Keep calm i… što #BrexIT znači za hrvatske – startupe i IT?

Digitalci u šoku

Nakon što su istraživanja već najavila da su Britanci podijeljena oko ostanka u Europskoj uniji, reakcija na konačne rezultate većinu je naših sugovornika u najmanju ruku neugodno iznenadila. Takav stav uopće vas ne mora začuditi s obzirom na to da je i u Velikoj Britaniji 90 posto tehnološkog sektora bilo protiv izlaska iz Europske unije pa se pretpostavljalo da će Britanci na isprva neozbiljno pitanje odgovoriti s ozbiljnim, britanskim ‘Ne, hvala’. Sad pak umjesto Bsritanaca naši poduzetnici i digitalci kojima je London blizak pokušavaju jednako stoički, britanski podnijeti posljedice #Brexita.

After #Brexit, all UK has to do is hold referenda to declare independence from economics, history and reality, too, then all will be fine

— Mark Galeotti (@MarkGaleotti) June 24, 2016

Ne ulazeći u političke i društvene razloge rezultata referenduma o čemu možete detaljno pročitati u analizama Economista i Voxa, izuzetno je bitno razumjeti što #Brexit znači za domaću tehnološku scenu. London je već godinama prvo odredište mnogih startupa, ali i već etabliranih tehnoloških tvrtki u rastu prema globalnom tržištu.

Britanski akceleracijski fond Seedcamp je prvi koji je pokazao strani interes i potencijal za tadašnju prvu generaciju startupa ne samo hrvatskih, već i regionalnih startupa poput Farmerona Matije Kopića te Voxija Tomaža Štolfe, danas osnivača Layera. Prvi ‘izleti’ hrvatskih startupa u predstavljanju stranim investitorima završavali su upravo u Londonu, tako da nije pretjerano reći da bi se bez validacije britanske tehnološke scene i hrvatska scena sporije razvijala.

Hrvatske tehnološke tvrtke su u posljednjih nekoliko godina intenzivno otvarale podružnice, ali i središnjice u Londonu kao odredištu koje im je uvijek bilo draže od drugih povijesno bliskih, ali poslovno i dalje nedovoljno liberalnih gradova poput Berlina ili Pariza. Hrvatski su se pak digitalni profesionalci također uputili prema Londonu kao europskom središtu nekih od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki, poput Googlea.

Hrvatski startupi su od vremena prvog Mini Seedcampa u Zagrebu do danas našle ulagače širom Europske unije, ali i svijeta (s naglaskom na SAD) pa su se tako i aktivnosti britanskih akceleracijskih, ali i investicijskih fondova umanjile u korist drugih zemalja. No, kako za Netokraciju potvrđuje i predsjednica CISExa te direktorica tvrtke Astra Financije Tajana Barančić, mnogo domaćih tehnoloških tvrtki i dalje upravo u Londonu primaju investicije rizičnog kapitala te tamo posluju.

London možda nije razvikan na način kako je bio kad je ‘startup’ bio nov pojam u Hrvatskoj, ali je i dalje prvo strano odredište koje hrvatske tehnološke tvrtke biraju za izvoz. Hoće li tako i ostati ili će imati još jedan razlog za otvaranje u SAD-u? Hoće li seljenje europskog financijskog središta iz Londona u Frankfurt usmjeriti hrvatske financijsko-tehnološke startupe putem silnih hrvatskih gastarbajtera?

Prve posljedice: Pad funte, rast kamata, ostanak domaćih tvrtki u Britaniji?

Velika Britanija, barem zasad, ostaje u Europskoj uniji s obzirom na to da će proces izlaska ovisiti o pregovorima njihove (nove?) Vlade s predstavnicima Unije. Dosad nijedna zemlja nije izašla iz Europske unije tako da nema presedana za to kako će se izlazak odvijati i koje će biti posljedice.

Moramo imati na umu kako referendum ne znači da Velika Britanija MORA izaći, ali bi ignoriranje rezultata glasovanja bilo političko samoubojstvo za Cameronovog nasljednika.

Pravi #Brexit tek slijedi, pri čemu bi Velika Britanija mogla i više godina pregovarati s Europskom komisijom o uvjetima izlaska, kao i pristupu tržištu Europske unije. Pri tome bi njeni predstavnici mogli biti dati ustupke kako bi Britaniju zadržali što bliže Uniji ili pak bili teški pregovarači kako bi pokazali ostalim članicama da postoje posljedice za izlazak.

Velika Britanija je stoga, barem zasad, još formalno članica Europske unije i nudi hrvatskim te drugim tvrtkama sve prednosti koje je i dosad nudila s iznimkom stabilne valute čija je vrijednost značajno pala. Iako domaće tvrtke neće napustiti London kao što Velika Britanija želi napustiti Uniju, neki su već počeli smanjivati aktivnost na britanskom tržištu, što nam je potvrdio i UX Passionov direktor Vibor Cipan:

Konkretno, mi smo svoju izloženost na britanskom tržištu smanjili, ovisno o kretanju funte i eura ćemo prilagoditi cijene. Velika Britanija neće sutra izaći iz Europske unije, može to potrajati godinama – treba vidjeti načine i okolnosti.

Nesigurnost nikad nije dobra za (digitalnu) ekonomiju

Cipanovo mišljenje da treba vidjeti što će se točno dogoditi dijeli i Damir Sabol, osnivač Iskona te Microblinka, brzorastuće tehnološke tvrtke poznate po PhotoPayju i PhotoMathu te, bitno za kontekst ove priče, formalno locirane u Gracechurch Streetu u Londonu kao Microblink Ltd. Sabol za Netokraciju objašnjava kako ni sami nisu sigurni kako će se situacija razvijali, ali da su u Microblinku odlučili pričekati i vidjeti što će se dogoditi:

Za sad ne vidimo nikakvih značajnih promjena. Nama britansko tržište zapravo uopće nije značajno, nego iz Londona radimo prema ostalim tržištima. Uglavnom, znamo o budućnosti koliko i svi ostali – vrlo malo ili ništa.

Za razliku od Microblinka, za digitalnu agenciju Degordian je britansko tržište izuzetno bitno, tako da njen suosnivač i direktor Daniel Ackermann objašnjava kako bi tvrtke poput njihove #Brexit mogao koštati, ali navodi i šire implikacije ove situacije:

Vidimo veliki potres u valutama. Za nas, a i druge izvoznike, to ima jaki efekt. Kao što nam je rast dolara mnogo pomogao u izvozu u SAD, sad nas pad funte čini skupljima i manje konkurentima u Britaniji. S druge strane, pao je i euro, što nas čini konkurentnijima na ostalim tržištima. #Brexit će izazvati veliku nesigurnost među klijentima u zapadnoj Europi s obzirom na to da će dodatno paziti koliko imaju novaca, u kojoj valuti te će revaluirati s kime trebaju surađivati. To će odužiti procese i smanjiti investicije.

Span, koji je nedavno dobio nagradu za Microsoftovog partnera godine, ima još više iskustva s poslovanjem u Velikoj Britaniji gdje su prisutni mnogo duže nego što je Hrvatska dio Europske unije. Spanov direktor Nikola Dujmović komentira za Netokraciju kako ne vjeruje da će #Brexit ugroziti poslovanje hrvatskih tvrtki koliko će im otežati poslovanje što se tiče administracije, koja je prije nekoliko godina nestala ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Našalivši se kako je padom funte prva reakcija mnogih, pa tako i njegova, sigurno bila pogledati što ima u britanskim duty-free dućanima, kao i webshopovima, Nikola je svakako nadovezao jednako bitnu temu vezanu za jedinstveno digitalno tržište: internetsku trgovinu preko granica o kojoj godinama govorimo u sklopu Netokracijine konferencije OMGcommerce.

S druge strane, apolitične frendice nanjušile su nisku funtu i upravo pelješe Asos i slične web shopove. #Brexit

— Mia Biberović (@cyberkoza) June 24, 2016

Popularna britanske internetska trgovina Asos.com, poznata kao i ulagač u hrvatski Trillenium Hrvoja Prpića, već je satima nedostupna kao posljedica navale kupaca koji vide svoju priliku za iskorištavanjem pada funte. I dok kupci možda žele iskoristiti #Brexit za sezonsku kupnju, predsjednik hrvatske udruge eCommerce Hrvatska Marcel Majsan navodi kako bi hrvatski internetski trgovci mogli čak i profitirati ako izlaskom Velike Britanije poskupe cijene dostave u Hrvatsku.

Kad smo kod Prpića, dugogodišnji zagovornik seljenja hrvatskih tvrtki u Veliku Britaniju te osnivač Trilleniuma naglašava kako do promjena neće doći tako naglo, ali da će biti velikih posljedica za Veliku Britaniju gdje će doći do straha ulagača. Smatra da to ipak ne bi smjelo previše utjecati na domaće startupe koji se pokušavaju usredotočiti na globalno tržište.

No što je s, barem dosad, jedinstvenim europskim tržištem?

Jedinstveno digitalno tržište robe – i ljudi?

Veleposlanstvo Velike Britanije u Zagrebu prošlih je godina vjerojatno bilo jedno od najaktivnijih u promicanju tzv. digital single marketa Europske unije, tako da je pomalo ironično da bi upravo #Brexit mogao uzdrmati slobodan tok dobara i – još bitnije – ljudi.

Migracija je svakako bila jedna od glavnih tema referenduma, pri čemu su zagovornici izlaska obećavali da će strože kontrolirati useljavanje u Veliku Britaniju. Tehnološke tvrtke sa sjedištem u i oko londonskog Tech Cityja već mjesecima upozoravaju da će im zatvaranje prema Europskoj uniji smanjiti pristup digitalnim talentima širom Europe, mahom iz zemalja srednje i istočne Europe, poput Hrvatske.

Iako se kao očito pitanje postavlja kako će #Brexit utjecati na hrvatske digitalne profesionalce koji idu raditi, primjerice, u London za tamošnje tehnološke tvrtke, posljedice promjene viznog režima bi mogli osjetiti i naši izvoznici.

Kao što je za Netokraciju objasnio dopredsjednik CISExa, Dženan Lojo iz TIS Grupe, čest je slučaj da veliki kupci postavljaju uvjet da konzultanti koji dolaze na rad na njihovim projektima mogu biti državljani EU ili na određenim vrstama viza koje je moguće dobiti samo ako je konzultant državljanin nove članice EU. Loje postavlja logično pitanje:

Ako naručitelj više nije u EU, što će naručitelj postaviti kao sljedeći uvjet? Svjedoci smo u zadnjih nekoliko mjeseci i da se postupno pooštravala kontrola poslovanja inozemnih tvrtki i kontrola ulazaka inozemnih konzultanata. No, više od svega, sve nas najviše zanima kako će se dalje razvijati britansko gospodarstvo da bi hrvatske IT tvrtke prilagodile svoje poslovanje novonastalim uvjetima.

Konkretne (porezne) posljedice za domaće izvoznike u Veliku Britaniju

Osim pada funte, koji će svakako (neugodno) osjetiti sve tvrtke koje svoja sredstva drže u toj valuti, izlaskom Velike Britanije prestat će vrijediti i porezne prednosti članstva u Europskoj uniji koje sada vrijede za poslovanje povezanih društava u zemljama članicama. Kako nam otkriva Tajana Barančić čija tvrtka Astra poslovni inženjering surađuje s mnogim domaćim tehnološkim tvrtkama:

Kad Velika Britanija izađe iz Europske unije, nestat će blagodati koju danas uživaju zemlje članice primjenom Direktive 2003/49/EZ kojom su društva unutar zemalja članica EU oslobođena plaćanja poreza po odbitku ako zatraže primjenu Direktive. Sjetimo se, riječ je o porezu koji isplatitelj obustavlja kod plaćanja faktura za pojedine usluge, kamate, dividende i autorska prava odnosno licence. Kad dođe do izlaska, primjenjivat će se Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i za povezana društva, što znači da će između hrvatskih i britanskih povezanih društava u slučaju prodaje licenci i autorskih prava na softver biti potrebno obustavljati 10 poreza po odbitku.

Keep calm – i posluj i dalje u Velikoj Britaniji?

“Vrlo je nezahvalno spekulirati o razvoju događanja, jer će puno toga ovisiti o pregovorima između Velike Britanije i Europske unije”, zaključuje Tajana razmišljajući o #Brexitu i zaista nije daleko od istine. Ne možemo dati ‘zaključak’ ove teme, jer je previše faktora o kojima će ovisiti kako će točno Velika Britanija izaći iz Europske unije i hoće li to potaknuti hrvatske tehnološke inovatore da izađu s njom – ili iz nje.

Zagovornici izlaska navode kako bi potencijalna korist izlaska moglo biti smanjenje (europske) birokratizacije, a Ackermann – unatoč tome što smatra da je izlazak u načelu loš, jer će utjecati na profite i investicije – navodi kako bi barem mogao “prisiliti” klijente hrvatskih tvrtki u Velikoj Britaniji da budu inovativniji te time možda povećaju investicije u digitalni razvoj.

Smiri se i misli pozivno – očito je jedino što možemo vrlo britanski reći sebi dok gledamo kako se razvija #BrexIT. Srećom, hrvatske tehnološke tvrtke naučene su već na brz rast kojim su uspjele iz Hrvatske doći do Velike Britanije pa bi barem ‘pivotiranje’ na druga tržišta ili centre tehnoloških inovacija, poput Dublina, trebalo doći prirodno.