Zaustavljena SOPA: Dobili smo bitku, ali ne i rat

Zaustavljena SOPA: Dobili smo bitku, ali ne i rat

Cijeli je internet jučer odjeknuo vješću "SOPA JE MRTVA!" Veselje je planulo na društvenim mrežama, ritvitali smo se međusobno linkajući na članke koji nose dobru vijest. Pobijedili smo! Republikanac Lamar Smith, senator koji je predložio zakon, povukao je svoj prijedlog s objašnjenjem koji prenosi WashingtonPost: Čuo sam kritičare i ozbiljno shvaćam njihovu zabrinutost u vezi prijedloga zakona koji bi trebao riješiti problem online piratstva. Jasno je da moramo ponovo pristupiti pronalaženju rješenja problema stranih lopova koji kradu američke izume i proizvode.

SOPA je mrtva? Da, ali samo privremeno... Ilustracija preuzeta s itechcode

Cijelim je internetom jučer odjeknula vijest “SOPA JE MRTVA!” Veselje je planulo na društvenim mrežama, ritvitali smo se međusobno linkajući na članke koji nose dobru vijest. Probijedili smo!

Republikanac Lamar Smith, senator koji je predložio zakon, povukao je svoj prijedlog s objašnjenjem koji prenosi WashingtonPost:

Čuo sam kritičare i ozbiljno shvaćam njihovu zabrinutost u vezi prijedloga zakona koji bi trebao riješiti problem online piratstva. Jasno je da moramo ponovo pristupiti pronalaženju rješenja problema stranih lopova koji kradu američke izume i proizvode.

Problem riješen, zar ne? Ne baš. SOPA i PIPA prijedlozi zakona rezultat su lobiranja velikih produkcijskih i diskografskih kuća koji traju već dva desetljeća. Dobila sam prije par dana preko Twittera link na fantastičan video na TED.com u kojem Clay Shirky ne samo da objašnjava što je SOPA (to već znate), već objašnjava i kako se do SOPE i PIPE došlo. Svakako preporučam želite li naučiti više o prošlosti.

No, što nas očekuje u budućnosti? SOPA nije mrtva, već je jednostavno… odgođena. Dr. Jeffrey Koch, profesor političkih znanosti jednog američkog fakulteta izjavio je da “je SOPA mrtva do kraja godine, osobito u izbornoj godini“, prenosi Mashable.

Lobiranje je normalan način fukncioniranja američkog zakonodavstva, a jasno nam je svima tko je financirao lobiranje ovog zakona. Naravno da odustati neće, i da će se ova situacija ponoviti opet. “Postoje prijedlozi zakona koji se vraćaju” , kaže Koch objašnjavajući kako su mnogi zakoni bili prijedlozi koji su predstavljeni i povučeni iz nekoliko sastava Kongresa, dok na kraju nisu izglasani.

Hoće li se SOPA vratiti u ovom obliku u kojem je znamo, ili će to biti neki drugi zakon, na kraju je nevažno. Marco Arment predviđa loš kraj ove borbe:

No, što će se dogoditi kada MPAA kupi sljedeću SOPU? Ne možemo na svaki prijedlog zakona prosvjedovati s istom snagom. Konačno, naša publika umorit će od pozivanja svojih senatora kako bi protestirali protiv čega god ćemo tad protestirati.

Na kraju ćemo izgubiti.

Arment rješenje vidi u bojkotu tvrtki i industrije koja je lobiranjem dovela ove zakone u Kongres. Dok mi protestiramo, još uvijek odlazimo u kino, kupujemo glazbu ili plaćamo pretplatu za Netflix. Zabavna se industrija financira na sve ove načine, a taj novac troši na lobiranje. Čak i skidanjem glazbe i filmova s interneta pogodujemo zabavnoj industriji, jer sudjelujemo u statistici koju onda koriste kao argument da su ovi zakoni nužni.

Želite li znati jeste li na stranicama tvrtke koja je pristaša SOPA zakona, instalirajte Chrome add-on

Zanima li vas koje tvrtke podržavaju SOPU, možete preuzeti Android aplikaciju koja će vam skeniranjem bar koda na proizvodu otkriti da li proizvođač proizvoda podržava prijedlog ili ne. Napravljen je i add-on za Google Chrome  koji će vas upozoriti nađete li se na stranici tvrtke koja podržava SOPU. Prema Forbesu, popis tvrtki koje ćete u tom slučaju morati bojkotirati poprilično je širok: od Adidasa do Coca-Cole.

Hoćemo li umjesto tvitanja i mijenjanja svojih profilnih slika u STOP SOPA natpise prestati konzumirati sadržaje koje proizvodi zabavna industrija i drugi pobornici ovih zakona? Malo je vjerojatno… I tako, dok mi veselo uzvikujemo “SOPA is dead!”, već nam dovikuju “Long live SOPA!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Nikola

    Nikola

    22. 01. 2012. u 12:24 pm Odgovori

    Pohvale za autoricu, svi njeni tekstovi su joj jako dobro obrađeni, i ima super analalize, i siguran sam da je teza o lobiranju točna – princip je takav da se zakoni donose lobiranjem, i tko uspije više kongresnika podmititi, i brže, taj će donijeti zakone.

    Samo šteta što mi imamo situaciju da Amerikanci nama donose zakone, ili donose zakone koji idu nama na štetu a njima na korist

  2. Ivor

    Ivor

    22. 01. 2012. u 1:06 pm Odgovori

    Zapravo me sve ovo ne brine toliko – jedino što Amerikanci mogu napraviti je naštetiti sebi samima. Prođe li jednog dana zakon koji dopušta nekontroliranu cenzuru, konačni ishod će biti jedino detroniziranje SAD-a kao velesile digitalnog doba. Protok informacija se ne može zauzdati u tehnološkoj civilizaciji.

    Isto tako treba uzeti u obzir da postoje i drugi lobiji, sa oprečnim interesima – zakoni poput SOPE i PIPE bi teško naštetili drugim velikim igračima u SAD-u, poput Googla ili Facebooka (što su očito dali do znanja), a o tome tko je “veći” i “važniji” moglo bi se već i raspravljati. Ja bi se kladio na internet gigante prije nego na muzičku i glazbenu industriju.

    Dapače, bez njihovog lobiranja sumnjam da bi trenutni ishod bio isti.

  3. Damir2

    Damir2

    22. 01. 2012. u 6:21 pm Odgovori

    Ivan ima dobar point. Ameri će dugoročno sami sebi naškoditi, jer Kina, Indija a i EU kucaju na vrata u borbi za predvodnika digitalnog doba. A i ovi branitelji intelektualnog vlasništva su totalno izgubljeni. Ne samo da je to rezultiralo sve manjim prihodima record industrije nego glazbenici nalaze nove načine da direktno dopru do publike, izbjegavajući diskografske kuće.

    Uzevši u obzir nove tehnologije i brzinu promjena tko zna kako će izgledati glazbena i filmska industrija za par godina. Potpuna dostupnost tehnlogije možda će rezultirati malim timovima entuzijasta koji će snimati filmove, kratke, srednje, duge. Osobno sam zapanjen kvalitetom, efektima i tehnikom mladih entuzijasta koji postaju kratke filmove na YouTube.

    Čini se da će glazbena, filmska i novinska industrija završiti na istom mjestu, u ropotarnici zbog potpunog nesnalaženja i ignoriranja stvarnosti.

    Inače odlično napisan članak gospođice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Novost

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Tvrtke i poslovanje

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...

Tvrtke i poslovanje

Volontiranje zaposlenika donosi dugoročne benefite i njima samima i poslodavcima i zajednici

Kada danas pričamo o volontiranju, unutar kompanije postoji sve više ljudi koji su upoznati s tim pojmom ili su se čak i sami okušali u volontiranju koje je bilo organizirano kroz tvrtku. To pokazuje da napredujemo, ali ima prostora za rast i uključivanje još većeg broja ljudi. 

Tvrtke i poslovanje

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...