Poduzetnici, poduzetnički centri i fakulteti na jednom panelu

Mogu li poduzetnici, poduzetnički centri i fakulteti raditi zajedno – za bolju gospodarsku sliku?

Profesori nisu svjesni da im poduzetnici omogućuju plaće, rečenica je koja je možda najjače odjeknula tijekom panela održanog trećeg dana Akceleratorskog poduzetničkog kampa u Osijeku, na kojemu se govorilo o poduzetnicima i poduzetničkoj infrastrukturi. S jedne su se strane našli predstavnici nekolicine poduzetničkih centara te ekonomskih i tehničkih fakulteta, a s druge poduzetnici koji su i vodili panel, a time i vrlo zanimljivu raspravu.

Slike: Acceleration Boot Camp Osijek Facebook
Slike: Acceleration Boot Camp Osijek Facebook

Spomenutu je rečenicu izrekla doc. dr. sc. Ivana Bilić s Ekonomskog fakulteta iz Splita, a i dio sudionika u panelu ju je podržao, posebno u pitanju suradnje između tvrtki i fakulteta. Suradnje već danas ima, ali ona je sporadična i nesustavna, barem u Hrvatskoj, jer je prof. dr. sc. Vladimir Trajkovikj, prodekan na FINKI iz Skopja, naveo da su uspjeli iznaći rješenje po kojemu i poduzetnici mogu služiti kao gostujući predavači na nastavi te na taj način donijeti praktično iskustvo studentima. Ima tu i pozitivnih domaćih primjera – tako Ekonomski fakultet u Splitu redovito surađuje s organizatorima konferencije Shift, na kojoj studenti redovito volontiraju i dobivaju uvid u poduzetnički svijet.

Što se tiče Osijeka, grada u kojem je četverodnevni poduzetnički kamp održavan, Elektrotehnički fakultet surađuje sa Software Cityjem i nastoji uz pomoć realnog sektora uskladiti stvaranje kadra za tržište. No, da se mogao zaposliti stručni kadar, morale su se prvo ispuniti zakonske norme, a od iduće godine najavljuju se i novi programi.

Za angažiranje vanjskih predavača, pogotovo onih iz realnog sektora, najveći problem predstavlja njihovo financiranje, iako su pojedini sugovornici posvjedočili kako se dio vanjskih stručnjaka spreman odreći naknade, samo je potrebno ostvariti dijalog. Riječ je uzela i organizatorica događaja Ana Pavičić-Kaselj, koja je poručila fakultetima da se ne boje poduzetnike pozvati na predavanja. Svijetao primjer predstavlja Software Startup Akademija u Osijeku, koja odgaja novu generaciju poduzetnika i olakšava im prve korake, a svi predavači sudjeluju na volonterskoj bazi.

Darija Krstić navela je primjer beogradske tvrtke koja je željela otvoriti podružnicu u Osijeku, a čija je potraga za potporama bila mukotrpna.
Darija Krstić navela je primjer beogradske tvrtke koja je željela otvoriti podružnicu u Osijeku, a čija je potraga za potporama bila mukotrpna.

Sustav ne potiče zaposlenike na promjene, primijetilo se, stoga se mora fokusirati na individualce u sustavu koji imaju motiv da se promijene. Na upit jednog od osječkih IT poduzetnika, Tomislava Bilića iz Inchooa, koji je zamijetio da rast softverskih tvrtki u ovom gradu pomaže, ali zasigurno nije dovoljan za poboljšanje kompletne situacije, o tome što zapravo može riješiti gospodarske probleme u Osijeku, Darija Krstić iz Poduzetničkog centra Osijek navela je kako smatra da postoji nedostatak sinergije i razumijevanja lokalne samouprave, stoga se na tome svakako mora poraditi. Navela je primjer tvrtke iz Beograda koja je željela otvoriti podružnicu u Osijeku s 20 zaposlenih za početak i koja se obratila Poduzetničkom centru za pomoć. Nakon što je Centar napravio sve što je u njihovoj moći obratio se i drugim institucijama, ali nakon duge potrage za potporama i podrškom, Darija priznaje kako im je na kraju došlo da gotovo zaplaču od muke:

Grad i Županija trebaju imati jednu educiranu osobu koja bi se bavila poduzetnicima. Nedostatak sinergije i tromost nešto je što nam izuzetno smeta.

Tu postoji i problem edukacije takvih osoba, koje trebaju biti upoznate s onime što poduzetnicima treba te na koji se način može doći do rješenja njihovih problema. Sugovornici priznaju da se i tu mijenjaju stvari, ali poprilično sporo.

‘Ako je juha hladna, treba biti barem jeftinija’

Ivana Bilić spomenula je kako studenti splitskog fakulteta redovito surađuju sa startup konferencijom Shift.
Ivana Bilić spomenula je kako studenti splitskog fakulteta redovito surađuju sa startup konferencijom Shift.

Iz publike se pred kraj panela postavilo pitanje vezano uz rečenicu sa samoga početka, odnosno koliko su moderatori/poduzetnici Krunoslav Ris i Tomislav Bilić do sada izdvojili za državu u vidu poreza i drugih davanja. Iako cifra nije konkretizirana, Tomislav je naveo da problem ne leži u količini davanja, nego u onome što se za njih dobiva:

Ako se u restoranu za novac dobije hladna juha, uložit će se prigovor. Ako mislimo da kvaliteta usluge nije dobra i restoran ju neće mijenjati, onda hoću da barem bude jeftinija.

Panel se završio s misli kako je evidentno kako se nešto može i mora napraviti, a razgovor olakšava put prema tome. Treba biti suradnje, sinergije između različitih ustanova, kako bi se poduzetnici mogli fokusirati na ono što je bitno – razvoj svog poslovanja. Puno je posla pred svima da se sustignu zemlje kojima se želi konkurirati, stoga se s riječi što prije treba prijeći na djela, konkretno i hitro.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.