Hrvatski Verne među 15 najrobotaksija u svijetu uz Waymo, Baidu i Teslu. Kako to?

Tko je pobjednik utrke samovozećih taksija? Kinezi, pokazuje nedavno objavljena ljestvica Road to Autonomy Robotaxi Indexu. Kineski Baidu Apollo Go plasirao se ispred Googleovog Wayma, na listi najrelevantnijih robotaksija na svijetu. Na 14. mjestu te ljestvice sa 17,8 bodova pozicionirao se i hrvatski Verne, projekt Rimac grupe koji ne prestaje podizati prašinu u javnosti i dijeliti društvo na one koji vjeruju u projekt i one koji ga smatraju teškom prijevarom.

Što dovodi tvrtku koja nije dokazala skalabilnost u društvo onih koje su odradile milijune kilometara autonomnih vožnji u velikim svjetskim gradovima? S tim smo se pitanjem obratili osnivaču Road to Autonomyja i suosnivaču Autnmy AI-ja Graysonu Brulteu, a na njegov odgovor nismo dugo čekali.

Verne gradi tvornicu za robotaksije u Lučkom, prva vozila kreću na traku 2026.

Novi AI indeks

Kako piše TechCrunch, istraživačko-savjetodavna tvrtka Autnmy AI razvila je AI platformu za praćenje i rangiranje kompanija koje razvijaju autonomna vozila. Ovih dana predstavili su medijsku platformu Road to Autonomy gdje su dostupne liste najrelevantnijih igrača u toj kategoriji.

Osmislili su AI sustav koji analizira javno dostupne izvore poput regulatornih izvješća, dokumenata američke Komisije za vrijednosne papire (SEC), državnih baza podataka i drugih relevantnih izvora. Temeljem tih podataka ocjenjuju tvrtke prema šest kriterija: operativnoj izvedbi, opsegu poslovanja, prihodima, komercijalnim partnerstvima, proizvodnim kapacitetima i sigurnosti.

Rezultati se ažuriraju svakih 12 sati, a indeks obuhvaća četiri kategorije autonomne mobilnosti: robotaksije, tvrtke koje licenciraju tehnologiju autonomne vožnje, autonomne kamione i autonomne dostavne robote.

Robotaksi prvaci

Prvak liste robotaksija je Baidu s 81,3 bodova, a za petama mu je Waymo sa 78 bodova. Slijede ih kineski Pony.ai (63,4) i WeRide (56,9), dok je Tesla na petom mjestu s 42,7 bodova.

Među deset najbolje rangiranih nalaze se i Amazonov Zoox te američki May Mobility, Motional i Avride.

Na 14. mjestu je Verne, ispred njega se nalaze kineski XPeng, Didi Autonomous Driving te Volkswagenova MOIA America. Niže rangirani od Vernea su američki Tensor Auto i saudijski HUMAIN.

Što tu radi Verne?

Nas, naravno, najviše intrigira hrvatski predstavnik. Na prvu zvuči impresivno da je Verne zauzeo 14. mjesto na svijetu. No detaljniji pogled pokazuje da taj projekt nije visoko rangiran zbog opsega autonomnih operacija, prihoda ili veličine flote. Verne se među svjetskom elitom našao prije nego što je dokazao da može skalirati autonomne vožnje.

Dapače, u kategorijama koje mjere stvarnu operativnu izvedbu u ovom indeksu, Verne je ostvario slabe ocjene. Operativna izvedba mu je 8 od 100, skaliranje 6 od 100, a prihodi 7 od 100. Onako u fino, reklo bi se da ima puuuno prostora za napredak.

Ipak, analitičari ga stavljaju u istu kategoriju s najrelevantnijim svjetskim igračima autonomne mobilnosti. Prije no što smo se obratili Graysonu za komentar, proučili smo ocjene AI-ja koje pokazuju gdje vidi najveći potencijal hrvatskog startupa.

U segmentu komercijalizacije Verne ima 48 od 100 bodova, proizvodnja mu je ocijenjena s 35 od 100, a sigurnost 45 od 100. Drugim riječima, vrednuje se to što je projekt uspio izgraditi partnerstva, regulatorni okvir i proizvodnu strategiju potrebnu za izlazak na tržište.

Autnmy u opisu Vernea ističe kako je pokrenuo komercijalnu uslugu u Zagrebu, definirao strategiju širenja te je u pregovorima za potencijalnu ekspanziju u 11 gradova. Ističe se i kako iza projekta stoji ozbiljna industrijska i proizvodna infrastruktura te da projekt ima regulatorni i komercijalni okvir.

Komercijalni iskorak

Dokazuje to i objašnjenje suosnivača Autnmy AI-ja Graysona Brultea zašto je s ovako niskim operativnim rezultatima Verne u najboljih 15 robotaksija na svijetu:

U svijetu postoji vrlo malo robotaksi kompanija koje prevoze putnike i naplaćuju vožnje. Verne je jedna od njih. Projekt je prerastao fazu komercijalnih obećanja i počeo pružati usluge prijevoza.

Iako su njegove operacije, opseg poslovanja i prihodi još uvijek skromni te se u vozilima i dalje nalazi sigurnosni operater, Verne je napravio konkretan komercijalni iskorak koji mnoge, ako ne i većina robotaksi kompanija, još nisu ostvarile.

Dodao je kako je njihova AI platforma OMEGA, koja prikuplja, provjerava i ocjenjuje podatke na temelju kojih se izrađuju indeksi, prepoznala Verneov napredak unatoč tome što još uvijek nije poznat široj javnosti.

Uz komercijalni iskorak, velika prednost Vernea pred drugim sličnim tvrtkama je što je projekt integriran s tehnologijom autonomne vožnje Pony.ai i s Uberovom mrežom za generiranje potražnje, ocjenjuje Grayson.

Najveći izazov

Koliko će Verneu biti potrebno da dođe do razine vodećih kompanija poput Wayma, Baidua ili Pony.ai? To nije najvažnije pitanje, smatra stručnjak za autonomnu mobilnost. Smatramo da je važnije pitanje može li tvrtka dugoročno osigurati financiranje, kaže nam:

Verne je u vrlo zanimljivoj fazi razvoja. Komercijalne ambicije trenutačno mu znatno nadmašuju operativne i financijske mogućnosti. Strategija oslanjanja na partnerstva s Uberom i Pony.aijem, umjesto razvoja vlastitog cjelovitog sustava, ojačala je Verneovu tržišnu poziciju.

No ključni izazov im je kako premostiti jaz između planova i sadašnjih rezultata poslovanja. Trenutačno Verne djeluje kao integrator robotaksi usluge, a ne kao kompanija koja samostalno razvija cjelokupnu tehnologiju autonomne vožnje.

Dva pokazatelja razvoja

Kako bi opravdao poslovni model i zadržao konkurentnost u odnosu na financijski znatno jače i poznatije konkurente, morat će prijeći s vožnji uz prisutnost sigurnosnog operatera na potpuno autonomne vožnje bez vozača, smatra Grayson. Napominje kako će upravo taj korak biti ključan za osiguravanje daljnjeg financiranja.

Jedna je to i od prekretnica koje bi najviše mogle utjecati na Verneov plasman na ovoj ljestvici u idućih 12 mjeseci. Drugi je, tumači Grayson, javna objava prihoda koje tvrtka ostvaruje od robotaksi usluge.

Ta dva pokazatelja bila bi snažan dokaz da je Verne uspješno prešao iz faze razvoja u fazu skalabilnog komercijalnog poslovanja.

Drugim riječima, Verne se promatra kao ozbiljan tržišni kandidat kojem tek predstoji ostvarenje ambicioznih planova komercijalizacije i širenja flote te uspostavu potpuno autonomne operacije bez sigurnosnog vozača.

Planovi Vernea

Suosnivač i izvršni direktor Vernea Marko Pejković izvijestio je kako su u pregovorima za pokretanju usluge u 11 gradova diljem EU-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Bliskog istoka, a, prema njegovim riječima, razmatra se i suradnja s više od 30 gradova.

Tvrtka, moglo se čuti tada, nastavlja i s razvojem robotaksija s dva sjedala, posebno dizajniranog za potpuno autonomne vožnje na zahtjev.

Nedavno je Verne podigao prašinu objavivši kako vraćaju gotovo 90 milijuna eura povučenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Odlučili su kako neće koristiti dodijeljenih im 179 milijuna eura europskog novca, nego će se financirati privatnim kapitalom i investicijama. Na novinarske upite da objasne takvu odluku nisu odgovorili.

Jedno je sigurno, oslobodilo ih je to vremenskog pritiska, odnosno obaveze da ispoštuju rokove koji su se ozbiljno primaknuli. Naime, u prvotnom NPOO ugovoru Verne je trebao završiti projekt, što je podrazumijevalo i tri potpuno autonomna vozila spremna za komercijalnu upotrebu, do 31. ožujka ove godine. Zamolili su za produljenje i odobrena im je odgoda do 31. kolovoza.

U svakom slučaju, pred Verneom je puno posla i težak zadatak da dokaže kako iza ambiciozne vizije stoji operativno održiv biznis.