Pioneers Unplugged Osijek: Kako ideju pretvoriti u proizvod, ali i financirati proces?

Pioneers Unplugged Osijek: Kako ideju pretvoriti u proizvod, ali i financirati proces?

U sklopu konferencije The Geek Gathering u petak se u Osijeku održao Pioneers Unplugged, jedan od lokalnih događaja koji se organiziraju uoči konferencije Pioneers. Tom su prigodom za sve zainteresirane za poduzetništvo i kreiranje proizvoda održana dva korisna predavanja, koja su govorila o razvoju proizvoda, ali i financiranju tog procesa, odnosno sve popularnijem crowdfundingu.

Vlatko Matijević napravio je pregled razvoja proizvoda - od ideje do proizvodnje.
Vlatko Matijević napravio je pregled razvoja proizvoda – od ideje do proizvodnje.

U sklopu konferencije The Geek Gathering u petak se u Osijeku održao Pioneers Unplugged, jedan od lokalnih događaja koji se organiziraju uoči konferencije Pioneers. Tom su prigodom za sve zainteresirane za poduzetništvo i kreiranje proizvoda održana dva korisna predavanja, koja su govorila o razvoju proizvoda, ali i financiranju tog procesa, odnosno sve popularnijem crowdfundingu.

Prvi je na pozornicu stupio Vlatko Matijević iz tvrtke Aabo, koji je dao osnovne smjernice o razvoju proizvoda – cjelokupnom procesu, od ideje, preko prototipa te do proizvodnje. Sve kreće od same ideje, naglasio je, za koju se potom određuje komu je namijenjena – za koje tržište, koju ciljanu skupinu – a potom se procjenjuje tržišni potencijal proizvoda. Važnost se, naravno, stavlja i na tim, koji trebaju činiti stručnjaci potrebni za realizaciju projekta. No, prije svega treba provjeriti i je li ideju moguće izvesti, s obzirom na dostupne tehnologije, materijale i rokove. Provjerite postoje li alternativne tehnologije i materijali, koliko je vremena potrebno za razvoj te ima li sve to tržišni potencijal, savjetuje Vlatko.

Od skice do proizvodnje

Sam proces dizajniranja uključuje hardver, softver i izgled proizvoda. Prvo se prave skice proizvoda, što mogu biti i vrlo jednostavni crteži, popisuju se funkcije, pravi se električna shema, osmišlja se dizajn vanjskog izgleda. Nakon toga kreće razvoj softvera prilagođenog hardveru. Što se tiče materijala i dijelova, treba, naravno, voditi računa o kvaliteti, pouzdanosti, cijeni i dobavljivosti, a posebice ako se odluči na outsourscing dijela usluga. Vlatko savjetuje da se što više moguće toga obavlja lokalno, ponajviše zbog komunikacije s izvođačem radova, jer nije isto komunicirati s nekime u Kini i u susjedstvu.

Pioneers Unplugged Osijek TGG (2)

Sam prototip može postojati na različitim razinama – prvi se radi u 1-2 komada, nije funkcionalan, ali se izrađuje da bi se dobio “osjećaj proizvoda”, naglašava Vlatko. Slijedi funkcionalni prototip, koji se izrađuje u najmanjoj mogućoj količini koja se može izraditi po povoljnoj cijeni. Funkcionalan je, ali ne mora biti u potpunosti. Potom dolazi do iteracije prototipa, kada se proces ponavlja, dok se ne dođe do potpuno funkcionalnog proizvoda. Slijedi testiranje, gdje se utvrđuju nedostatci, koji se potom uklanjaju, ističu se dobre stvari, određuje se testna skupina korisnika. Potom ponovno slijedi redizajn, testiranje… Tu je zamka u koju se kreatori mogu uhvatiti i neprestano poboljšavati proizvod, ali u jednom trenutku treba stati i pripremiti se za proizvodnju – surađivati s proizvođačima i tvornicama, a potom i certificirati proizvod (ali samo ako je neophodno, jer je ovaj proces skup). Tek onda kreće proizvodnja, prvo u limitiranim, testnim serijama, a potom u punoj snazi.

A kako sve to financirati? Pokušajte s ‘crowdfundingom’

A prije proizvodnje moraju postojati i sredstva koja bi ju financirala, a u posljednje vrijeme sve je popularnije grupno financiranje ili crowdfunding. O tome je govorio Hrvoje Hafner koji je na početku predavanja pojasnio zašto uopće osobe doniraju sredstva. Prvenstveno, identificiraju se s porukom projekta i žele biti dio uspjeha, a kao primjer toga naveo je Oatmealovu kampanju za financiranje muzeja Nikole Tesle. S druge strane, naravno, zanimaju ih pogodnosti koje dobivaju za svoju donaciju. Da bi kampanja bila uspješna mora imati dobru marketinšku strategiju, a ona uključuje i poznavanje poslovnog cilja, ključne poruke, ciljanu skupinu, ključne medije, relevantne novinare i blogere, komunikacijske kanale te dobru istragu konkurencije. Hrvoje je naveo i alate te trikove koji mogu u tome pomoći – alat Kicktraq koji daje razne informacije o postojećim kampanjama na Kickstarteru, dobra landing stranica, koja može biti i uvod u kampanju, referal contest, kako bi postojao konstantan priljev prometa prema stranici, “razvučeni” ciljevi, odnosno dodatni ciljevi nakon što je dosegnuta najmanji željeni iznos prikupljenog novca, koji pomažu da se kampanja nastavi i nakon što se dosegne cilj, a potom i Reddit AMA (Ask Me Anything), odnosno odgovaranje na pitanja putem ovog društvenog servisa, jer povezivanje sa zajednicom može povećati broj uplata.

Potrebno je
Potrebno je prvo razumjeti zašto bi netko uopće financirao vašu kampanju, a tek se onda u nju upustiti, naglasio je Hrvoje.

Bitan je prvotni rezultat, kaže Hrvoje, kako bi postojao “društveni dokaz” da je kampanja vrijedna podupiranja, a tu nastupaju prijatelji i poznanici. A da bi kampanja što bolje bila pozicionirana na samoj platformi za grupno financiranje, trebala bi imati što veći promet prema njoj, treba se što više dijeliti na društvenim mrežama, imati komentare, ali i novosti od strane kreatora. Kad se postavlja pitanje koju platformu odabrati, Kickstarter ili Indiegogo, Hrvoje je fan ove prve, koja je i popularnija – ima 5,7 milijuna korisnika, preko njega je uplaćeno više od milijardu dolara, ali 2/3 tog iznosa uplatili su Amerikanci.

Publika je imala za Hrvoja velik broj pitanja, pa su se tako prošle teme od zakonskih regulativa oko financija koje se prikupljaju na ovaj način, preko razloga zašto bi netko uopće uplatio iznos i podupro određeni projekt pa do razmišljanja o prodaji Oculus Rifta Facebooku, što je pokazalo kako zainteresiranost za ovu vrstu financiranja sve više raste, a uz edukaciju o cijelom procesu, nadamo se da će biti i sve više uspješnijih crowdfunding kampanja – ne moramo tražiti daleke uzore u tome, dovoljno je da pogledamo uspjeh naših susjeda, Slovenaca.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.