Bosanska blogerica postavila si dijagnozu: naviknula se na Internet, ali mora offline

Bosanska blogerica postavila si dijagnozu: naviknula se na Internet, ali mora offline

Hana Kazazović, poznata kao Cyber Bosanka, poznata bosanskohercegovačka blogerica koja se odlučila 14 dana živjeti bez Interneta na kojem je svakodnevno provodila sate svog života. Što se događa pak kad sami sebe upitamo možemo li preživjeti offline?

Dijagnoza? Offline.

Već godinama nam drugi govore kako previše vremena trošimo u virtualnom svijetu: surfajući, lajkajući, tvitajući, blogajući. S jedne strane mnogi kritičari jedino što znaju o Internetu je doći do svog omiljenog portala pa njihove pretpostavke odbacujemo. Što se događa pak kad sami sebe upitamo možemo li preživjeti offline?

Upravo to pitanje postavila si je Hana Kazazović, poznata kao Cyber Bosanka, poznata bosanskohercegovačka blogerica koja se odlučila 14 dana živjeti bez Interneta na kojem je svakodnevno provodila sate svog života. Osim što je shvatila da konzumira previše sadržaja, zanimljivo je što smatra kako se naviknula na konzumaciju isključivo internetskih sadržaja:

Saznala sam da sam se 100% navikla na konzumaciju bilo kakvih sadržaja isključivo iz svijeta interneta. Kada sam htjela pratiti vijesti putem TV-a, radija i novina na to sam se morala prisiljavati. Nekoliko puta sam imala namjeru gledati dnevnik na TV-u ali sam promašila vrijeme kada se emituje jer nemam tu naviku. A i kada sam se trudila da je stvorim nije mi uspjelo jer sam se nekoliko puta uhvatila kako piljim u ekran čitajući one vijesti što trče u dnu ekrana a uopšte ne slušam šta spiker govori.

Novine sam kupila nekoliko puta, a namjeru sam imala mnogo češće. Razlog – zaboravim i sjetim se da sam ih htjela kupiti kad već uđem u kuću. Na radiju nisam našla zanimljive vijesti nigdje, mada sam pokušala sa mnogo radio stanica. Činjenica, nisam našla nijedan radio sa muzikom koja mi odgovara tako da me za vijesti i ne čudi.

Hana je stoga odlučila ograničiti si vrijeme koje troši na Facebooku i Twitteru, čitajući blogove i surfajući Internetom. Nada se kako će na taj način znanje koje je prikupila upravo na Internetu lakše primijeniti u offline poslu. Na stranu tuđih kritika i prijedloga, jeste li si ikad postavili sličnu “dijagnozu”?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.