Audrey Russo o green techu u Hrvatskoj: "Gradite na svojim prednostima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu."

Audrey Russo o green techu u Hrvatskoj: “Gradite na svojim prednostima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu.”

Može li hrvatska IT industrija postati zelenija? Što mora poduzeti da bude barem korak bliže zelenijim praksama i načinu razmišljanja? Odgovore na ta pitanja tražimo uz predsjednicu najvećeg tehnološkog trgovačkog društva u SAD-u.

Ako bi nam nešto zaista trebalo biti važno kada govorimo o tehnologiji, onda je to definitivno tehnologija koja smanjuje čovjekov negativan utjecaj na okoliš, green tech. Želimo ostavljati manji karbonski otisak, razvijati bolje načine skladištenja obnovljive energije i graditi održive zgrade te još mnogo toga. Nije lako razviti tehnologiju koja će nam to omogućiti.

Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj leži ogroman potencijal za razvoj green techa i zato su Akademija za politički razvoj i Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj organizirali panel raspravu Can Croatia do Green Tech, čiji je cilj odgovoriti na pitanje može li hrvatski IT postati zeleniji i koje je kratkoročne te dugoročne akcije potrebno napraviti da ispuni svoj potencijal.

Ususret ovome panelu, razgovarali smo s jednom od panelistica – Audrey Russo, CEO Pittsburgh Technology Councila koju je hrvatska tech zajednica već imala priliku upoznati na međunarodnom The U.S. Croatia Forumu prije godinu dana.

Tomašević o digitalizaciji: “Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj…”

Hrvatska leži na potencijalu kojeg koče mnoge prepreke

Kada razmišljamo o najboljim sektorima green techa, ovdje obično mislimo na energiju, skladištenje, električna vozila i robotiku, objašnjava nam Audrey. Hrvatska možda ne pokriva sve sektore, ali Audrey je prepoznala preduvjete koje Lijepa Naša posjeduje koja joj može pomoći u usmjeravanju:

Hrvatska ima snažnu bazu za pristup poljoprivredi, šumarstvu, moru i vodi. Upravo to je upareno sa sveučilištima koja su inače usredotočena na inovacije i računalne znanosti. Ovo daje temelje pomoću kojih se mogu donositi prave političke odluke, provoditi istraživanja i zatim provesti komercijalizacija.

Ipak, još uvijek postoje neki uvjeti koje Hrvatska mora ispuniti za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i inovacijskog sustava za zelene tehnologije. Audrey ih je sažela u sljedeće točke, to su: politika, financiranje, kultiviranje inovacija koje pomažu u građenju tvrtke (komercijalizacija), razvoj talenata i ekosustav koji će razvijati i pružati prilike.

Koje su pozitivne prakse iz SAD-a, ali i iz Hrvatske?

SAD je svoju stručnost na green tech području započela upravo pomoću seed investicija u istraživanje i razvoj, ističe Audrey. Tome su uvelike pomogle federalne inicijative poput Build Back Better koja je pokrenuta krajem 2021. godine. Sama Vlada SAD-a je seedala 21 regiju kako bi potaknula razvoj tvrtki koje će graditi radnu snagu za rješavanje klimatskih problema, pojašnjava Audrey:

Iako je ovo početak, SAD radi proračunata ulaganja, sa sveučilištima koja su okosnica ekonomskog razvoja i organizacija radne snage, kako bi pokrenula prijelaz na povećanje autonomije, razvoj umjetne inteligencije i strojnog učenja za smanjenje ugljikovog otiska. Također, želi se prekinuti oslanjanje na povijesno negativne prakse visokog utjecaja na okoliš.

The Biodiversity Information System for Europe i hrvatski program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima pružaju odličan su okvir za green tech, ali potreban je zajednički trud javnog i privatnog sektora kako bi on ostao prioritet.

Taj zajednički trud trebao bi riješiti i ograničenja hrvatskog tech sektora. Audrey trenutno ta ograničenja vidi u investiranju u nove ideje koje će biti komercijalizirane. Rizični kapital vidi kao ključ u prelaženju svih ograničenja koje možemo pronaći u Hrvatskoj. Također, svaka nova ideja mora biti sposobna izaći van granica Hrvatske:

Hrvatski tech sektor je relativno nov, a kako bi on postao prepoznatljiv kao mjesto gdje se ideje pretvaraju iz snova u stvarnost, potreban im je uspjeh koji će obići svijet. Gideon i Rimac su takvi primjeri, ali potrebno ih je još više.

Sveučilišta kao centar inovacija i poduzetništva

Glavni savjet kojeg Audrey nudi, poučena iskustvom iz SAD-a, odnosi se na privlačenje investitora iz cijelog svijeta, ali ponajviše iz Silicijske doline, koji će zatim ponuditi savjete o zelenom turizmu i morskoj autonomiji. Turizam već dovodi ljude iz cijelog svijeta, ali zašto se Hrvatska ne bi usredotočila na ono što već posjeduje, pita se Audrey:

Regija ima svoje prednosti, gradite na njima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu. Umjesto toga povežite hrvatske prednosti sa sveučilištima kako bi razvili novi val poduzetnika.

Sveučilište u Rijeci ima programe koji stvaraju inovativne prakse na nekoliko znanstvenih područja. Potiču svoje studene i zaposlenike da stvore kompanije na temelju svojih istraživanja. Primijenite to u čitavoj zemlji!

Također, potrebno je osnovati i neprofitne organizacije koje će privući seed investicije u razne sveučilišne odjele. Odjeli će graditi svoje ideje pomoću lidera koji razumiju tržište, ističe Audrey:

Privucite inozemne lidere koji će podučavati o poduzetništvu. Opet, Sveučilište u Rijeci je razvilo kurikulum koji se može kopirati u green techu.

Koje su neke kratkoročne i dugoročne akcije koje Hrvatska može poduzeti?

Audrey navodi nekoliko stavki koje smatra da bi Hrvatskoj bile ključne u narednom periodu ako želimo ulagati u green tech na ovim područjima.

  1. Odaberite lidere koji su profesionalno predani tehnologiji i zelenoj tehnologiji te ih potaknite da aktivno provode vrijeme sa stranim liderima koji grade inovativna rješenja.
  2. Pokrenite program koji povezuje projekte i ljude s dionicima s dvosmjernom ekspertizom. To bi uključivalo ljude koji utječu na politiku cijele zemlje, akademske vođe i poduzeća, kako bi se osiguralo da zelena tehnologija bude prioritet.
  3. Uspostavite vladine politike koje će poticati usvajanje zelenih rješenja pomoću seed investicija.
  4. Uspostavite metriku koja je transparentna i doprinosi rastu alternativnih rješenja u područjima alternativne energije i zelene tehnologije.
  5. Ulažite u edukaciju i marketing koji će komunicirati zašto je ovo prioritet za Hrvatsku, uključujući zašto sektori u nastajanju (zeleni turizam kao jedan primjer) donose prilike za zajednički prosperitet, istovremeno pozitivno utječući na okoliš.
  6. Na kraju, potrebno je uspostaviti akademske programe koji će usmjeravati studente u nova zelena znanstvena područja. Te ideje potrebno je rano komunicirati u obrazovanju kako biste omogućili da ih njihovi nastavnici i obitelji podrže u takvoj vrsti karijere.

Ako vas zanima čuti još više konkretnih savjeta, ideja i zapažanja od stručnjaka poput Russo, svakako odvojite vremena za panel Can Croatia do Gren Tech koji se održava 5. travnja, od 18 do 20 sati, u Hrvatskom novinarskom domu na adresi Perkovčeva 2, Zagreb. Prijaviti se možete preko Google Forme.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.