61,4% mladih otvorilo je društvene profile prije 13. godine, petina ih je naišla na neprimjerene oglase

Ured UNICEF-a za Hrvatsku proveo je anketu među djecom i mladima u Hrvatskoj. Htjeli su istražiti jesu li svjesni kako funkcioniraju tehnike digitalnog marketinga, obraćaju li pozornost na marketinške sadržaje dok surfaju internetom i koriste se društvenim mrežama te jesu li upoznati s time kako upravljati svojom privatnošću na internetu.

U anketi je sudjelovalo 1019 mladih iz svih hrvatskih županija, a većina ih pripada dobnoj skupini od 16 do 19 godina (70 posto). Anketa je provedena u sklopu suradnje UNICEF-a i HURA!-e na promociji odgovornog digitalnog marketinga i oglašavanja prema djeci.

Na društvenim mrežama i djeca od sedam godina

Tako smo, između ostalog, imali prilike otkriti kako mlade osobe u Hrvatskoj profil na društvenim mrežama otvaraju u vrlo ranoj dobi. Iako pravila kažu kako to nije dopušteno djeci mlađoj od 13 godina, dvije trećine ispitanika (61,4 posto) ipak je to učinilo prije no što je proslavilo taj rođendan.

U UNICEF-u su posebno zabrinuti zbog toga što je pet posto sudionika otvorilo profil u dobi od sedam ili osam godina, a njih 16 posto s devet ili 10 godina.

Kad je riječ o izloženosti djece marketinškim sadržajima na internetu, većina sudionika ankete (69 posto) primijetila je da ih katkad prate oglasi s mrežnih stranica koje su posjetili (bihevioralni oglasi ili remarketing), a gotovo svi sudionici (89 posto) primijetili su oglase u mobilnim aplikacijama kojima se koriste.

Više od polovice djece i mladih (52 posto) razlikuje plaćene (sponzorirane) od standardnih tekstova na portalima. Ipak, trećina sudionika (34 posto) nije znala da na mrežnim portalima postoje plaćeni tekstovi. Sedmina njih uopće ih ne razlikuje od standardnih tekstova (14 posto).

Kada je riječ o utjecaju influencera na potrošačke navike djece i mladih, anketa je pokazala da kod većine sudionika (88 posto) influenceri koje prate na internetu nisu utjecali na kupnju.

Mladi često dijele svoje osobne podatke na internetu

Rezultati provedene ankete pokazuju kako većina sudionika (57 posto) nije primijetila oglase za odrasle na društvenim mrežama i internetskim stranicama koje posjećuju, ali čak petina sudionika ankete ipak je primijetila neprikladne oglase, među kojima pornografski sadržaj i eksplicitne fotografije, kao i alkoholna pića, e-cigarete, kockanje i igre na sreću…

Zabrinjavajući su i podaci o dijeljenju osobnih podataka maloljetnika na internetu, a koji se često koriste za internetsko oglašavanje. Kao najčešće razloge za davanje osobnih podataka anketirana djeca i mladi naveli su besplatan pristup sadržajima (glazbi, videu, filmu, kvizu i igrama).

Pritom posebno zabrinjava nalaz da je nemalen broj sudionika ustupio svoj broj mobitela (35 posto) i osobnu fotografiju (18 posto).

Anketa je također pokazala da više od trećine anketirane djece i mladih (38 posto) ne zna koja je uloga kolačića na mrežnim stranicama ili ih nije svjesna.

Preporuke za odgovoran digitalni marketing

UNICEF je objavio preporuke za odgovoran digitalni marketing i oglašavanje prema djeci. Evo nekoliko najvažnijih:

• ograničavanje tehnika bihevioralnog oglašavanja na stranicama koje posjećuju djeca;
• prikriveno brendirano oglašavanje (product placement, advergaming) mora biti pravilno označeno kao takvo;
• djeca ne smiju biti izložena oglašavanju hrane s mnogo masti, šećera ili soli ili dobno ograničenih proizvoda (alkohol, duhan, igre na sreću, lijekovi, estetske operacije…);
• promoviranje proizvoda od strane influencera na digitalnim medijima uvijek treba biti označeno kao oglašavanje na način koji je djeci jasan i prepoznatljiv;
• potrebno je voditi računa o zaštiti osobnih podataka djece i mladih;
• razvijanje medijske i digitalne pismenosti djece i roditelja.

Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva u UNICEF-u, kaže:

Djeca su danas iznimno utjecajna potrošačka skupina, no nemaju potrebna znanja i vještine kako bi na kritičan način mogli promišljati o marketinškim sadržajima kojima su izložena. Digitalni marketing poseban je izazov zbog nedovoljne reguliranosti, suptilnijih tehnika oglašavanja i činjenice da djeca sve ranije ulaze u online svijet, što pokazuju i rezultati ankete koju smo proveli.

Nužno je da prakse digitalnog marketinga i oglašavanja vode računa o zaštiti djece od negativnih utjecaja, zaštiti njihovih osobnih podataka, ali i o njihovim pravima na pristup informacijama i da budu aktivni sudionici u digitalnom svijetu. Suradnjom s HURA!-om želimo educirati i osvijestiti marketinške i komunikacijske stručnjake o ovoj iznimno važnoj temi te ponuditi konkretne smjernice i alate koji će im pomoći u podržavanju dječjih prava u industriji tržišnog komuniciranja.