Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Eksponencijalnim razvojem tehnologije gotovo svakodnevno imamo priliku vidjeti inovacije koje mnogima donose bogatstvo o kakvom su mogli samo maštati. Inovacija koja je napravila najviše “slučajnih” milijunaša zasigurno je blockchain, odnosno pojava kriptovaluta. Velika je vjerojatnost da ste čuli za najpoznatiju kriptovalutu, Bitcoin. U današnjem članku saznajte kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom te zašto je nakon 2017. stala priča o njemu, sve dok nije prešao rekord vrijednosti od prvo 20.000 dolara, a potom danas i 23.000.

Nakon što je nastao početkom 2009. godine, Bitcoin je većinom smatran lažnim internetskim novcem koji će, kao i mnogi drugi prije njega, propasti u kratkom roku. U ovoj tezi zanemarena je činjenica da Bitcoin koristi blockchain tehnologiju koja ga razlikuje od svih imovina koje su do tada postojale.

Blockchain Bitcoinu omogućuje decentraliziranost, transparentnost te sigurnost, a jedna od najprivlačnijih stvari kod ove kriptovalute je apsolutno kontrola vlasnika nad svojim sredstvima.

Naravno, ovo je sve privlačno tech-savy ljudima, ali zašto je Bitcoin postao tako popularan u široj javnosti?

Odgovor je…

Zarada na rastu cijene.

Bitcoin je od svog postanka ostvario nevjerojatan rast. Iako nema preciznih podataka o vrijednosti Bitcoina, tijekom 2009. njegova cijena je bila jako blizu 0 dolara. Tijekom 2010. godine dogodila se aukcija Bitcoina koja se u zadnje vrijeme često spominje u kripto zajednici zbog apsurdne razlike u cijeni.

U ožujku 2010. član foruma BitcoinTalk, SmokeTooMuch, ponudio je putem aukcije svojih 10.000 Bitcoina na prodaju za 50 dolara. Nije jasno je li ih uspio prodati, ali tada su mu članovi foruma nudili 25 dolara za 10.000 Bitcoina, smatrajući ga bezvrijednim. Ako je netko uspio kupiti navedene Bitcoine te ih nije prodao u međuvremenu, jako je sretan čovjek. 10.000 Bitcoina u trenutku pisanja ovog teksta vrijedi oko 227,5 milijuna dolara, odnosno 1 milijardu i 400 milijuna kuna.

Od nastanka Bitcoina kuna je izgubila 12,9% svoje vrijednosti

Vrijednost državnih valuta konstantno varira, ponajviše zbog inflacije, a to većina ljudi ne uzima u obzir. Inflacija je pad kupovne moći određene valute tijekom vremena. Kvantitativna procjena brzine po kojoj dolazi do pada kupovne moći može se odraziti na porast prosječne razine cijena košarice odabranih dobara i usluga u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja. Porast opće razine cijena, često izražen u postotcima, znači da jedinica valute učinkovito kupuje manje nego što je to činila u prethodnim razdobljima.

Jednostavno rečeno, s jednakom količinom kuna kroz vrijeme možete kupiti manje dobara. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od nastanka Bitcoina do danas, hrvatska kuna izgubila je 12,9% svoje vrijednosti, što nije beznačajno.

U tom istom periodu, cijena Bitcoina narastala je za otprilike 433.401.500%. Osim rasta popularnosti, činjenica koja ovoj kriptovaluti ide u prilog je ta da nije podložna inflaciji. Postoji konačan broj Bitcoina koji će ikada postojati, a to je 21 milijun. Trenutno ih je dostupno 18,5 milijuna, a zadnji Bitcoin bit će “izrudaren” 2140. godine.

Rudarenje Bitcoina je proces kojim se mreža održava sigurnom i transparentnom. Rudari troše električnu energiju kojom potvrđuju transakcije unutar Bitcoin blockchaina i omogućuju stvaranje novih blokova. Za svoj doprinos rudari su nagrađeni nakon svakog izdanog bloka, a nagrađuje ih se u novoizrudarenim Bitcoinima.

Svake četiri godine događa se Bitcoin halving nakon kojeg se nagrada po bloku za rudare smanjuje za pola. Samim ovime usporava se proces stvaranja novih Bitcoina, ali i smanjuje dostupna količina novih Bitcoina na tržištu, što ga čini otpornim na inflaciju. U svibnju ove godine dogodio se treći Bitcoin halving, a svaki put nakon halvinga cijena je znatno porasla. To se dogodilo i u ovaj put te je Bitcoin od svibnja do danas narastao za više od 130%. Ali zanimljivo je da se najveći rast događa upravo godinu nakon halvinga, stoga bi 2021. mogla biti veoma unosna za sve Bitcoin holdere.

Institucije sve više prihvaćaju i ulažu u Bitcoin

Ovaj put su najveću ulogu u rastu cijene imale globalne kompanije i financijske institucije koje su, nakon temeljnog istraživanja, zaključile da je Bitcoin kvalitetna investicija te da ga trebaju imati u svom portfelju. Neki od najznačajnijih primjera su Microstrategy i PayPal. Microstrategy je kompanija koja se bavi razvojem softvera te je izlistana na NASDAQ-u. Ova kompanija je u 2020. kupila preko 40.000 Bitcoina zbog straha od pada vrijednosti dolara te vjere u korisnost ove kriptovalute kao skladišta vrijednosti. PayPal je jedan od najvećih globalnih pružatelja usluga plaćanja, s 346 milijuna aktivnih računa. Obradio je transakcije vrijedne 222 milijarde dolara u drugom tromjesečju 2020. PayPal je nedavno omogućio korištenje kriptovaluta za plaćanje, što je dodatno približilo Bitcoin široj javnosti. Ulazak PayPala u kripto tržište nije neočekivan, ali je i dalje imao veoma bullish efekt.

Sve veći broj celebrityja financijskog svijeta odlučuje se uložiti u Bitcoin. Nedavni primjer je jedan od najcjenjenijih svjetskih hedge fond managera, Stanley Druckenmiller. Šira javnost još se nije uključila u ovaj bull run te se smatra da će hype oko Bitcoina i kriptovaluta tek početi!

U istraživanju koje je proveo jedan od najvećih svjetskih investicijskih fondova, Fidelity Investments, pokazalo se da su portfelji koji drže veći udio Bitcoina nadmašili svoje kolege koje nemaju dio portfelja raspoređen u tu kriptovalutu. Fidelity izvješće pokazalo je kako su portfelji koji sadrže samo 3% Bitcoina u zadnjih 5 godina performirali za preko 50% bolje od onih koji nisu sadržavali najveću kriptovalutu.

Tržište dionicama procjenjuje se na 13,4 bilijuna dolara pa bi se, ako bi Bitcoin zauzeo 5% ovog tržišta, njegova tržišna kapitalizacija povećala za 670 milijardi dolara. Ako bi zauzeo 10%, tržišna bi se granica povećala za 1,3 bilijuna dolara. Tržište obveznica približno vrijedi 50,3 bilijuna dolara. Ako bi Bitcoin zauzeo 1% tog tržišta, to bi značilo dodatnih 500 milijardi dolara. Iako je ovo u našim očima preoptimističan scenarij, potencijalno je izvediv u dužem vremenskom roku.

Zašto se zadnje tri godine malo pričalo o Bitcoinu?

Tijekom 2017. kompletno tržište kriptovaluta doživjelo je nevjerojatan rast o kojemu su brujali gotovo svi hrvatski, ali i svjetski mediji. Tada su mnogi uložili u Bitcoin, a nakon što je dosegnuo cijenu od 20.000 dolara, počeo je strmoglavi pad. Vjera u kriptovalute tada je pala, jer se “balon ispuhao”. U zadnje dvije godine tržište je imalo brojne uspone i padove, sve do prije nekoliko mjeseci.

Nakon dugog iščekivanja, tržište kriptovaluta predvođeno Bitcoinom napokon se probudilo te započelo bull run. Samo je ovoga puta priča nešto drugačija. Čak ni kad je cijena Bitcoina prešla razinu od 19.000 dolara, gotovo nitko nije pričao o tome. Tek kad se probila granica od 20.000 dolara, počeli su osvanjivati novinski napisi.

Čini se da su ovoga puta institucije odlučile kako ne žele propustiti Bitcoin brzi vlak. Veliki igrači akumulirali su Bitcoin po relativno niskim cijenama te to još čine, što znači da su prepoznali njegov potencijal rasta te korisnost. Ako se gleda Google Trends za posljednjih pet godina pretraživanja pojma bitcoin, interes šire javnosti nije ni blizu velika kao u prosincu 2017., no bit će zanimljivo pratiti ovaj graf ovih dana kako bitcoin ruši svoje povijesne rekorde.

Ovo može indicirati kako nas pravi rast Bitcoina i ostalih kriptovaluta tek očekuje, a posljednji rekordi to i dokazuju.

Tijekom uređivanja i objave ovog teksta cijena Bitcoina nastavlja rasti. U naslovu i tekstu izneseni su aktualni podaci u trenutku objave, ali oni se mogu promijeniti izuzetno brzo.