Zaustavljena SOPA: Dobili smo bitku, ali ne i rat

Zaustavljena SOPA: Dobili smo bitku, ali ne i rat

Cijeli je internet jučer odjeknuo vješću "SOPA JE MRTVA!" Veselje je planulo na društvenim mrežama, ritvitali smo se međusobno linkajući na članke koji nose dobru vijest. Pobijedili smo! Republikanac Lamar Smith, senator koji je predložio zakon, povukao je svoj prijedlog s objašnjenjem koji prenosi WashingtonPost: Čuo sam kritičare i ozbiljno shvaćam njihovu zabrinutost u vezi prijedloga zakona koji bi trebao riješiti problem online piratstva. Jasno je da moramo ponovo pristupiti pronalaženju rješenja problema stranih lopova koji kradu američke izume i proizvode.

SOPA je mrtva? Da, ali samo privremeno... Ilustracija preuzeta s itechcode

Cijelim je internetom jučer odjeknula vijest “SOPA JE MRTVA!” Veselje je planulo na društvenim mrežama, ritvitali smo se međusobno linkajući na članke koji nose dobru vijest. Probijedili smo!

Republikanac Lamar Smith, senator koji je predložio zakon, povukao je svoj prijedlog s objašnjenjem koji prenosi WashingtonPost:

Čuo sam kritičare i ozbiljno shvaćam njihovu zabrinutost u vezi prijedloga zakona koji bi trebao riješiti problem online piratstva. Jasno je da moramo ponovo pristupiti pronalaženju rješenja problema stranih lopova koji kradu američke izume i proizvode.

Problem riješen, zar ne? Ne baš. SOPA i PIPA prijedlozi zakona rezultat su lobiranja velikih produkcijskih i diskografskih kuća koji traju već dva desetljeća. Dobila sam prije par dana preko Twittera link na fantastičan video na TED.com u kojem Clay Shirky ne samo da objašnjava što je SOPA (to već znate), već objašnjava i kako se do SOPE i PIPE došlo. Svakako preporučam želite li naučiti više o prošlosti.

No, što nas očekuje u budućnosti? SOPA nije mrtva, već je jednostavno… odgođena. Dr. Jeffrey Koch, profesor političkih znanosti jednog američkog fakulteta izjavio je da “je SOPA mrtva do kraja godine, osobito u izbornoj godini“, prenosi Mashable.

Lobiranje je normalan način fukncioniranja američkog zakonodavstva, a jasno nam je svima tko je financirao lobiranje ovog zakona. Naravno da odustati neće, i da će se ova situacija ponoviti opet. “Postoje prijedlozi zakona koji se vraćaju” , kaže Koch objašnjavajući kako su mnogi zakoni bili prijedlozi koji su predstavljeni i povučeni iz nekoliko sastava Kongresa, dok na kraju nisu izglasani.

Hoće li se SOPA vratiti u ovom obliku u kojem je znamo, ili će to biti neki drugi zakon, na kraju je nevažno. Marco Arment predviđa loš kraj ove borbe:

No, što će se dogoditi kada MPAA kupi sljedeću SOPU? Ne možemo na svaki prijedlog zakona prosvjedovati s istom snagom. Konačno, naša publika umorit će od pozivanja svojih senatora kako bi protestirali protiv čega god ćemo tad protestirati.

Na kraju ćemo izgubiti.

Arment rješenje vidi u bojkotu tvrtki i industrije koja je lobiranjem dovela ove zakone u Kongres. Dok mi protestiramo, još uvijek odlazimo u kino, kupujemo glazbu ili plaćamo pretplatu za Netflix. Zabavna se industrija financira na sve ove načine, a taj novac troši na lobiranje. Čak i skidanjem glazbe i filmova s interneta pogodujemo zabavnoj industriji, jer sudjelujemo u statistici koju onda koriste kao argument da su ovi zakoni nužni.

Želite li znati jeste li na stranicama tvrtke koja je pristaša SOPA zakona, instalirajte Chrome add-on

Zanima li vas koje tvrtke podržavaju SOPU, možete preuzeti Android aplikaciju koja će vam skeniranjem bar koda na proizvodu otkriti da li proizvođač proizvoda podržava prijedlog ili ne. Napravljen je i add-on za Google Chrome  koji će vas upozoriti nađete li se na stranici tvrtke koja podržava SOPU. Prema Forbesu, popis tvrtki koje ćete u tom slučaju morati bojkotirati poprilično je širok: od Adidasa do Coca-Cole.

Hoćemo li umjesto tvitanja i mijenjanja svojih profilnih slika u STOP SOPA natpise prestati konzumirati sadržaje koje proizvodi zabavna industrija i drugi pobornici ovih zakona? Malo je vjerojatno… I tako, dok mi veselo uzvikujemo “SOPA is dead!”, već nam dovikuju “Long live SOPA!“

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Nikola

    Nikola

    22. 01. 2012. u 12:24 pm Odgovori

    Pohvale za autoricu, svi njeni tekstovi su joj jako dobro obrađeni, i ima super analalize, i siguran sam da je teza o lobiranju točna – princip je takav da se zakoni donose lobiranjem, i tko uspije više kongresnika podmititi, i brže, taj će donijeti zakone.

    Samo šteta što mi imamo situaciju da Amerikanci nama donose zakone, ili donose zakone koji idu nama na štetu a njima na korist

  2. Ivor

    Ivor

    22. 01. 2012. u 1:06 pm Odgovori

    Zapravo me sve ovo ne brine toliko – jedino što Amerikanci mogu napraviti je naštetiti sebi samima. Prođe li jednog dana zakon koji dopušta nekontroliranu cenzuru, konačni ishod će biti jedino detroniziranje SAD-a kao velesile digitalnog doba. Protok informacija se ne može zauzdati u tehnološkoj civilizaciji.

    Isto tako treba uzeti u obzir da postoje i drugi lobiji, sa oprečnim interesima – zakoni poput SOPE i PIPE bi teško naštetili drugim velikim igračima u SAD-u, poput Googla ili Facebooka (što su očito dali do znanja), a o tome tko je “veći” i “važniji” moglo bi se već i raspravljati. Ja bi se kladio na internet gigante prije nego na muzičku i glazbenu industriju.

    Dapače, bez njihovog lobiranja sumnjam da bi trenutni ishod bio isti.

  3. Damir2

    Damir2

    22. 01. 2012. u 6:21 pm Odgovori

    Ivan ima dobar point. Ameri će dugoročno sami sebi naškoditi, jer Kina, Indija a i EU kucaju na vrata u borbi za predvodnika digitalnog doba. A i ovi branitelji intelektualnog vlasništva su totalno izgubljeni. Ne samo da je to rezultiralo sve manjim prihodima record industrije nego glazbenici nalaze nove načine da direktno dopru do publike, izbjegavajući diskografske kuće.

    Uzevši u obzir nove tehnologije i brzinu promjena tko zna kako će izgledati glazbena i filmska industrija za par godina. Potpuna dostupnost tehnlogije možda će rezultirati malim timovima entuzijasta koji će snimati filmove, kratke, srednje, duge. Osobno sam zapanjen kvalitetom, efektima i tehnikom mladih entuzijasta koji postaju kratke filmove na YouTube.

    Čini se da će glazbena, filmska i novinska industrija završiti na istom mjestu, u ropotarnici zbog potpunog nesnalaženja i ignoriranja stvarnosti.

    Inače odlično napisan članak gospođice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.