Mogu li poduzetnici, poduzetnički centri i fakulteti raditi zajedno – za bolju gospodarsku sliku?

Spomenutu je rečenicu izrekla doc. dr. sc. Ivana Bilić s Ekonomskog fakulteta iz Splita, a i dio sudionika u panelu ju je podržao, posebno u pitanju suradnje između tvrtki i fakulteta. Suradnje već danas ima, ali ona je sporadična i nesustavna, barem u Hrvatskoj, jer je prof. dr. sc. Vladimir Trajkovikj, prodekan na FINKI iz Skopja, naveo da su uspjeli iznaći rješenje po kojemu i poduzetnici mogu služiti kao gostujući predavači na nastavi te na taj način donijeti praktično iskustvo studentima. Ima tu i pozitivnih domaćih primjera – tako Ekonomski fakultet u Splitu redovito surađuje s organizatorima konferencije Shift, na kojoj studenti redovito volontiraju i dobivaju uvid u poduzetnički svijet.

Što se tiče Osijeka, grada u kojem je četverodnevni poduzetnički kamp održavan, Elektrotehnički fakultet surađuje sa Software Cityjem i nastoji uz pomoć realnog sektora uskladiti stvaranje kadra za tržište. No, da se mogao zaposliti stručni kadar, morale su se prvo ispuniti zakonske norme, a od iduće godine najavljuju se i novi programi.

Za angažiranje vanjskih predavača, pogotovo onih iz realnog sektora, najveći problem predstavlja njihovo financiranje, iako su pojedini sugovornici posvjedočili kako se dio vanjskih stručnjaka spreman odreći naknade, samo je potrebno ostvariti dijalog. Riječ je uzela i organizatorica događaja Ana Pavičić-Kaselj, koja je poručila fakultetima da se ne boje poduzetnike pozvati na predavanja. Svijetao primjer predstavlja Software Startup Akademija u Osijeku, koja odgaja novu generaciju poduzetnika i olakšava im prve korake, a svi predavači sudjeluju na volonterskoj bazi.

Sustav ne potiče zaposlenike na promjene, primijetilo se, stoga se mora fokusirati na individualce u sustavu koji imaju motiv da se promijene. Na upit jednog od osječkih IT poduzetnika, Tomislava Bilića iz Inchooa, koji je zamijetio da rast softverskih tvrtki u ovom gradu pomaže, ali zasigurno nije dovoljan za poboljšanje kompletne situacije, o tome što zapravo može riješiti gospodarske probleme u Osijeku, Darija Krstić iz Poduzetničkog centra Osijek navela je kako smatra da postoji nedostatak sinergije i razumijevanja lokalne samouprave, stoga se na tome svakako mora poraditi. Navela je primjer tvrtke iz Beograda koja je željela otvoriti podružnicu u Osijeku s 20 zaposlenih za početak i koja se obratila Poduzetničkom centru za pomoć. Nakon što je Centar napravio sve što je u njihovoj moći obratio se i drugim institucijama, ali nakon duge potrage za potporama i podrškom, Darija priznaje kako im je na kraju došlo da gotovo zaplaču od muke:

Grad i Županija trebaju imati jednu educiranu osobu koja bi se bavila poduzetnicima. Nedostatak sinergije i tromost nešto je što nam izuzetno smeta.

Tu postoji i problem edukacije takvih osoba, koje trebaju biti upoznate s onime što poduzetnicima treba te na koji se način može doći do rješenja njihovih problema. Sugovornici priznaju da se i tu mijenjaju stvari, ali poprilično sporo.

‘Ako je juha hladna, treba biti barem jeftinija’

Iz publike se pred kraj panela postavilo pitanje vezano uz rečenicu sa samoga početka, odnosno koliko su moderatori/poduzetnici Krunoslav Ris i Tomislav Bilić do sada izdvojili za državu u vidu poreza i drugih davanja. Iako cifra nije konkretizirana, Tomislav je naveo da problem ne leži u količini davanja, nego u onome što se za njih dobiva:

Ako se u restoranu za novac dobije hladna juha, uložit će se prigovor. Ako mislimo da kvaliteta usluge nije dobra i restoran ju neće mijenjati, onda hoću da barem bude jeftinija.

Panel se završio s misli kako je evidentno kako se nešto može i mora napraviti, a razgovor olakšava put prema tome. Treba biti suradnje, sinergije između različitih ustanova, kako bi se poduzetnici mogli fokusirati na ono što je bitno – razvoj svog poslovanja. Puno je posla pred svima da se sustignu zemlje kojima se želi konkurirati, stoga se s riječi što prije treba prijeći na djela, konkretno i hitro.