobodu poslovanja (a ne radi utaje poreza kao što rade looseri).
Ante
17. 04. 2015. u 9:29 am
Odlična tema. Šteta što mnogi od nas zbog obveza neće moći biti prisutni. Ovakva predavanja bi trebalo snimati pa da mi možemo kupiti DVD i kasnije pogledati.
Zero
19. 04. 2015. u 3:19 pm
Ok, napokon netko progovorio i o tome, ali ne vidim recimo da se posebno spominje pravna komponenta vodjenja strane firme (ne mislim samo na prijavu PDVa, mislim vise na opcenitu pravnu papirologiju). Miljenko, po mom iskustvu niti offshore ne pomaze ako zelis raditi po pravilima. Tek onda nastaje ludnica od pravnih troskova i placanja lijepih cifri za pravnike i knjigovodje. Poanta mog komentara je jednostavna – misli li se raditi ozbiljan posao, to ozbiljno kosta. I treba dobro razmisliti o svakom koraku jer iznanedjenja u obliku neocekivanih novcanih troskova u takvim procesima ne manjka.