Hrvoje Josip Balen: privatna sveučilišta poput Algebre ravnopravna su javnima

Algebra je nedavno ostvarila priču koju gradi od svojeg osnivanja. Formalno je postala privatno sveučilište, jedino u Hrvatskoj posvećeno edukaciji za digitalna zanimanja.

Ova vijest dočekala je Algebru baš na 25. rođendan, a član upravnog odbora Hrvoje Josip Balen otkriva nam kako je izgledao cijeli proces, tko su im bili uzori i kako misle biti u skladu s nepredvidivim tržištem rada IT industrije.

Kako je izgledao put do titule sveučilišta?

Sam proces osnivanja Sveučilišta trajao je nešto više od četiri godine.

Najzahtjevniji dijelovi akreditacije bili su priprema novih sveučilišnih studija, osiguravanje dovoljnog broja kvalitetnih nositelja kolegija koji imaju izbore u znanstveno-nastavna zvanja i provedba višegodišnjeg mentorskog programa, za koji su morali pronaći i postojeće hrvatsko sveučilište koje će im biti voljno pomoći, ističe Hrvoje:

Nakon stjecanja dopusnice, koja nam je bila možda i najveća prepreka te pozitivne akreditacijske preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje te zatim i završno pozitivno mišljenje i službeno smo na naš 25. rođendan postali prvo privatno sveučilište koje je fokusirano na razvoj vještina u digitalnom okruženju.

Svakako bih iskoristio i priliku te zahvalio Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Sveučilišta u Zagrebu koji je provodio mentorski program Sveučilištu Algebra i pružio nam ruku u ovom složenom procesu.

Privatna sveučilišta imaju mogućnost biti odvažnija

Algebra je 2023. godinu zaključila ne samo s dobrim vijestima o novoj tituli, već i time što je probila granicu od 2000 upisanih studenata, a uz to su školovali više od 5.000 polaznika programa prekvalifikacije. Hrvoje ističe kako ih je to uvrstilo na listu 5 najvećih privatnih obrazovnih institucija u Hrvatskoj.

Dakle, privatna sveučilišta imaju šansu biti ravnopravan dionik u kreiranju ljudskih potencijala budućnosti iako nemaju osigurana proračunska financiranja. Štoviše, taj element nam ne dozvoljava da se „uljuljkamo“ i postanemo tromi pa je u našem slučaju upravo to i veliki motivator za kontinuirano napredovanje.

Hrvoje dodatno ističe kako su privatna sveučilišta u jedinstvenoj prilici da – zbog svoje fleksibilnosti i brže primjene dobrih praksi – potaknu transformaciju i u drugim obrazovnim ustanovama.

Smatram da su privatna sveučilišta prirodno naklonjenija ulaziti u pomalo avangardna područja, koja neposrednije odgovaraju tržištu koje se mijenja svake godine. Ne bih generalizirao pa govorio o svim privatnim institucijama, jer i među nama vlada velika razlika, ali oni koji pošteno rade na kvaliteti, razvoju vlastitog nastavnog kadra i pogotovo ocjenjivanju, imaju priliku unijeti pozitivnu disrupciju u cijeli ekosustav.

Strateški važne: suradnje s obrazovnim institucijama

Kad dolazimo do pitanja o tome kako Algebra usklađuje svoju viziju s širim ciljevima tehnološke industrije, i na koga su se dosad ugledali – Hrvoje se posebno osvrnuo na University of London, Goldsmiths s kojim su potpisali ugovor o partnerstvu 2022. Kroz ovo partnerstvo studentima nude mogućnost studiranja sistemskog ili softverskog inženjerstva, dizajna, 3D oblikovanja, digitalnog marketinga ili podatkovne znanosti, a studenti koji završe jedan od ovih akreditiranih programa stječu dvostruku diplomu – onu Sveučilišta Algebra i Goldsmiths, Sveučilišta u Londonu, ističe Hrvoje:

Iznimno smo ponosni i na našu suradnju s MIT (Massachusetts Institute of Technology), najboljim svjetskim sveučilištem iz područja tehničkih znanosti, s kojim pokrećemo prvi Bootcamps program u Europi s temom “Innovation Leadership“.

Uz njih, tu je i Epitech, veliko francusko veleučilište, s kojim su pokrenuli prvi združeni diplomski studij po novoj europskoj metodologiji akreditacije, a s temom Interneta stvari i umjetne inteligencije, dodaje Hrvoje.

“Nastojimo osigurati da barem polovica nastavnika dolazi iz realnog sektora”

Omogućava li status privatnog sveučilišta Algebri veću fleksibilnost u dizajniranju i prilagodbi nastavnih planova i programa kako bi zadovoljili promjenjive potrebe tehnološke industrije? Na to pitanje Hrvoje odgovara da ta fleksibilnost za njih nije novost, da su se oduvijek iznova prilagođavali novim okolnostima u obrazovnom sustavu i novim zahtjevima koji su dolazili od učenika i studenata.

No, zasigurno će nam legitimitet kojeg nam daje status sveučilišta kod stranih partnera i budućih internacionalnih studenata puno koristiti jer stranci nisu upoznati s europskim sustavom dualnog obrazovanja, stoga u toj internacionalnoj prepoznatljivosti i snažnijoj znanstveno-istraživačkoj komponenti vidim najveći benefit.

Strateški, Algebra želi uključiti vanjske nastavnike, docente i asistente u samu provedbu studija pa zato nastoje osigurati da barem polovica nastavnika dolazi iz realnog sektora kako bi mogli prenositi aktualna saznanja studentima.

Prošli mjesec osnovali su i novi Gospodarski savjet, sačinjen od 30-ak čelnih ljudi raznih hrvatskih tvrtki, a koji bi Algebri trebao pomoći u strateškom usmjeravanju onoga što rade i davati povratnu informaciju iz perspektive gospodarstva o tome kako vide Algebrinu ulogu u budućnosti. No, Gospodarski savjet prvenstveno je formiran s ciljem što izravnije suradnje sveučilišta i tvrtki koje dolaze iz različitih grana gospodarstva.

Gospodarski savjet nasljednik je Gospodarskog vijeća iz 2009. godine – kojeg smo prvi u Hrvatskoj tada osnovali, po uzoru na neka strana sveučilišta, i koje nam je pomagalo razvijati studijske programe, dok je danas za sva hrvatska sveučilišta obaveza da imaju takvo ili slično tijelo, prema novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju.

Jedan od prvih zadataka Savjeta jest pomoći i u evaluaciji nove Strategije Sveučilišta koju pripremaju njihove interne radne skupine, objašnjava nam Hrvoje.

Pokreću 3 nova prijediplomska sveučilišna studija

Algebra će dalje nastaviti jačati svoju kadrovsku sliku izborom novih docenata i nastavnika, ali i upućivanjem stalnih suradnika i asistenata na doktorske studije. Rade i na jačanju svoje znanstvene produkcije tako što su pokrenuli prilagodbu Strategije razvoja za razdoblje do 2030. Također, pokreću i nove studije:

Uz postojeće, prilično etablirane i već modernizirane stručne studije pokrećemo tri nova prijediplomska sveučilišna studija – programsko inženjerstvo, informatiku te poslovnu ekonomiju i digitalno poslovanje. Već smo poduzeli i dodatne korake u kreiranju novih programa cjeloživotnog obrazovanja koje sada provodimo i kao mikrokvalifikacije na razini prijediplomskih studija.

Naravno, razmišljaju o novim studijskim programima, ali i kraćim ciljanim edukacijama koje proizlaze iz njihove uloge u Europskom digitalnom inovacijskom hubu CROBOHUB++- Ove godine će morati staviti dodatan naglasak na internacionalizaciju, zaključuje Hrvoje te se stoga nada da će uskoro biti donesena nacionalna imigracijska politika i započeti provedba pilot programa dosega prema stranim tržištima.