O porezima s Fonoinim ‘Tax Technology’ direktorom: Na što tvrtke trebaju obratiti pozornost?

Porezi nisu jednostavni, kao ni mnogo drugih stvari na ovom svijetu. No, što se mora – nije teško. Međutim, ono što je ludo, kako kaže moj sugovornik Alexander Kobakhidze koji će predavati idući tjedan na Money Motionu, većina će ljudi za svog života više svoje zarade potrošiti na poreze nego na bilo što drugo…

Da je porez “cjeloživotna pretplata” to bi bila najveća kupnja u životu jednog čovjeka (važnija od kuće ili obrazovanja). Pa ipak, većina ljudi ne zna ni osnove o oporezivanju.

S druge strane, to je sigurno i jedan od razloga zašto Alexander i slični stručnjaci imaju toliko posla. Tehnologijom pojedincima i poslovanjima olakšavaju bavljenje porezima.

Svoja znanja u spajanju tehnologije i poreza Alexander je brusio u Uberu kao Head od Tax Technology, putem kojeg je upoznao i osnivače hrvatske Fonoe. Za one koji slabije prate, to je platforme trojice bivših zaposlenika Ubera u Hrvatskoj posvećena automatizaciji plaćanja poreza. A neće vas začuditi što je Alexander suosnivače Fonoe upoznao još u vrijeme dok je radio u Uberu…

Od Ubera do Fonoe

U Uberu smo bili u različitim timovima i u različitim gradovima (ja u Amsterdamu, oni u Zagrebu) tako da prilike za interakciju nisu bile brojne. No, nakon što su Davor, Filip i Ivan osnovali Fonou, Uber im je postao kupac. Poželio sam se pridružiti Fonoi nakon što sam pročitao interne preglede koje je Uber Tech tim pripremio o svim našim dobavljačima porezne tehnologije u to vrijeme. Fonoa se baš isticala.

Bili su usredotočeni na kupca, fleksibilni, brzi i imali su tim za podršku koji je bio godinama ispred drugih. To je jako važno kada imate globalnu prisutnost, milijune kupaca i stotine milijuna transakcija. Želio sam biti dio toga i čak sam se preselio u Zagreb kako bih bio bliže ekipi.

Iako se opet bavio porezima u tehnologiji odnosno tehnologijom za poreze, Alexanderov se posao prilično promijenio. U Uberu je imao jednog klijenta (sam Uber) za kojeg je trebao razumjeti potrebe različitih dijelova poslovanja i odjela (vožnje, hrane, prijevoza tereta, poreznog savjetovanja, porezne usklađenosti itd.) dok je prelazak u Fonou značio više kupaca, različite poslovne modele, veću raznolikost potreba, zbog čega je njegova uloga složenija.

Jednostavnije rečeno, moj posao je pomoći shvatiti kako zadatke koje obavljaju porezni stručnjaci učiniti bržima, jeftinijima, preciznijima ili zabavnijima. To podarazumijeva istraživanje problema s kojima se porezni stručnjaci suočavaju, razumijevanje njihovih glavnih uzroka i obrazlaganje naših nalaza svima koji nisu stručnjaci za porez, kao što su inženjeri, timovi koji rade na razvoju proizvoda i osobe zadužene za plasiranje proizvoda.

Na primjer, u razgovoru s voditeljem odjela poreza saznam da troši previše vremena na ispravljanje jednih te istih pogrešaka u poreznim prijavama. Refleksna bi reakcija bila automatizirati postupak ispravljanja pogrešaka. To je moguće. Međutim, ja bih prvo ispitao koji je glavni uzrok pogrešaka koje se moraju ispravljati i ako tehnologija igra ulogu u tome, sasjekao bih problem u korijenu, riješio to pitanje na samom izvoru.

Moja je zadaća u ulozi voditelja odjela za poreznu tehnologiju bila zaposliti i osposobiti tim koji će sve navedeno provesti u djelo i pružati podršku kada je to potrebno.

Kad su u pitanju porezi i globalna poslovanja, tehnologija je neizbježna.

Kad pričamo o poreznim poteškoćama koje najviše muče globalna poduzeća, Alexander ističe kako probleme najviše osjećaju ljudi koji rade u tim multinacionalnim poduzećima.

Veliki broj tehnoloških kompanija posluje na globalnoj razini od prvog dana. Imaju klijente posvuda i obveze poreznog usklađivanja u svakoj zemlji. Na primjer, ako posluju u 50 zemalja, a svaka zahtijeva zahtijeva četiri porezne prijave godišnje, to je barem 200 prijava, a govorimo samo o porezu na dodanu vrijednost i porezu na robu i usluge. Ručno usklađivanje s propisima iziskuje cijelu vojsku ljudi. Stoga je tehnologija neizbježna ako želite postupati u skladu s propisima u odgovarajućoj mjeri.

Sve vlade pokušavaju smanjiti razliku između očekivanog i stvarno prikupljenog poreza, dodaje Alexander te se i one također zbog toga oslanjaju na tehnologiju (npr. obvezno izdavanje e-računa i dostavljanje podataka). A posljedicom toga, onda i globalna poduzeća moraju razviti ili kupiti tehnologiju kako bi udovoljila tim zahtjevima.

Nova porezna era digitalnih poslovanja

Ulazak tehnologije u porezne procese zadnjih godina povećao se i sa širenjem poslovnih modela koji se temelje na pružanju usluga putem softvera. Primjer su digitalne platforme i tržišta (poput Amazona, AirBnBa i Ubera). Takve tvrtke imaju posve nove porezne obveze s kojima se suočavaju, a ne pomaže što zakonodavstva često kasne za novim poslovnim praksama, ističe Alexander.

Za porezne vlasti to znači više poreznih obveznika koje treba nadzirati, a time i veće troškove provedbe propisa. Kako bi se to spriječilo, veća odgovornost se prebacuje na same platforme.

Na primjer, veliki broj platformi sada mora prikupljati, potvrđivati i dijeliti porezne podatke o aktivnostima prodavatelja na platformama s vladama (Direktiva (EU) o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC 7). Potom, tu je primjer o pravilu o „nadležnom dobavljaču” prema kojem vlade smatraju da sama platforma mora ispunjavati porezne obveze koje proizlaze iz transakcije između kupca i prodavatelja.

Alexander u kontekstu toga kaže kako je jedan od najvećih izazova zapravo okupiti tehničke stručnjake koji razumiju te probleme i koji znaju iskombinirati to znanje s adekvatnom tehnologijom. Zato ne čudi što i Fonoa, koja već broji 120 ljudi, intenzivno zapošljava i u vremenima otkaza.

Kako se “digitaliziraju porezi”?

Digitalizacija poreza značajno je utjecala na globalna poduzeća zadnjih godina – u nekim je pogledima olakšavala poslovanje, a nekad je i otežavala. No i te “otegotne okolnosti” omogućile su da se toliko toga ubrza i pojednostavi. Alexander pojašnjava:

S jedne strane, pojednostavila je usklađivanje – u većini je država moguće podnijeti poreznu prijavu digitalnim putem. S druge strane, prisilila je kompanije na značajna ulaganja u novu tehnologiju, osposobljavanje zaposlenika i poboljšanje internih procesa, zbog toga što ako nešto nije „točno” (npr. porez je pogrešno izračunan ili klijent nije točno identificiran), porezna će tijela to odmah znati.

Ako podvučemo crtu, možemo reći da su tvrtke u mnogim područjima itekako imale koristi od tehnologije kad govorimo o poreznoj administraciji. Alexander navodi nekoliko:

• Poboljšana provjera poreznog identiteta: O “poreznom identitetu” često ovisi kada i gdje tvrtka mora naplaćivati poreze poput PDV-a i GST-a. Ako je provjera automatizirana, eliminiraju se porezni propusti (plaćanja poreza kad to nije potrebno) ili vas štiti od poreznih kazni (zbog neplaćanja poreza kada trebate). Također vas štiti od uobičajenih vrsta porezne prijevare.
• Brže izračunavanje poreza: suvremeni porezni sustavi mogu pomoći tvrtkama u točnoj primjeni poreza na robu i usluge koje se prodaju i pružaju preko granice. Pravila se brzo zakompliciraju te se porezni stručnjaci multinacionalnih kompanija često oslanjaju na tehnologiju prilikom izračuna. Porezna je tehnologija postala neizostavna za trgovačka društva koja posluju na globalnoj razini.
• Točno digitalno izvještavanje i e-računi: kada se implementiraju s razumijevanjem, mogu biti katalizator operativne učinkovitosti. Mogu pojednostaviti radne procese, smanjiti ručne pogreške i pružiti vrijedne uvide u financijske trendove. Jednostavno rečeno, mogu osigurati da su računi točni i da se podmire na vrijeme.
• Automatizirano podnošenje poreznih prijava: automatizacija pripreme, pregleda i podnošenja poreznih prijava znači da tvrtke mogu rasti na tržištima i proizvodima bez povećanja broja zaposlenih u poreznom timu.
• Dijeljenje podataka: poboljšava upravljanje podacima (potiče tvrtke da obrate pažnju na to kako prikupljaju potrebne podatke), što mnoge tvrtke približava – sad već ne tako neostvarivoj želji, točnih i unaprijed ispunjenih poreznih prijava.

Na što tvrtke trebaju obratiti pozornost?

Kako smo već najavili Alexander će predavati na Money Motionu. Nije nam htio otkriti detalje svog predavanja, ali vjerujemo da će i samo naslov biti dovoljan da zaintrigira: Why Tax is Better Than Sex. Tako da ćete morati sami doći i uvjeriti se u izvanrednost ovog predavanja, 22. ožujka u 12:55 na konferenciji Money Motion u Zagrebu!

No, nećemo vas ostaviti bez pozdravnih savjeta. Za kraj, pitali smo Alexandera koji su po njemu novonastali trendovi u poreznoj tehnologiji na koje bi profesionalci i tvrtke trebali obratiti pažnju? Navodi ih četiri:

1. Globalna rješenja: Porezi mogu spriječiti globalno širenje poslovanja. Stoga su globalna rješenja nužna – s obzirom na globalnu prirodu današnjeg gospodarstva. Prije se većina rješenja odnosila na pojedinačne države.
2. Fleksibilnost: Tehnologija se razvija brže nego zakonodavstvo. Stoga, interni porezni stručnjaci rade u nedefiniranom području niz godina pa tehnologija na koju se mogu osloniti (npr. porezni alati) mora biti dovoljno fleksibilna da bi se prilagodila promjenama u pravilima, propisima i tumačenjima. Pravna nesigurnost može trajati i cijelo desetljeće.
3. Kupujte, ne razvijajte: Na tržištu se pojavljuju moćnija rješenja. Tvrtke sada mogu kupiti bolju tehnologiju umjesto da je moraju sami razvijati. Fonoa je u tom smislu učinila ogroman korak unaprijed.
4. Nepredvidivi rokovi: Kašnjenja i odgode u vladinoj provedbi mogu zadati velike probleme multinacionalnim kompanijama (vlade najave datum stupanja zakona na snagu, no na kraju ga odgode za nekoliko mjeseci ili čak godina). Mnoge se nadaju da je riječ o privremenoj grešci, a ne trajnom obilježju sustava.