Audrey Russo o green techu u Hrvatskoj: “Gradite na svojim prednostima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu.”

Ako bi nam nešto zaista trebalo biti važno kada govorimo o tehnologiji, onda je to definitivno tehnologija koja smanjuje čovjekov negativan utjecaj na okoliš, green tech. Želimo ostavljati manji karbonski otisak, razvijati bolje načine skladištenja obnovljive energije i graditi održive zgrade te još mnogo toga. Nije lako razviti tehnologiju koja će nam to omogućiti.

Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj leži ogroman potencijal za razvoj green techa i zato su Akademija za politički razvoj i Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj organizirali panel raspravu Can Croatia do Green Tech, čiji je cilj odgovoriti na pitanje može li hrvatski IT postati zeleniji i koje je kratkoročne te dugoročne akcije potrebno napraviti da ispuni svoj potencijal.

Ususret ovome panelu, razgovarali smo s jednom od panelistica – Audrey Russo, CEO Pittsburgh Technology Councila koju je hrvatska tech zajednica već imala priliku upoznati na međunarodnom The U.S. Croatia Forumu prije godinu dana.

Tomašević o digitalizaciji: “Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj…”

Hrvatska leži na potencijalu kojeg koče mnoge prepreke

Kada razmišljamo o najboljim sektorima green techa, ovdje obično mislimo na energiju, skladištenje, električna vozila i robotiku, objašnjava nam Audrey. Hrvatska možda ne pokriva sve sektore, ali Audrey je prepoznala preduvjete koje Lijepa Naša posjeduje koja joj može pomoći u usmjeravanju:

Hrvatska ima snažnu bazu za pristup poljoprivredi, šumarstvu, moru i vodi. Upravo to je upareno sa sveučilištima koja su inače usredotočena na inovacije i računalne znanosti. Ovo daje temelje pomoću kojih se mogu donositi prave političke odluke, provoditi istraživanja i zatim provesti komercijalizacija.

Ipak, još uvijek postoje neki uvjeti koje Hrvatska mora ispuniti za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i inovacijskog sustava za zelene tehnologije. Audrey ih je sažela u sljedeće točke, to su: politika, financiranje, kultiviranje inovacija koje pomažu u građenju tvrtke (komercijalizacija), razvoj talenata i ekosustav koji će razvijati i pružati prilike.

Koje su pozitivne prakse iz SAD-a, ali i iz Hrvatske?

SAD je svoju stručnost na green tech području započela upravo pomoću seed investicija u istraživanje i razvoj, ističe Audrey. Tome su uvelike pomogle federalne inicijative poput Build Back Better koja je pokrenuta krajem 2021. godine. Sama Vlada SAD-a je seedala 21 regiju kako bi potaknula razvoj tvrtki koje će graditi radnu snagu za rješavanje klimatskih problema, pojašnjava Audrey:

Iako je ovo početak, SAD radi proračunata ulaganja, sa sveučilištima koja su okosnica ekonomskog razvoja i organizacija radne snage, kako bi pokrenula prijelaz na povećanje autonomije, razvoj umjetne inteligencije i strojnog učenja za smanjenje ugljikovog otiska. Također, želi se prekinuti oslanjanje na povijesno negativne prakse visokog utjecaja na okoliš.

The Biodiversity Information System for Europe i hrvatski program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima pružaju odličan su okvir za green tech, ali potreban je zajednički trud javnog i privatnog sektora kako bi on ostao prioritet.

Taj zajednički trud trebao bi riješiti i ograničenja hrvatskog tech sektora. Audrey trenutno ta ograničenja vidi u investiranju u nove ideje koje će biti komercijalizirane. Rizični kapital vidi kao ključ u prelaženju svih ograničenja koje možemo pronaći u Hrvatskoj. Također, svaka nova ideja mora biti sposobna izaći van granica Hrvatske:

Hrvatski tech sektor je relativno nov, a kako bi on postao prepoznatljiv kao mjesto gdje se ideje pretvaraju iz snova u stvarnost, potreban im je uspjeh koji će obići svijet. Gideon i Rimac su takvi primjeri, ali potrebno ih je još više.

Sveučilišta kao centar inovacija i poduzetništva

Glavni savjet kojeg Audrey nudi, poučena iskustvom iz SAD-a, odnosi se na privlačenje investitora iz cijelog svijeta, ali ponajviše iz Silicijske doline, koji će zatim ponuditi savjete o zelenom turizmu i morskoj autonomiji. Turizam već dovodi ljude iz cijelog svijeta, ali zašto se Hrvatska ne bi usredotočila na ono što već posjeduje, pita se Audrey:

Regija ima svoje prednosti, gradite na njima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu. Umjesto toga povežite hrvatske prednosti sa sveučilištima kako bi razvili novi val poduzetnika.

Sveučilište u Rijeci ima programe koji stvaraju inovativne prakse na nekoliko znanstvenih područja. Potiču svoje studene i zaposlenike da stvore kompanije na temelju svojih istraživanja. Primijenite to u čitavoj zemlji!

Također, potrebno je osnovati i neprofitne organizacije koje će privući seed investicije u razne sveučilišne odjele. Odjeli će graditi svoje ideje pomoću lidera koji razumiju tržište, ističe Audrey:

Privucite inozemne lidere koji će podučavati o poduzetništvu. Opet, Sveučilište u Rijeci je razvilo kurikulum koji se može kopirati u green techu.

Koje su neke kratkoročne i dugoročne akcije koje Hrvatska može poduzeti?

Audrey navodi nekoliko stavki koje smatra da bi Hrvatskoj bile ključne u narednom periodu ako želimo ulagati u green tech na ovim područjima.

1. Odaberite lidere koji su profesionalno predani tehnologiji i zelenoj tehnologiji te ih potaknite da aktivno provode vrijeme sa stranim liderima koji grade inovativna rješenja.
2. Pokrenite program koji povezuje projekte i ljude s dionicima s dvosmjernom ekspertizom. To bi uključivalo ljude koji utječu na politiku cijele zemlje, akademske vođe i poduzeća, kako bi se osiguralo da zelena tehnologija bude prioritet.
   
3. Uspostavite vladine politike koje će poticati usvajanje zelenih rješenja pomoću seed investicija.
4. Uspostavite metriku koja je transparentna i doprinosi rastu alternativnih rješenja u područjima alternativne energije i zelene tehnologije.
5. Ulažite u edukaciju i marketing koji će komunicirati zašto je ovo prioritet za Hrvatsku, uključujući zašto sektori u nastajanju (zeleni turizam kao jedan primjer) donose prilike za zajednički prosperitet, istovremeno pozitivno utječući na okoliš.
6. Na kraju, potrebno je uspostaviti akademske programe koji će usmjeravati studente u nova zelena znanstvena područja. Te ideje potrebno je rano komunicirati u obrazovanju kako biste omogućili da ih njihovi nastavnici i obitelji podrže u takvoj vrsti karijere.

Ako vas zanima čuti još više konkretnih savjeta, ideja i zapažanja od stručnjaka poput Russo, svakako odvojite vremena za panel Can Croatia do Gren Tech koji se održava 5. travnja, od 18 do 20 sati, u Hrvatskom novinarskom domu na adresi Perkovčeva 2, Zagreb. Prijaviti se možete preko Google Forme.