Adeo Ressi, The Founder Institute za Netokraciju: Ukoliko niste ambiciozni, što će vam startup?

Ukoliko ne planirate poslovati barem 20 godina, ne planirate zaposliti barem 500 ljudi i ne mislite da vaš softver može promijeniti život milijardi ljudi, možete prekrižiti svoj startup, rekao je u intervjuu za Netokraciju, Adeo Ressi, poduzetnik, investitor i osnivač The Founders Institutea, globalnog akceleratora za startupe. Neki bi rekli kako startupi na ovako malom tržištu jednostavno ne mogu biti toliko ambiciozni, međutim, Adeo ne misli da to ima ikakve veze. Studentima i startup entuzijastima na predavanju sinoć održanom na zagrebačkom FER-u, koje smo najavili, je rekao:

Imate ideje, pametni ste, želite raditi i imate ideju za posao. Nema razlike između vas i bilo kojeg drugog startupa na svijetu.

Njegov vlastiti primjer objašnjava optimizam. Naime, Adeo je osnivač osam tvrtki te internetske mreže od oko 20,000 investitora i direktora tvrtki The Founded. Od toga, tri tvrtke je uspješno prodao; The Game Trust Inc. za nekoliko desetaka milijuna dolara (točan iznos nije službeno potvrđen), Total New York Inc. AOL-u također za nepoznat iznos, a tvrtku methodfive je nakon što je narasla na 250 zaposlenika prodao Xceedu za 88 milijuna dolara.

650 tvrtki putem The Founder Instituta

Sa novčićima u džepu i pozitivnim stavom u glavi, Ressi se dosjetio kako bi mogao pomagati mladim ljudima na putu da postanu poduzetnici. Njegov cilj je da The Founder Institute, koji ima ogranke u 35 gradova svijeta (uključujući Zagreb), pomogne stvoriti godišnje tisuću tvrtki. Do sada je u tri godine rada akceleratora osnovano 650 tvrtki.

Dobar posao može bez problema doći do 500 zaposlenih. To je teško, ali s kvalitetnim poslovanjem i globalnom ambicijom, ne toliko kao što se čini. Čak i male B2B aplikacije mogu zadovoljiti takve ciljeve. Primjerice, imamo tvrtku u Singapuru koja stvara softver „Flight Office“ za upravljanje privatnim flotama zrakoplova kakve imaju velike kompanije. Kad se zbroje zaposlenici svih tih tvrtki, ljudi koji se voze avionima, zaposlenici i tako dalje… ispada da nije teško ni utjecati na milijardu života ni kad se radi o jako uskoj niši.

Brojni mladi ljudi koji uđu u startup priču ne uspiju osigurati ni prvu rundu ulaganja. Što oni uglavnom rade krivo?

Nije poanta u samoj goloj investiciji. Mnogi imaju drugačije mišljenje, međutim smatram da kao jedan od vodećih stručnjaka za financiranje startupa mogu reći kako investicija ne smije biti cilj, već rezultat uspjeha. Ako tvrtka uspješno zadovoljava poslovne ciljeve, onda će investicija doći k njoj. Meni svijet nije zero-sum igra pa da ako netko dobije, netko drugi izgubi, već win-win. Ako ima izvrsnih tvrtki u Zagrebu, onda one imaju financiranje. Ako će ih biti više, imat će i više novca.

Kako kaže Adeo, ta globalna jednakost u startnim pozicijama je rezultat tektonske promjene u biznisu i vrijednostima. Infrastruktura više nije osnovica kapitala, već su to ideje, a dobre ideje dobivaju investicije iz cijelog svijeta bez obzira na to gdje se nalaze.

S tim su skladu, jedna od misija The Founders Institute je da „globalizira Silicijsku dolinu“. Iako se to nama učinilo kao SF, Adeo kaže kako se taj poslovni duh i takva vrsta zajednice mogu preslikati na druge lokacije po svijetu.

Postoje neki objektivni parametri koji čine Silicijsku dolinu plodnim tlom za IT tvrtke; povoljna zakonska regulativa, obrazovne institucije i tako dalje… Međutim, to nije bitan sastojak uopće. Nije da u poslovanju svaki dan susrećem pametne ljude sa Stanforda.  Ono što čini Silicijsku dolinu uspješnom se može preslikati, a to je da ima veliki broj uspješnih ljudi koji svoje znanje i vještine spremno prenose na iduću generaciju poduzetnika. Točka. To se nažalost ne događa često. Mi smo imali događaj u Bogoti u Kolumbiji gdje su se direktori IT-a prvi put upoznali licem u lice. Dakle, oni se inače niti ne druže međusobno, a kamoli da se druže sa mladim nadolazećim poduzetnicima.

Ono što izdvaja kao drugi veliki čimbenik je gotovo incestuozna situacija u Silicijskoj dolini gdje su dioničari svih velikih kompanija uvijek isti ljudi. Svi imaju neki mali udio u svemu, međusobno su isprepleteni pa imaju i zajednički cilj i pomažu si prirodno.

Nakon što postignu uspjeh, poduzetnici ne ulože svu zaradu u vile i jahte već veliki dio novca reinvestiraju natrag u zajednicu. Mnogo njih to radi s malim startupima i to im se jako svidi jer je zabavno i dinamično i vide se promjene. Tim klincima ne treba odmah milijun dolara. Oni s nekoliko tisuća mogu značajno unaprijediti ideju, prototip ili proizvod. Svaka takva investicija im puno znači.

Nije svaka investicija dobra investicija za startup. Naime, Ressi upozorava kako prezaduženost startup tvrtki prema investitorima može uzrokovati katastrofu na tržištu. Kako kaže, ne želi da se ponovno dogodi 1999. Međutim, kako stvari stoje, smatra da je u brojne startupe upumpan veliki dug na temelju precijenjenih evaluacija. Radi se o financijskom balonu koji može puknuti onog trenutka kada investitor koji ne zna pravila igre u startup svijetu počne potraživati svoj dug natrag u trenutku kada startup to ne može podnijeti. A mnogi nikad ne mogu.

Rješenje za koje se Ressi zalaže je tzv. „convertible equity“, odnosno konvertibilni kapital. Radi se instrumentu kod kojeg investitor kao i inače dobije dionice po posebnoj cijeni u zamjenu za kapitalizaciju, međutim na knjigama se ne vuče dugovanje koje tereti tvrtku, a ugovor je takav da investitori na kraju nemaju, kako Ressi kaže, pušku u rukama.

Današnji sustav je pun strukturnih mana koje su jako opasne za startupe. Radi se o potencijalnoj katastrofi o kojoj nitko ne razgovara. Prljava mala tajna Silicijske doline jest da je gotovo svaki investitor izdao dug koji se u nekom trenutku nije mogao pokriti. Pojedinačno se nitko ne uzrujava jer se još ništa nije loše dogodilo. Facebook IPO je savršen primjer koliko tržište može imati problema. Sofisticirani insajderi su kupovali dionice od sofisticiranih insajdera i time nabili vrijednost koju vanjsko tržište nakon javnog izlistavanja dionica nije moglo podržati ni teoretski. Takve privatne tvrtke su do neba precijenjene i nema šanse da to opstane. Airbnb je trenutno procijenjena na milijardu dolara, a da izađe na burzu to nema šanse da se održi.

Iako bi to trebalo popraviti, Adeo ne smatra da je potrebno uvesti regulatore. Dovoljno bi bilo u priču uvesti analitičare koji bi trebali baratati s brojkama i vršiti objektivne procjene, čime bi se uvelo više transparentnosti u startupe.