Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Koliko god pratili tehnologiju, i dalje je nestvarno reći da Hrvatska ima punopravnu tvornicu automobila, i da zaista proizvodimo aute koji su još k tome jedni od najnaprednijih na svijetu. Naime, ova i slične priče o automobilskom uspjehu pokazuju kako Hrvatska ima vrlo velik potencijal ne samo za proizvodnju modernih vozila, nego za razvoj tehnologije koja je u mnogo slučajeva i važniji izvozni proizvod.

Ako pogledate troškove gotovo bilo koje automobilske tvrtke, vidjet ćete da u pravilu milijarde dolara odlaze u istraživanje i razvoj – “neopipljive” grane industrije o kojoj se nedovoljno priča i kojoj se ne pridaje dovoljno važnosti, koju zaslužuje. Kada izađe novi Porsche, nitko se ne pita koliko je trebalo za razvoj njegovog sustava, nego koliko je brz i bolji od prošlog. Ipak, bez razvoja nema ni auta, a Hrvatska bi uskoro mogla biti centar Europe kada je riječ o tome – ako odigramo karte kako treba.

Kako bih proučio što je to toliko privlačno u Hrvatskoj razgovarao sam s Tomislavom Carom, suosnivačem Infinuma i Porsche Digitala Croatia te Ivanom Pavelićem i Borivojem Đermanovićem iz R&D tvrtke dSPACE Engineering koja se bavi razvojem softverskih rješenja koje koriste neka od najvećih imena industrije.

Nismo država bez industrije automobila

Percepcija Hrvatske kao države bez autoindustrije donekle je logična jer se kod nas ne proizvode automobili neke poznate marke široke proizvodnje, ali zato imamo više od 400 različitih tvrtki koje razvijaju dijelove i tehnologiju, buseve i druga specijalna vozila te zapošljavaju više od 10 tisuća ljudi. U Europi danas posluje gotovo 300 tvornica automobila, a zanimljivo kako Bugarska, država veća od nas, nema niti jednu tvornicu dok mi, uz Rimac i DOK-ING, imamo više od 100 tvrtki koje proizvode dijelove i tehnologiju za autoindustriju. 

Koliko god tvrtki imali, porezi i davanja relativno su nam visoki, a moramo priznati i da na institucionalnoj razini ne podržavamo industriju onoliko koliko bismo htjeli pa zato još uvijek kod nas nema “klasičnih” proizvodnih pogona. O tome da će se u Hrvatskoj otvoriti tvornica auta nekog velikog imena govori se već desetljeće, a između ostalih spominjani su Hyundai i Volkswagen. Od toga još nema ništa, a pogotovo neće biti u skorijoj budućnosti, jer je pandemija snažno pogodila automobilsku industriju.

Možda nemamo velike tvorničke pogone, ali imamo dobre stručnjake

Za proizvoditi stotine auta dnevno trebate izuzetnu logistiku, stotine zaposlenika i vrlo dobar poslovni plan. Ipak, neki bi rekli da je lako sklopiti auto, ali teško smisliti novu tehnologiju koja će vas odvojiti od konkurencije. Za istraživanje i razvoj trebate talentirane ljude i mnogo manje fizičkog prostora, a više računala i testiranja. To su prepoznali i domaći i strani eksperti koji ubrzano razvijaju R&D u Hrvatskoj.

Tomislav mi kaže kako potencijal Hrvatske za istraživanje i razvoj leži upravo u tome što danas dobar dio automobilske industrije ide u smjeru visoke tehnologije, boljeg korisničkog iskustva, povezivosti i elektrifikacije te autonomne vožnje. Ovo su područja u kojima domaće IT tvrtke imaju mnogo iskustva jer se u pravilu ne radi o striktno automobilskim temama, već o područjima u kojima se teži tehnološkoj izvrsnosti. Naravno, ovdje se ističu i tvrtke koje se primarno bave upravo automobilskim razvojem, poput dSPACE-a s kojime danas razgovaramo.

U stvarnom svijetu nema prepreke da nakon rada u, recimo, 3D animaciji – postanete programer embedded softvera u automobilu.

Prednosti, dodaje Tomislav, leže i u tome što se radi o još uvijek relativno novim područjima, poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, o kojima svi još uvijek možemo mnogo učiti. Ovome treba dodati i gore spomenutih više od 400 tvrtki koje su Hrvatsku odabrale kao svoju bazu operacija.

Hrvatske tvrtke već niz godina surađuju s velikim imenima automobilske industrije kao što su Porsche, Toyota, BMW i drugi.

Privatni sektor izgradio je domaću autoindustriju

Nema sumnje kako su stotine tvrtki privatnog sektora privukle autoindustriju u Hrvatsku, a kod nas se tako, osim vozila i baterija, proizvode i stakla te softver i dijelovi za neke od najvećih tvrtki svijeta. Možda niste znali, ali vjetrobrani napravljeni u Hrvatskoj krase taksije u Londonu!

Ivan iz dSPACE-a se slaže s velikim utjecajem privatnog sektora na razvoj domaće autoindustrije i kaže kako je Rimac imao možda najveću ulogu, ali i da se ne smije zanemariti utjecaj i drugih tvrtki poput Infinuma i drugih. Zapravo, Ivan kaže kako Hrvatska svoje “prednosti” najviše duguje upravo pojedincima i tvrtkama:

Sve „prednosti“ koje smo zapravo sami izgradili, ljudi poput Mate, Tomislava i ostalih… primarno privlačenjem investicija i investitora, dobrom promocijom, a onda i bliskom suradnjom s obrazovnim institucijama – kako bi na obostrano zadovoljstvo imali kvalitetnu suradnju između industrije i obrazovnog sustava s ciljem zadovoljavanja naših potreba za kvalitetnim kadrovima koje nam nadalje omogućavaju rast.

Kvalitetnim razvojem i promocijom naših tvrtki borimo se da vrhunski ljudi vide i nađu razlog da ostanu u Hrvatskoj umjesto da odu raditi sličan posao u Austriju, Njemačku itd.

Tomislav ističe kvalitetne stručnjake i razvijenu tehnološku industriju kao glavne kompetitivne prednosti koje imamo nad drugim državama, ali i dobra geografska lokacija unutar Europe svakako nam pomaže.

Hrvatski inženjeri rade za BMW, Toyotu, Audi

Kada je riječ o samoj tehnologiji koja se u Hrvatskoj razvija, možemo govoriti zaista o vrlo širokom spektru koji je isprva i teško obuhvatiti. Ivan mi kaže kako, primjerice, u dSPACE-u razvijaju alate i proizvode koje potom koriste gotovo svi poznati brendovi vozila poput BMW-a, Audija, Toyote, Rimac Automobila i Daimlera. Dvije ključne teme danas su za njih svakako autonomna vožnja i električna vozila, a Ivan mi pojašnjava:

Ubrzavamo uspjeh naših klijenata pružajući sigurno okruženje za testiranje autonomne vožnje prije nego što stvarna vozila stignu na cestu. To znači da smo uvijek korak ispred trenutnog razvoja proizvođača automobila jer naši alati moraju biti dostupni za naše kupce i prije nego oni sami krenu u razvoj.

Ivan dodaje i kako su u dSPACE-u u doticaju s najnovijim tehnologijama mnogo prije nego se one pojave i u najskupljim vozilima. Posebnosti njihovog ureda u Zagrebu, pak, leže u tome da je to zapravo jedini ured za istraživanje i razvoj osim matičnog ureda tvrtke u Paderbornu u Njemačkoj. Borivoje kaže kako se u Zagrebu tako razvijaju softverski alati iz njihovog portfelja poput simulatora senzora, a posebna ekspertiza Zagreba leži u razvoju komunikacijskih sabirnica. Iz Zagreba se razvijaju i alati za modeliranje elektromotornih pogona i razvoj novih alata za testiranje sustava pomoći vozaču te algoritama autonomne vožnje.

U Rimac Automobilima izuzetnu važnost imaju programeri i inženjeri. Rimac Automobili

Najbolji idući korak – poboljšanje uvjeta poslovanja

Situacija, dakle, ne izgleda loše. Osim dSPACEa, Rimca i Infinuma u Hrvatskoj postoji još niz izuzetnih tvrtki koje razvijaju tehnologiju za neka od najvećih imena u industriji, a najbolja prednost koju možemo imati nad ostatkom Europe i svijeta je povoljna klima koju su naši stručnjaci u zadnjih par godina stvorili za dolazak novih kompanija kod nas. Tomislav kaže kako bi najbolji način za ovo bio jednostavno poboljšavanje uvjeta poslovanja za sve tehnološke i proizvodne tvrtke, a iako ne može komentirati planove VAG grupe koje je Porsche Digital Croatia dijelom, Tomislav vjeruje da će partnerstva u polju istraživanja i razvoja svakako imati pozitivan učinak na društvo i investicije u Hrvatskoj.

Prema tome, kada idući put budete negativni oko toga kako Hrvatska nema industriju automobila, sjetite se da nam ni ne ne trebaju Mercedes, Hyundai i Toyota koji bi se kod nas samo sklapali, kada imamo ogroman potencijal razvijati tehnologiju koju će upravo te tvrtke koristiti u svojim automobilima. Rado ćemo i sklapati aute, ali veći nam treba biti ponos što se razvoj “mozgova” tih automobila obavlja upravo – u Hrvatskoj. 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Maroje K

    Maroje K

    05. 01. 2021. u 2:11 pm Odgovori

    Uz dužno poštovanje ali što npr Tomislav Car zna o R&D automobilske industrije. Nisu li oni mktg agencija koja je postala povoljni proizvođač softvera za strane naručitelje. Ne zamjerite, ovo je samo laičko pitanje jer R&D neke industrije se obično uči desetljećima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Video

Oprostili smo se s 2020. i predvidjeli tehnološke trendove za 2021.!

Nakon kratke stanke, Netokracija Podcast se vraća!

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.