Android 2.1 kao kraj developerskih muka?

Android 2.1 kao kraj developerskih muka?

Jedan od Androidovih većih problema kao platforme je fragmentacija. Postoje na stotine različitih modela i deseci različitih proizvođača. Svaki od njih neovisno jedan o drugome određuje koje će verzije operativnog sustava isporučivati sa svojim uređajima, ali i kada i da li će uopće koji update biti dostupan. Korisnicima je to manji problem. Developerima je to pak popriličan problem ukoliko žele razviti softver za Android. Što je Google učinio kako bi izmijenio situaciju, riješio probleme te je li u tome uspio?

Jedan od Androidovih većih problema kao platforme je fragmentacija. Postoje stotine različitih modela i deseci različitih proizvođača. Svaki od njih neovisno jedan o drugome određuje koje će verzije operativnog sustava isporučivati sa svojim uređajima, ali i kada i da li će uopće koji update biti dostupan. Korisnicima je to manji problem.

Developerima je to pak popriličan problem ukoliko žele razviti softver za Android. Što je Google učinio kako bi izmijenio situaciju, riješio probleme te je li u tome uspio?

“Otvoren i iskren” kao i uvijek, Google javno objavljuje brojke pa se tako na Android Devu može pratiti  zastupljenost određene verzije operativnog sustava. Po prvi put je zastupljenost Android OS 2.1 pretekla sve ostale verzije, a kako izlaze telefoni sa 2.1 sustavom razlika je sve manja među većinom uređaja. Android 2.2 Froyo je još uvijek u nekoj polu-beta fazi i dostupan samo manjem dijelu korisnika.

Toliko sustava, toliko… mogućnosti?

Developerima i tvrtkama koje planiraju razvoj ili prebacivanje aplikacija s drugih platformi na Android platformu ovakva situacija je aposlutna noćna mora, pogotovo ako se aplikacija oslanja na mogućnosti koje nisu dostupne za ranije verzije. Developeri se svjesno moraju opredijeliti za određenu verziju i tako si značajno smanjiti bazu korisnika.

Zastupljenost verzija Androida

Skok Androida 2.1 na 50 posto uređaja je bio poprilično velik, ali i očekivan, pojavom HTC EVO-a koji se do sada prodao u poprilično velikim količinama.

Osim toga, završio je ciklus zamjene starijih Android telefona prve generacije G1, HTC Magic itd.) za novije uređaje koji su izašli u zadnjih nekoliko mjeseci (HTC Hero, Milestone, HTC Desire…).

Sa korisničke strane ova fragmentacija je aposolutno nebitna, osim u slučaju da ste trajno ograničeni na određenu verziju operativnog sustava poput prvog Samsung Galaxya čiji su korisnici morali pisati peticiju da bi dobili upgrade sa 1.5 na 1.6.

Dobro je što je Google u svjestan svih nedostataka odnosno opasnosti sa kojima se Android susreće, ali i iznenađujuće agilan za korporaciju takvih razmjera.

Situacija se neće promijeniti u skorije vrijeme. Uskoro izlazi Android 2.2 Froyo koji će ponovno razbiti “pie chart” – i sve ispočetka. Google i desetine različitih operatera i proizvođača čini se da nikako naći zajednički jezik i ubrzati proces izbacivanja novih verzija Androida.

Koji vi Android koristite?

ponuda

Komentari

  1. Vranac Srdjan

    Vranac Srdjan

    18. 06. 2010. u 10:54 am Odgovori

    Da odgovorim prvo na tvoje pitanje, HTC Hero sa custom rom-om VillainRom 6.xx (mislim da je 6.2 zadnji).

    E sad, ovaj pie chart pokazuje samo upotrebu verzije OS-a a ne govori nista o model/make-u uredjaja koji ga koristi. Mislim da bi ti podatci bili daleko zanimljiviji, posto sticem utisak da je daleko vise “legacy” uredjaja na custom romovima u upotrebi nego novih.

    Sto se tice razvoja, sticem utisak da za vecinu app-ova koji nemoraju imati integrisanje sa samim OS-om manje vise nebitna verzija (moguce da gresim).

    Froyo ce biti za android ono sto je bio WM2003SE za WiMo, tj od svega ce ljudima izgleda biti najbitnije da mogu instalirati appove na SD karticu bez upotrebe hackova 🙂

  2. Senko

    Senko

    18. 06. 2010. u 10:58 am Odgovori

    Pie-chart je kriva vizualizacija jer ignorira činjenicu da su novije verzije backwards-kompatibilne sa starijima.

    Drugačija interpretacija istih brojki (odokativno sa grafa):
    * Android 1.5 reach: 99%
    * Android 1.6 reach: 75%
    * Android 2.1 reach: 50%

    Zaključak za developere je očit – koristi najnižu verziju koja ima sve featureve koji trebaju tvojoj aplikaciji. To je i službeni savjet Googlea developerima. Za veliku većinu korisnih aplikacija to znači da mogu bez problema targetirati 99% ili bar 75% tržišta.

    Fragmentacija? Hah, pitajte dečke iz Infiniuma što misle o Symbianu i fragmentaciji 😛

  3. Luka Sučić

    Luka Sučić

    18. 06. 2010. u 11:48 am Odgovori

    @Senko eto zato ne volim baš statistiku jer je stvar interpretacije, 99% tni reach za 1.5 ? Čega?

    Recimo “Twitter for Android” (official app) bio dostupan samo za 2.1 > ? Google Maps Navigation samo > 2.0 ima primjera dosta što upućuje da ipak nije baš tako . Kolike su šanse da netko tko ima G1 ili Galaxy ili Magic koristi ovakvo nešto.

    A Symbian je posebna kategorija, ali sa druge strane možda je to jedan od razloga zašto su u silaznoj putanji 🙂

    Google preporuča ali opet izbacuje aplikacije samo zna novije verzije OSa.

    @gadgeterija pa gle za jednostavne điđi miđi appove nije problem. Ali ako radiš nešto ozbiljno… postaje problem i to ne mali

  4. Senko

    Senko

    18. 06. 2010. u 12:28 pm Odgovori

    @Luka: Članak ti govori o “developerskim mukama”. Iz pozicije developera, ako targetiraju 1.5, 99% korisnika će moći koristiti njihovu aplikaciju. A velika većina aplikacija bez problema može targetirati 1.5.

    Sasvim je druga stvar ako developer namjerno iz nekog razloga targetira višu verziju nego što treba. Primjer sa Twitter Appom i GMaps navigacijom je očita želja Googlea da što više usera (i OEMova) navede na 2.1+. Tu nije developer na nikakvim mukama nego je to napravio namjerno. Čudi me zašto te to čudi 🙂

  5. Luka Sučić

    Luka Sučić

    18. 06. 2010. u 12:51 pm Odgovori

    Senko znaš i sam koliko je novih APIa predstavljeno u 2.2 koliko ima smisla targetirati najnižu verziju bez obzira na reach kada je jasno da će kad tad polako otići u zaborav. Uzmi primjer twitter applikacije, ima li smisla ignorirati recimo ovo :

    “Android Cloud to Device Messaging to enable mobile alert, send to phone, and two-way push sync functionality.”

    ili instalaciju appa na SD karticu u slučaju da imaš poveći app, exchange…

    *A velika većina aplikacija bez problema može targetirati 1.5. *
    Naravno da možeš, ali koliko je to pametno? Radi se o nekoliko major revizija OSa … i ne male razlike između 1.5/1.6 i 2.1/2.2 . Koliko će proći vremena da se 1.5/1.6 polako spuste na ispod 20% i zamjeni ga 2.1 pa opet isti krug.

  6. Senko

    Senko

    18. 06. 2010. u 12:55 pm Odgovori

    Diskusiju možemo nastaviti na nekom tweetupu, ali moje je mišljenje da se korisnih aplikacija može napraviti i bez korištenja novih c00l featureva .. jedino što aplikacija onda neće biti toliko buzzword compliant 🙂

  7. Stevica Kuharski

    Stevica Kuharski

    20. 06. 2010. u 3:41 pm Odgovori

    Moja pretpostavka zasto fine google stvari rade na 2+ je povecanje penetracije novije verzije OSa. Za prosjecnog Joa 1.5 je doseg i ne treba mu vise. Za prosjecnog geeka niti Android 3.0 nije dovoljan.

  8. svebee

    svebee

    07. 07. 2010. u 12:38 am Odgovori

    fragmentacija Androida (barem za sada) i nije tako strašna, istina, ima više verzija ali kada se pogleda sve skupa lijepo su ga zaokružili za npr. lokalizaciju, podrške različitih rezolucija ekrana i sl. – dovoljno je samo kreirati dodatni folder sa željenim imenom i problem riješen, što je vrlo elegantno rješenje. nisam nikada radio aplikacije za druge platforme (ili nedaj bože starije mobitele), ali sumnjam da je tako bajna situacija.

    dobra stvar što je Google sam rekao kako neće tako često izbacivati updatove upravo zbog fragmentacije, mislim da je rekao 1 verzija na godinu, tako nešto, što će dovesti do manje fragmentacije verzija Androida.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Apple Pay konačno i službeno u Hrvatskoj uz Revolut, Monese…

Svoju Revolut ili Monese Mastercard karticu od danas možete staviti u Apple Wallet i plaćati pomoću pametnog sata ili iPhonea.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Intervju

Prvo smo tržište za Settle, nordijski sustav koji će POS zamijeniti vašim mobitelom?

Pionir nordijskog plaćanja, Auka uz Sberbank Hrvatska donosi nam Settle aplikaciju za mobilna plaćanja. Hoćemo li Hrvatsku pamtiti kao prvo tržište budućeg Alipaya Europe?

Što ste propustili

Zabava i zanimljivosti

Sve što trebate znati o YouTube Music (koji je upravo stigao u Hrvatsku!)

Nije nepoznanica da se YouTube u regiji još pretežno koristi kao platforma za slušanje glazbe. Sad kad je i u Hrvatsku stigao YouTube Music, servis posvećen upravo glazbi, otkrivamo kako se s njim snaći i vrijedi li ga uopće isprobati.

Startupi i poslovanje

Infinum, Microblink i RBA: Zlatno doba fintecha uživat će oni koji iskoriste suradnje s bankama

PSD2 u rujnu donosi značajne promjene za svijet financija pa nije ni čudno da već postoji preko 10 tisuća fintech startupa u svijetu. Gdje je tu prilika za još jedan, iz Hrvatske, razgovarali smo sa stručnjacima Raiffeisen banke i uspješnim domaćim poduzetnicima koji čine žiri nadolazećeg Elevator Lab Challengea.

Vodič

Kakav sadržaj iznajmljivači trebaju objavljivati na Instagramu?

Instagram je prošle godine prešao milijardu korisnika. Danas ih je i više. A ogroman dio sadržaja koji se tamo nalazi posvećen je upravo putovanjima i iskustvima koja se na njima doživljavaju.

Vodič

Airbnb, Booking, Hostelworld? Kako da digitalni gosti dođu do vašeg smještaja?

Ako nije na internetu, postoji li zaista? Ako pitate iznajmljivače koji koriste moderne platforme Booking i Airbnb kako bi svojim gostima ponudili najjednostavniji mogući način rezervacije smještaja - odgovor je zasigurno odlučno "ne".

Vodič

Jesu li pretplatničke kutije novi model prodaje za OPG-ove?

Kozmetika, proizvodi za majke i bebe, knjige,preparati za kućne ljubimce, sastojci za kuhanje, viski - ovo su samo neki tipovi proizvoda koje danas možemo naći u popularnim pretplatničkim kutijama. No ovaj model poslovanja može odlično poslužiti još jednoj skupini (malih) poduzetnika: OPG-ovima.

Kultura 2.0

Kandidatima za hrvatske predsjedničke izbore ove godine pomaže Reddit – i to memovima

Mogu li memovi na Redditu utjecati na predsjedničke izbore u Hrvatskoj? Zašto ne bi mogli!