Apple ulaže 1,7 milijardi dolara u izgradnju podatkovnih centara u Europi

Europska unija igra po drugim pravilima od SAD-a kada je o podatcima i privatnosti riječ, što može potvrditi Google kojem su europske legislative zadale mnogo glavobolje i sudskih troškova. Sve više tvrtki koje imaju sjedište u Americi otvara podatkovne centre u Europi, namijenjene korisnicima iz Unije, kako bi se ili pokorili regulativama Europske Unije ili ih preduhitrili.

Prvi masovni pokret otvaranja podatkovnih centara pokrenule su tvrtke koje pružaju uslugu pohrane u oblaku – IBM, Amazon, Microsoft, Google i VMware – zbog pritiska samih europskih tvrtki koje su izričito zahtijevale da se njihovi podaci i aplikacije pohranjuju na europskom tlu.

Zeleni podatkovni centri

Appleovi podatkovni centri bit će od prvog dana pogonjeni čistom, obnovljivom energijom, a surađivat će i s lokalnim partnerima kako bi razvili dodatne projekte generiranja obnovljive energije. Riječ je, sve u svemu, o podatkovnim centrima s najmanjim utjecajem na okoliš dosad.

Dobar je to način da se Apple prilagodi europskim regulativama i preduhitri ih, jer je Unija još 2008. godine propisala smjernice o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara kako bi se ograničila količina energije koje ova golema postrojenja koriste,

Najveći je to Appleov projekt dosad u Europi, izjavio je Appleov CEO Tim Cook:

Zahvalni smo za Appleov kontinuirani uspjeh u Europi i ponosni što naša ulaganja podupiru zajednice diljem kontinenta. Ova pozamašna investicija predstavlja najveći Appleov projekt u Europi dosad. Oduševljeni smo što širimo svoje djelovanje, stvaramo stotine poslova lokalno te uvodimo neke od najnaprednijih zelenih inovacija u gradnji dosad.

Uz energetsku učinkovitost samih centara, Apple se obvezao i na niz drugih zelenih projekata, poput pošumljavanja dijelova Irske oko samog postrojenja, a u Danskoj će se višak topline koristiti za grijanje okolnih naselja.

A podatkovni centar u Lici?

U Europi se može očekivati sve više podatkovnih centara, kako sve više tvrtki i korisnika inzistira na pohrani njihovih podataka lokalno. Nedavno se razvila i žestoka rasprava o izgradnji informatičke infrastrukture, točnije serverskih farmi, i u Hrvatskoj, no to najvjerojatnije nećemo tako skoro dočekati.

Izgradnja infrastrukture, kao i svako ulaganje, zahtijeva određene uvjete, a teško da te uvjete zadovoljavaju notorno spora birokracija, velika porezna opterećenja te nerazvijenost kabelske mreže ispod Like koja se čini najizglednijim kandidatom da ugosti takve pogone.