Čini li nas Facebook nesretnima ili provodimo vrijeme na njemu jer smo – nesretni?

Čini se da je Facebook glavna tema društvenih istraživanja u posljednje vrijeme. Nedavno istraživanje pokazalo je kako tinejdžeri više ne vole Facebook zbog društvenog stresa koji im nabija, a nova studija objavljena u znanstvenom časopisu PLOS One implicira kako je loše raspoloženje studenata izravno povezano s količinom vremena provedenom na Facebooku. No, čini li nas Facebook uistinu nesretnima ili smo sami krivi za to?

Što više koristimo Facebook, to smo nesretniji, jednostavan je zaključak istraživanja koje su proveli Ethan Kross sa Svetilišta u Michiganu i Phillipe Verduyn sa Sveučilišta Leuven u Belgiji. To i ne čudi previše s obzirom na to da su prijašnje studije pokazale kako je korištenje Facebooka povezano s ljubomorom, društvenim tenzijama, izolacijom i depresijom, a ova je društvena mreža ujedno i navedena na svakom trećem zahtjevu za razvod braka.

U istraživanju koje prenosi Economist sudjelovala su 82 volontera-ispitanika, svi studenti u kasnom pubertetu ili ranim dvadesetima. Njihov je zadatak bio da pet puta dnevno odgovaraju na ankete istraživača opisujući kakvog su raspoloženja i duhovnog stanja te kakav su kontakt imali s drugim ljudima.

Facebook utječe na pad kvalitete života?

Rezultati su pokazali da su ispitanici bili lošije volje što su više koristili Facebook u periodu između anketa. Volonteri su trebali među ostalim i cijeniti zadovoljstvo svojim životom na početku studija i u danom trenutku, a oni koji su više vremena provodili na ovoj društvenoj mreži smatrali su da im je kvaliteta života pala. S druge strane, dobro raspoloženje bili je direktno povezano s izravnim kontaktom ispitanika s ljudima u “stvarnom svijetu”. Što su više vremena proveli u društvenoj interakciji, to su bolje raspoloženje izrazili u sljedećoj anketi. Naravno, uvijek postoji mogućnost da su studenti provodili više vremena na društvenoj mreži upravo zbog ne zadovoljstva svojim životom izvan nje, a ne obrnuto.

Pa ipak, istraživanje Sveučilišta Humboldt i Darnstsdtskog tehničkog sveučilišta  pokazuje kako i Facebook nosi svoj dio zasluga zanezadovoljstvo studenata. Ova je pak studija, provedena na 584 korisnika Facebooka u dvadesetim godinama života, pokazala kako je najčešća emocija koju ova društvena mreža izaziva – zavist. Gledanje tuđih brižno konstruiranih profila kod  ljudi često izaziva osjećaj manje vrijednosti i ljubomore. U susretima licem u lice, međutim, ti osjećaji nisu toliko izraženi jer u stvarnosti nema Photoshopa koji bi nas proljepšao niti toliko prostora za fabrikaciju i prenapuhavanje vlastitog života i životnih dostignuća.

Društveni mediji često se navode kao krivci za smanjenje društvene interakcije i integracije. Stephen Marche je u Atlanticu iznio podatke da je 1985. godine 10 posto Amerikanaca smatralo da nemaju s kime razgovarati o bitnim problemima, a 15 posto ih je navelo tek jednu osobu kojoj se mogu povjeriti. Dva desetljeća kasnije, ti su brojevi porasli na 25 i 20 posto, a glavni su krivac, naravno, nove tehnologije. Pritom je naglasio da društveni mediji nisu glavni uzročnik takvog stanja, ali da ni ne odmažu.

Rješenje? Nemojte raditi ono što vas deprimira

Dok su sva ova istraživanja vrlo zanimljiva, treba ih čitati sa zrnom soli. Korelacija i kauzacija nisu uvijek ista stvar, a društvena interakcija i ljudsko raspoloženje ovisni su o iznimno velikom broju čimbenika. Ako vas zanima što vam sva ta istraživanja sugeriraju, to je vrlo jednostavno – ako vas Facebook deprimira, nemojte ga koristiti. U svojem životu ipak vi vodite glavnu riječ i za njega imate glavnu odgovornost, a Facebook vas neće manje voljeti ako se tu i tamo maknete od njega i zavirite u svijet izvan računala.