Mladi u Hrvatskoj imaju najbolje digitalne vještine u čitavoj EU

Digitalizacija je nešto od čega ne možemo pobjeći, koliko god se možda trudimo. Uz to, čini se kako se mlađe generacije u Hrvatskoj uopće ne žele udaljiti od nje. Eurostat je danas, na Svjetski dan obilježavanja vještina mladih, istaknuo rezultate istraživanja prema kojem se Hrvatska nalazi na samome vrhu po postotku mladih koji su ovladali digitalnim vještinama u Europskoj uniji za 2019. godinu.

Čak 97 posto svih osoba između 16 i 24 godine u Hrvatskoj imaju osnovne ili napredne digitalne vještine. Ovo je porast za 13 postotnih poena u odnosu na 2017. godinu, ali samo jedan poen u odnosu na 2015. ili 2016. kada smo imali rezultat od 96%.

Iza nas se prema posljednjim podacima, s 96 posto, nalaze Island i Norveška dok 93 posto imaju Estonija, Litva i Nizozemska. Na samom dnu se nalaze Rumunjska u kojoj digitalne vještine ima samo 56 posto mladih, te Bugarska sa 58 i Italija s 65 posto.

Također, u dobi od 25 do 29 godina Hrvatska se nalazi na trećem mjestu s 92 posto osoba s digitalnim vještinama, iza Islanda i Finske, a u dobnoj skupini od 35 do 44 godine nalazimo se u “donjem domu” tablice, s 64 posto osoba s digitalnim vještinama. Za usporedbu, Island je ovdje prvi s čak 92 posto.

Sve podatke iz ovog istraživanja možete pronaći i u interaktivnoj tablici na Eurostatovim stranicama.

Od PowerPointa do web kupovine i “guglanja”

Ovi rezultati prikupljeni su sveobuhvatnom anketom među mladima u kojoj se tražilo od ispitanika snalaženje u određenim vještinama. Prvi dio ispitivanja odnosio se na informacije, odnosno pronalazak istih na internetu. Ispitanici su, recimo, morali pronaći određene informacije na službenim stranicama vladinih tijela ili o određenom predmetu ili proizvodu. Zatim su slijedile komunikacijske vještine, poput slanja emailova i uploada sadržaja na stranice.

Druge kategorije ticale su se rješavanja problema, poput instalacije softvera ili promjene postavki nekih programa na računalu te kupovanja i prodaje na internetu i korištenja internetskog bankarstva. Softverske vještine su se, pak, ticale stvaranja prezentacija, korištenja programa za pisanje ili izradu tablica te uređivanje fotografija ili videa te čak pisanje koda.

Kako biste bili iznadprosječno digitalizirani, u ovim kategorijama ste trebali znati napraviti barem nekoliko stvari, primjerice, ako govorimo o komunikaciji morate znati barem dvije radnje od navedenih: slanje emaila, sudjelovanje na društvenim mrežama, obavljanje video poziva ili upload sadržaja na neki servis.

Ovo istraživanje ne treba uzeti kao glavnu vodilju, naravno. Iako su mladi u Hrvatskoj sposobni obaviti velik broj digitalnih radnji, to ne znači da će nas to magično katapultirati u vrh EU kada je riječ o drugim stvarima. Ipak, na mladima svijet ostaje stoga se možemo nadati, a ove vijesti dobre su i za poslodavce koji sad mogu znati da velika većina potencijalnih praktikanata i studenata zna napraviti prezentaciju i tablicu. Ili samo kažu da znaju?