Android 2.1 kao kraj developerskih muka?

Android 2.1 kao kraj developerskih muka?

Jedan od Androidovih većih problema kao platforme je fragmentacija. Postoje na stotine različitih modela i deseci različitih proizvođača. Svaki od njih neovisno jedan o drugome određuje koje će verzije operativnog sustava isporučivati sa svojim uređajima, ali i kada i da li će uopće koji update biti dostupan. Korisnicima je to manji problem. Developerima je to pak popriličan problem ukoliko žele razviti softver za Android. Što je Google učinio kako bi izmijenio situaciju, riješio probleme te je li u tome uspio?

Jedan od Androidovih većih problema kao platforme je fragmentacija. Postoje stotine različitih modela i deseci različitih proizvođača. Svaki od njih neovisno jedan o drugome određuje koje će verzije operativnog sustava isporučivati sa svojim uređajima, ali i kada i da li će uopće koji update biti dostupan. Korisnicima je to manji problem.

Developerima je to pak popriličan problem ukoliko žele razviti softver za Android. Što je Google učinio kako bi izmijenio situaciju, riješio probleme te je li u tome uspio?

“Otvoren i iskren” kao i uvijek, Google javno objavljuje brojke pa se tako na Android Devu može pratiti  zastupljenost određene verzije operativnog sustava. Po prvi put je zastupljenost Android OS 2.1 pretekla sve ostale verzije, a kako izlaze telefoni sa 2.1 sustavom razlika je sve manja među većinom uređaja. Android 2.2 Froyo je još uvijek u nekoj polu-beta fazi i dostupan samo manjem dijelu korisnika.

Toliko sustava, toliko… mogućnosti?

Developerima i tvrtkama koje planiraju razvoj ili prebacivanje aplikacija s drugih platformi na Android platformu ovakva situacija je aposlutna noćna mora, pogotovo ako se aplikacija oslanja na mogućnosti koje nisu dostupne za ranije verzije. Developeri se svjesno moraju opredijeliti za određenu verziju i tako si značajno smanjiti bazu korisnika.

Zastupljenost verzija Androida

Skok Androida 2.1 na 50 posto uređaja je bio poprilično velik, ali i očekivan, pojavom HTC EVO-a koji se do sada prodao u poprilično velikim količinama.

Osim toga, završio je ciklus zamjene starijih Android telefona prve generacije G1, HTC Magic itd.) za novije uređaje koji su izašli u zadnjih nekoliko mjeseci (HTC Hero, Milestone, HTC Desire…).

Sa korisničke strane ova fragmentacija je aposolutno nebitna, osim u slučaju da ste trajno ograničeni na određenu verziju operativnog sustava poput prvog Samsung Galaxya čiji su korisnici morali pisati peticiju da bi dobili upgrade sa 1.5 na 1.6.

Dobro je što je Google u svjestan svih nedostataka odnosno opasnosti sa kojima se Android susreće, ali i iznenađujuće agilan za korporaciju takvih razmjera.

Situacija se neće promijeniti u skorije vrijeme. Uskoro izlazi Android 2.2 Froyo koji će ponovno razbiti “pie chart” – i sve ispočetka. Google i desetine različitih operatera i proizvođača čini se da nikako naći zajednički jezik i ubrzati proces izbacivanja novih verzija Androida.

Koji vi Android koristite?

Komentari

  1. Vranac Srdjan

    Vranac Srdjan

    18. 06. 2010. u 10:54 am Odgovori

    Da odgovorim prvo na tvoje pitanje, HTC Hero sa custom rom-om VillainRom 6.xx (mislim da je 6.2 zadnji).

    E sad, ovaj pie chart pokazuje samo upotrebu verzije OS-a a ne govori nista o model/make-u uredjaja koji ga koristi. Mislim da bi ti podatci bili daleko zanimljiviji, posto sticem utisak da je daleko vise “legacy” uredjaja na custom romovima u upotrebi nego novih.

    Sto se tice razvoja, sticem utisak da za vecinu app-ova koji nemoraju imati integrisanje sa samim OS-om manje vise nebitna verzija (moguce da gresim).

    Froyo ce biti za android ono sto je bio WM2003SE za WiMo, tj od svega ce ljudima izgleda biti najbitnije da mogu instalirati appove na SD karticu bez upotrebe hackova 🙂

  2. Senko

    Senko

    18. 06. 2010. u 10:58 am Odgovori

    Pie-chart je kriva vizualizacija jer ignorira činjenicu da su novije verzije backwards-kompatibilne sa starijima.

    Drugačija interpretacija istih brojki (odokativno sa grafa):
    * Android 1.5 reach: 99%
    * Android 1.6 reach: 75%
    * Android 2.1 reach: 50%

    Zaključak za developere je očit – koristi najnižu verziju koja ima sve featureve koji trebaju tvojoj aplikaciji. To je i službeni savjet Googlea developerima. Za veliku većinu korisnih aplikacija to znači da mogu bez problema targetirati 99% ili bar 75% tržišta.

    Fragmentacija? Hah, pitajte dečke iz Infiniuma što misle o Symbianu i fragmentaciji 😛

  3. Luka Sučić

    Luka Sučić

    18. 06. 2010. u 11:48 am Odgovori

    @Senko eto zato ne volim baš statistiku jer je stvar interpretacije, 99% tni reach za 1.5 ? Čega?

    Recimo “Twitter for Android” (official app) bio dostupan samo za 2.1 > ? Google Maps Navigation samo > 2.0 ima primjera dosta što upućuje da ipak nije baš tako . Kolike su šanse da netko tko ima G1 ili Galaxy ili Magic koristi ovakvo nešto.

    A Symbian je posebna kategorija, ali sa druge strane možda je to jedan od razloga zašto su u silaznoj putanji 🙂

    Google preporuča ali opet izbacuje aplikacije samo zna novije verzije OSa.

    @gadgeterija pa gle za jednostavne điđi miđi appove nije problem. Ali ako radiš nešto ozbiljno… postaje problem i to ne mali

  4. Senko

    Senko

    18. 06. 2010. u 12:28 pm Odgovori

    @Luka: Članak ti govori o “developerskim mukama”. Iz pozicije developera, ako targetiraju 1.5, 99% korisnika će moći koristiti njihovu aplikaciju. A velika većina aplikacija bez problema može targetirati 1.5.

    Sasvim je druga stvar ako developer namjerno iz nekog razloga targetira višu verziju nego što treba. Primjer sa Twitter Appom i GMaps navigacijom je očita želja Googlea da što više usera (i OEMova) navede na 2.1+. Tu nije developer na nikakvim mukama nego je to napravio namjerno. Čudi me zašto te to čudi 🙂

  5. Luka Sučić

    Luka Sučić

    18. 06. 2010. u 12:51 pm Odgovori

    Senko znaš i sam koliko je novih APIa predstavljeno u 2.2 koliko ima smisla targetirati najnižu verziju bez obzira na reach kada je jasno da će kad tad polako otići u zaborav. Uzmi primjer twitter applikacije, ima li smisla ignorirati recimo ovo :

    “Android Cloud to Device Messaging to enable mobile alert, send to phone, and two-way push sync functionality.”

    ili instalaciju appa na SD karticu u slučaju da imaš poveći app, exchange…

    *A velika većina aplikacija bez problema može targetirati 1.5. *
    Naravno da možeš, ali koliko je to pametno? Radi se o nekoliko major revizija OSa … i ne male razlike između 1.5/1.6 i 2.1/2.2 . Koliko će proći vremena da se 1.5/1.6 polako spuste na ispod 20% i zamjeni ga 2.1 pa opet isti krug.

  6. Senko

    Senko

    18. 06. 2010. u 12:55 pm Odgovori

    Diskusiju možemo nastaviti na nekom tweetupu, ali moje je mišljenje da se korisnih aplikacija može napraviti i bez korištenja novih c00l featureva .. jedino što aplikacija onda neće biti toliko buzzword compliant 🙂

  7. Stevica Kuharski

    Stevica Kuharski

    20. 06. 2010. u 3:41 pm Odgovori

    Moja pretpostavka zasto fine google stvari rade na 2+ je povecanje penetracije novije verzije OSa. Za prosjecnog Joa 1.5 je doseg i ne treba mu vise. Za prosjecnog geeka niti Android 3.0 nije dovoljan.

  8. svebee

    svebee

    07. 07. 2010. u 12:38 am Odgovori

    fragmentacija Androida (barem za sada) i nije tako strašna, istina, ima više verzija ali kada se pogleda sve skupa lijepo su ga zaokružili za npr. lokalizaciju, podrške različitih rezolucija ekrana i sl. – dovoljno je samo kreirati dodatni folder sa željenim imenom i problem riješen, što je vrlo elegantno rješenje. nisam nikada radio aplikacije za druge platforme (ili nedaj bože starije mobitele), ali sumnjam da je tako bajna situacija.

    dobra stvar što je Google sam rekao kako neće tako često izbacivati updatove upravo zbog fragmentacije, mislim da je rekao 1 verzija na godinu, tako nešto, što će dovesti do manje fragmentacije verzija Androida.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.