Poslodavci, hrvatski digitalni dizajneri ne žele površne povlastice već investiranje u edukaciju i procese!

Prije nešto više od godine dana, IxDA Hrvatska pokrenula je istraživanje s ciljem da bolje razumi trenutno stanje, vrijednosti i potrebe dizajnerske profesije kako bi mogli uspostaviti i bolje smjernice za budući razvoj profesije na profesionalnoj i edukativnoj razini.

U obzir su uzeli četiri faktora koja su željeli istražiti: projekte i radno okruženje, dizajnerske i poslovne procese, zadovoljstvo poslom te kako osoba gleda na budućnost razvoja struke.

Koga se pitalo?

Anketa je zaključena sa 167 odgovora, 60 od toga čine žene, 105 muškarci, a 2 ih je neodređeno. Profil ispitanika geografski pokriva regije Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Najviše ispitanika nalazi se u dobnoj skupini od 26-30 (37,7%), a koju slijede skupine 32-35 (25,7%) i 36-40 (16,2%).

Kada su u pitanju godine iskustva, čak tri kategorije imaju podjednak broj ispitanika. Što znači da jedna četvrtina ispitanika ima 2 do 3 godine iskustva, druga četvrtina od 4 do 7, a treća četvrtina ispitanika ima od 11 do 20 godina iskustva. Ukupno gledano, njih 70 radi već dvije do pet godina na istoj poziciji.

Radno okruženje i dizajnerski procesi

Gdje najčešće rade? Većinom u uredu radi njih 53,6%, većinom remote radi njih 17,1%, a 22,1% kombinira i jedno i drugo.

Na pitanje što im je najbitnije na radnom mjestu, prvo su istaknuli financijsku naknadu, a nakon nje slijedi mogućnost rada od kuće, edukacija, profesionalni razvoj, kultura unutar tvrtke i atmosfera u uredu te projekti. Uglavnom ih ne zanimaju pretjerano statusi i financijska operativa tvrtke za koju rade, povlastice i olakšice, putovanja te rad s inozemnim klijentima.

IxDA tim priredio je ispitanicima i pitanje na temu vrste edukacije koju ispitanici trenutno dobivaju na poslu, a većina njih je od ponuđenih opcija: samostalnog učenja, edukacija koje organizira tvrtka, webinara, audio knjiga, blogova, online tečajeva i vodiča te konferencija i događaja u Hrvatskoj odabrala samostalno učenje.

Nažalost, kada je u pitanju provjera uspješnosti dizajn rješenja kroz analitike, testiranje upotrebljivosti ili A/B testiranje, većina ispitanika je odgovorila da ne procjenjuju uspješnost svojih rješenja.

Plaće i zadovoljstvo s poslom

Prosječna plaća se uglavnom kreće u kategorijama od 5 do 9 tisuća kuna, s tim da u prosjeku najviše muških ispitanika zarađuje u kategoriji od 7 do 9 tisuća, a najviše žena u prosjeku zarađuje u kategoriji od 5 do 7 tisuća. Više muških ispitanika također zarađuje više od žena u svakoj od narednih kategorija za plaće od 9 do 20 tisuća i na više, dok u kategorijama freelancinga, nezaposlenog statusa i plaće ispod 2.800 kuna su najviše zastupljene žene.

Plaće u Zagrebu, naravno, nešto su veće od sveukupnog prosjeka. Iako su kategorije od 5 do 7 i od 7 do 9 tisuća kuna opet najzastupljenije, primjetan je porast broja ispitanika koji zarađuju više od 10 do 13 tisuća kuna, kao i za plaće do 16 tisuća.

Kada gledamo korelacije dobnih skupina s porastom plaće, očekivano – s više godina iskustva, raste i plaća. Iz podataka se vidi i povezanost veličine plaće s ulogom pa tako seniori i dizajn menadžeri s više od 10 godina iskustva prednjače s plaćama većim od 20 tisuća kuna (neto).

Što se tiče pak zadovoljstva na poslu, u prosjeku, na skali od 1 do 5, više je muških ispitanika izrazilo veće zadovoljstvo na poslu ocjenom 4.0, dok je za ženske ispitanice prosječna ocjena 3.7. što se možda može povezati i s financijskim uvjetima.

Obrazovanje koje ih (ni)je pripremilo…

Što se tiče obrazovanja koje su stekli, a koje ih je trebalo pripremiti za tržište rada, najviše ispitanika je s završenim Grafičkim fakultetom (44). Ipak, za ono što trebaju raditi, očito da nisu bili toliko spremni s obzirom da je njihova prosječna ocjena zadovoljstva naučenim 2,72 od 7. Velik broj ispitanika (40) istaknuo je stručnu spremu kao svoju razinu obrazovanja s kojom su krenuli na tržište rada, a svoje su zadovoljstvo naučenim tamo u prosjeku ocijenili s 1,93. Nakon njih slijedi 18 ispitanika sa Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu, a koji su svoje fakultetsko znanje u kontekstu pripreme za rad u prosjeku ocijenili s 3,17.

Nešto je manje ispitanika završilo studij na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (13) te Fakultet elektrotehnike i računarstva (5), od kojih je za TVZ ocjena zadovoljstva naučenim bila 2,77 u prosjeku, a za FER 3.20.

Vladimir Končar iz IxDA pojašnjava podatke do kojih su došli u kategoriji edukacije, a koji upućuju na mnogo dublje probleme kada je u pitanju priprema kroz školstvo:

Na pitanje koliko ih je obrazovanje pripremilo na posao koji danas obavljaju na skali od 1 do 7, najviše ispitanika, gotovo 50% odgovorilo je ocjenom 1 i 2 što jasno govori da sustav edukacije nije adekvatan potrebama na tržištu. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji adekvatan program za osposobljavanje za dizajn interakcija koji je u velikoj potražnji, a podrazumijeva istraživanje, osmišljavanje korisničkog iskustva, vizualni dizajn i interakciju korisnika s različitim uređajima i sustavima.

… i nove tehnologije za koje će se (sami) spremati

Prve tri tehnologije za koje ispitanici vjeruju da će utjecati na njihov posao u budućnosti su strojno učenje, umjetna inteligencija i konverzacijska sučelja.

Novi trendovi u tehnologiji zahtijevat će i dopunjavanje postojećih znanja te usvajanje nekih novih. Koje vještine smatraju da će im biti potrebne kako bi bili uspješni dizajneri za 3 do 8 godina?

XY: Sve što je potrebno za razvoj UX strategije ili pronalaska produkt-market fita:
User Research (mixed methods), competition analysis, razumijevanje revenue streamova i na koji način kompanija misli zarađivati novce.

XY: Sposobnost učenja, raznolikost pristupu rješavanja problema, prilagodba novim workflowima.

XY: Poslovno razmišljanje uključeno u produkt proces, istraživanje i mogućnost analize podataka, konceptualno razmišljanje kroz sisteme.

Što čini dobru tvrtku kad su u pitanju dizajnerski procesi i rješenja?

A ne bi bilo dobre ankete i bez detaljnije povratne informacije, pogotovo kada su u pitanju mogućnosti poboljšanja menadžmenta kako bi se unaprijedili dizajnerski procesi. Stoga su pitali i ispitanike da daju svoje mišljenje o tome, a evo i par odgovora:

• “Investirajte više u razvoj dizajn odjela kao integralni dio poslovanja.”
• “Smatram da bi trebali bolje ustrojiti organizaciju dizajn tima, podjelu projekata i odgovornosti za zadatke. Također trebalo bi više inzistirati na educiranju.”
• “Bolja komunikacija između razvojnih timova (developeri – dizajneri – voditelj proizvoda).”
• “Investirajte u interne procese i znanje zaposlenika. Postavite probleme pred tim koji se trebaju riješiti, a ne unaprijed osmišljena rješenja koja u većini slučajeva nemaju smisla. Pustite ljude da rade svoj posao.”

Postoje li neke domaće tvrtke na koje bi se mnogi mogli ugledati kada je u pitanju upravljanje dizajnerskim procesima? Ispitanici bi se složili da ih itekako ima, a evo redom prvih pet koje su najviše isticane: FIVE (31), Degordian (9), Infinum (6), Bruketa&Žinić&Grey (4), Rimac (2), Rentlio (2).

Želite li više uvida u podatke, podaci i prezentacija su otvoreni za pregledavanje.

Zaključno, “dobro odrađen dizajn poslovanjima može poslužiti kao znanstvena metoda.”

Kako je IxDA tim zaključio svoju prezentaciju, dizajn metodologija mijenja način na koji radimo. Kada organizacija koristi dizajn principe za strategiju i definiranje strukture, svjesno donosi odluku za inovacijom na svim razinama.

Problem je što se trenutno tako ne radi. Iz onoga što se istražilo, nažalost, primjetno je upravo suprotno, zaključuje Vladimir:

Podaci ankete pokazuju da dizajn interakcija ili digitalni produkt dizajn nije na visokoj razini i da postoji veliki prostor za unapređenje, tek nekoliko tvrtki ima veće dizajn timove kao dio organizacije dok tek manji broj ispitanika validira svoja rješenja kroz korisnička istraživanja.

Ali, uočavajući te probleme – ima nade i za njihov popravak.

U tome će pomoći i nova anketa!

IxDA 16. srpnja organizira 23. UX meetup u Zagrebu na kojem će sudionici po prvi put moći dobiti par savjeta etabliranih stručnjaka iz domaće zajednice o svojim portfeljima i projektima. Međutim, još veća novost je da su iz IxDA, s obzirom na uspjeh i interes za prošlogodišnju anketu, odlučili i ove godine složiti još jednu, veću i bolju. Nova anketa otvorena je do 24. rujna 2019.