Zašto je važno da i muška strana podrži jednakost žena u IT-u?

Zašto je važno da i muška strana podrži uključivanje i jednakost žena u IT-u?

Sutra nas očekuje jesensko izdanje Netokracijine konferencije Ladies of New Business, a među sjajnim predavačicama svoj će doprinos raspravi o ulozi žena u IT-u dati i jedan muškarac. Njegovo ime je Andrija Frinčić, a što kaže o etiketama u društvu, velikom odazivu polaznica na radionice programiranja za žene te predrasudama prema - muškarcima, saznajte u tekstu.

Andrija Frinčić sudjelovat će na panelu o motivaciji žena u timu na jesenskom izdanju konferencije Ladies of New Business, ali i u programu mentoririranja Digitalni karanfili.
Andrija Frinčić sudjelovat će na panelu o motivaciji žena u timu na jesenskom izdanju konferencije Ladies of New Business, ali i u programu mentoririranja Digitalni karanfili.

Sutra nas u 17 sati u HUB385 očekuje jesensko izdanje Netokracijine konferencije Ladies of New Business, a među sjajnim predavačicama svoj će doprinos raspravi o ulozi žena u IT-u dati i jedan muškarac. On je Andrija Frinčić, suosnivač i direktor tvrtke Implementacija snova, i zajedno će s Monikom Mikac (Rimac Automobili), Mirjanom Glavak (24 sata) i Majom Šplajt (Real grupa), pod moderatorskom palicom Nikoline Zečić iz Zagrebačke banke, sudjelovati na panelu o motivaciji žena u timu i poticanju na prepoznavanju vlastitih potencijala i odvažnost žena na napredak, upuštanje u nove projekte, traženje povišice kada je zaslužuju i učenje novih vještina.

Zašto je važno da i muška strana podrži uključivanje više žena u IT i općenito jednakost među spolovima, objašnjava sam Andrija.

U pripremi za događanje i za ovaj članak pročitao sam jako dobru kolumnu Owena Jonesa o tome zašto se više muškaraca treba uključiti u borbu za ženska prava. Okrutna je stvarnost da su muškarci dio dominantne skupine i zbog toga se njihov glas jače i dalje čuje – muški novinari stoje iz 78% svih članaka na naslovnicama, u kojima se u glavnim ulogama u 84% slučajeva spominju opet muškarci. Slična statistika može se izvući i za industriju u kojoj svi poslujemo.

Etikete za izvanprosječne – koga briga što okolina misli

U Implementaciji snova sve projekte trenutno vode žene, ali zaposleno je i nekoliko programerki koje imaju izuzetne tehničke kompetencije koje su uz to i predane poslu, pedantne i organizirane, ističe Andrija. Njegova iskustva s kolegama i kolegicama su jednaka bez obzira na to o kojem je spolu riječ – ima i dobrih i loših.

Međutim, žene i muškarci često su drugačije tretirani. Na primjer, većina ljudi negativno reagira na asertivnost kod žena što se smatra “neženstvenim”, dok je kod muškaraca to poželjna osobina. S druge strane, znamo da ni muškarci ni žene ne mogu uspjeti u karijeri bez ambicija i traženja prilika za isticanje vlastitih kvaliteta. Što onda poručiti ženama, kako bi se trebale ponašati i trebaju li brinuti oko toga što okolina misli?

Moj generalni stav je da ne bi trebali previše brinuti oko toga što okolina misli (ni muškraci ni žene), osobito stoga što je okolina sklona dodjeljivanju svakojakih etiketa svakom obliku ponašanja koji se ističe spram prosjeka. Mislim da svi zajedno moramo mijenjati i educirati okolinu i da nam primarni trud treba biti stvaranje društva u kojem će biti sasvim normalno – biti žena u IT-u, bez etiketa.

Zašto je velik odaziv na radionice programiranja namijenjene ženama, a na onima za oba spola – žena ima mnogo manje?

U Implementaciji snova su zaprimili 300 prijava za Shtrikaonu koda, od čega je izabrano 25 polaznica radionice.

Kada je stjecanje novih vještina u pitanju, svakako je zanimljiv velik odaziv na radionice programiranja za žene, s čime se suočila i Implementacija snova zajedno s partnerima Vox Feminae Festivalom i Veleučilištem Baltazar Zaprešić prilikom organizacije besplatne Shtrikaone koda za djevojke i žene. Ukupno su primili tristotinjak prijava, od čega je u program edukacije izabrano 25 polaznica. Matematika govori da se žene više prijavljuju na događanja koja su namijenjena samo njima, no zašto je to tako – Andrija nema odgovor na to pitanje. Ipak, ako se žene prijavljuju, a mi smo odlučili povećati njihov udio u industriji, onda je to jedini put da ostvarimo taj cilj, zaključuje.

Veliki broj prijava, njih preko 400, stigao je i za 2. ciklus ZIP-ovih radionica za žene. Koordinatorica Zagrebačkog inkubatora poduzetništva Tihana Marelja smatra da je jedan od razloga zašto se žene ne prijavljuju na radionice namijenjene za oba spola taj što se na nekima traži predznanje pa one strahuju da se neće uklopiti u program. S druge strane, Andrija je primijetio da žene u početničkim radionicama često traže put do novog ili boljeg posla.

Ako bih morao izvući samo jednu stvar koja prevladava u velikom broju prijava, onda je to činjenica da se veliki broj djevojaka prijavio na radionicu kako bi stekle nova znanja te na taj način našle bolji ili prvi posao. Dakle, radionica je za veliki dio njih način rješavanja egzistencijalnih pitanja i put do potencijalnog ptvog posla. Iako je to obzirom na društveno političku situaciju u potpunosti razumljivo i logično, zapravo je jako tužno.

Međutim, nije dovoljno samo željeti naučiti programirati, već motivaciju za sudjelovanjem treba nekako dokazati, ističe Tihana.

Ono što toplo preporučujem svim polaznicama i polaznicima koji nisu imali doticaj s programiranjem, a željeli bi krenuti u tom smjeru, da probaju istražiti malo preko interneta što im se sve nudi kako bi mogli otkriti što ih najviše zanima.

“Muškarci, vrijeme je da primite peglu u ruke”

I dok neke žene još traže područja u kojima će se istaknuti i trude se steći vještine korisne na tržištu rada, ima i onih poput naših sutrašnjih predavačica koje su već započele i/ili izgradile uspješnu karijeru. Ipak, bez obzira na poslovne uspjehe, žene se uvijek ocjenjuje i prema njihovoj ulozi majke ili sklonosti majčinstvu. Kod muškaraca je sasvim druga priča – njih se rijetko pita kako usklađuju poslovne obaveze i privatni život. Bez obzira na to, Andrija smatra da se ne može govoriti o predrasudama prema muškarcima sve dok većina muškaraca uživa u televizijskom programu i zasluženom popodnevnom odmoru, dok njihove žene nakon posla “rintaju po kući”.

 I u ovakvom okruženju ima muškaraca koji neće poslove i obaveze kvalificirati na muške i ženske i koji će biti uključeni u sve aspekte poslovnog i privatnog života. No ti su rijetki i dok je tako – imamo problem. Dok je omjer muškaraca i žena koje dolaze na informacije u školu ili omjer muškaraca i žena koji peglaju i kuhaju 1 naprama 10, mislim da je suludo govoriti o predrasudama. Muškarci, vrijeme je da primite peglu u ruke i da ispeglate svoju kup robe, a ne da joj spalite omiljenu bluzu kako bi joj pokazali da to nije posao za vas.

Za napredak u karijeru svakako je važna i podrška koju dobivate kod kuće, a naš je cilj da ne zaostaje ni podrška od strane industrije. Stoga ćete više o tome kako motivirati žene za napredak u karijeri i mijenjati etikete kojima su obilježene, ali i kako da žene same sebe motiviraju, moći poslušati na Ladies of New Business. Za sve one koji nam se neće pridružiti uživo, tu je i video live stream koji smo ponovno osigurali zahvaljujući našem produkcijskom partneru Neuralabu. Gledamo se sutra, 22. studenog, od 17 sati:

Partneri konferencije Ladies of New Business su Zagrebačka banka kao zlatni sponzor, Konzum klik kao srebrni te partneri Neuralab, eStudent, Tester box, Uber, Lean In, UX Passion, Zaklada Luka, HUB385, Foreo, dok je komunikacijski partner agencija Alert.

Komentari

  1. Ivica Arbitar

    Ivica Arbitar

    22. 11. 2016. u 12:41 am Odgovori

    Odgovor na pitanje iz naslova je – ni zbog čega. Kog vraga stalno pravite invalide od ženskog roda, te pomozi im ‘vamo te tamo. Neka zagriju stolicu i nauče programirati, dizajnirati ili čime se već žele baviti i dobiti će posao bez problema. Baš je nekome u interesu odbiti dobrog radnika samo zato što je žena/muškarac. Pogotovo u IT sektoru gdje bi zaposlili i majmune da možemo, jer fali radne snage. Ukoliko ženama nije privlačna IT industrija, nije neka šteta. Ide nam sasvim dobro i bez njih. Ovih inicijativa se ionako uhvate oni koji ili nemaju posla ili im se ne da raditi.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      22. 11. 2016. u 9:49 am Odgovori

      Mislila sam da se u 2016. ne mora objašnjavati zašto imamo manje žena u IT-u, ali čini se da ipak nije tako. Preporučit ću da za početak pročitaš da pročitaš intervju moje kolegice Ane s njenom majkom koja je u osamdesetima radila kao programerka u tadašnjoj Jugoslaviji. Situacija je tada bila drugačija, a iz članka možeš doznati što se promijenilo u međuvremenu. Da bude lakše pronaći, citirat ću ključni dio:
      “Dok mnogi smatraju da je spolna diskriminacija na radnome mjestu stvar prošlog stoljeća, to nipošto nije istina. Istraživanja, ali i saznanja Inicijative ČIPke za žene s osjećajem za tehnologiju iz Ljubljane, koje smo nedavno predstavili na slovenskoj Netokraciji, pokazuju da su žene u sedamdesetim godinama bile jednakopravnije na tržištu rada nego danas, a promocija računalnih tehnologija i elektronike isključivo dječacima dogodila se planski, sukladno konzervativnim politikama Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, što je dovelo do degradacije emancipatornih potencijala žena ostvarenih u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Ponovna “domestikacija” žene kroz njenu objektivizaciju i promociju kulta ljepote u službi kozmetičke i tekstilne industrije bitno je pogoršala položaj žena, iako se na prvi pogled čini kako nam je danas baš sve na dohvat ruke.
      Dječacima se i dalje daruju bageri, automobili, Lego kocke i “znanstvene” igračke koje ih odgajaju za buduće inženjere, arhitekte, “goniče razvoja”, dok se curicama uvaljuju barbike, bebe i kolica, plastično posuđe te krpice koje ih pripremaju za društveno prihvatljivu ulogu supruga, majki, domaćica i ljepotica.”
      Nije stvar u tome da će netko danas u tehnološkoj tvrtki odbiti radnika jer je muškarac ili žena, želim vjerovati da toga nema ili ima daleko manje u IT industriji, problem je što se žene ne odlučuju za karijeru u IT-u iz raznih razloga, počevši od odgoja preko sustava obrazovanja do samog marketinga. I sam si upao u proturječnost – veliš da fali radne snage, a potom kažeš da IT industriji ide dobro i bez žena. Ako ništa drugo, baš zato što nedostaje radne snage i stručnjaka, treba se dodatno usmjeriti na jedan cijeli dio ljudi koje se do sada relativno zanemarivalo te usmjeravalo van IT-a, od malih nogu.
      Slažem se da bi trebalo sjesti i “zagrijati” stolicu da bi se naučilo programirati, ali očito da postoji problem zbog kojeg žene to rade u manjem broju. Ne, nije riječ o prirodnoj sklonosti prema drugim sektorima, jer brojna istraživanja pokazuju da uspjeh na području prirodnih znanosti nije uvjetovan spolom, ali simptomatično je da se, konkretno u slučaju radionica programiranja koje se spominju u tekstu, žene i djevojke daleko više prijavljuju za radionice koje su namijenjene samo njima (vidiš da su sugovornici imali po 300 i 400 prijava), a daleko manje kad je riječ samo o “radionicama programiranja”.
      Problem samopouzdanja? Činjenice da vjeruju da su takve radionice usmjerene početnicima (početnicama), a da druge ne bi uspjele svladati? Činjenica da ni ne uoče najave radionica ako nisu direktno usmjerene njima?
      Odgovor u ovom trenutku ne znam sa sigurnošću, ali vidim to kao simptom većeg problema.
      Baš kao i tvoj komentar, koji je pokazatelj da još više moramo raditi na osvještavanju problema. 🙂

      • Vedran Mušica

        Vedran Mušica

        22. 11. 2016. u 1:22 pm Odgovori

        Mia, slažem se.
        Jako puno žena se ne odlučuje na poslove vezane uz IT jer su to “poslovi za dečke, jer samo dečki mogu biti dobri u tome”. Smiješno, ali istinito (ne jednom sam čuto takve riječi, što doslovno, što prikriveno humorom kako bi se sakrila nelagoda oko načete teme).

        Moje osobno mišljenje je da razlika između muškaraca i žena u IT-ju, kao i u velikoj većini poslova općenito, nema. Bit je samo tko se “više gura”, a i žene i muškarci su u tome jednako dobi/loši.

        Shtrikaona je super, ali, IMHO – nedovoljna. I kao što Andrija kaže, treba i muškarcima objasniti da peglanje i čišćenje NIJE ženski posao, nego posao odgovorne osobe, pa možda ne bi bilo loše napraviti i tečajeve “domaćinstva” za muškarce (ne zezam se, stvarno to mislim).

  2. prangija

    prangija

    22. 11. 2016. u 11:46 am Odgovori

    Ljudi vi ste postali sekta sa tom rodnom ideologijom. Nitko se ne usudi reći da javno, ali svi se slažu – vi ste sekta. Prihvatite se programiranja i sjašite. Feminizam se pretvorio u rak.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.