AI u Hrvatskoj: Dio je digitalne revolucije, utjecat će i na naše poslove i na živote

Umjetna inteligencija jedna je od tema o kojoj se sve više govori i to u kontekstu tehnologije koja bi u sljedećim godinama, pored blockchaina, mogla imati najveći utjecaj na naše živote, kako privatne, tako i one poslovne. Stoga ne čude ni velika ulaganja u AI – primjerice, istraživačko-konzultantska kuća Forrester predviđa da će ove godine ona premašiti 300 posto. Upravo se o primjeni umjetne inteligencije u područjima uslužne djelatnosti, zdravstvene dijagnostike, transporta, servisne robotike, javne sigurnosti, ali i obrazovanja i zabave, razgovaralo na jučer otvorenoj dvodnevnoj konferenciji AI2Future, koju su u Zagrebu organizirali Eventa01 i Drap.agency.

Okosnica prvog dana bio je panel o primjeni AI tehnologije u Hrvatskoj, na kojem su sudionici pokušali dati odgovor na pitanje kako kao zemlja stojimo u ovom području u odnosu na svijet i koje su mogućnosti napretka. Panel je vodio Ivan Maglić iz Gartnera.

Brzina prihvaćanja AI-ja ovisi o poslovnom okruženju

Maja Vekić Vedrina iz Atlantic Grupe govorila je o tome kako kompanija koristi napredni alat za analizu podataka Watson Analytics u regiji. Radi se o rješenju u oblaku kojim se mogu prediktivno analizirati i brzo vizualizirati podaci koji se temelje na IBM-ovom superračunalu Watsonu.

Poanta je da to ne radimo zbog AI-ja, nego zbog konkretne poslovne primjene u prodaji, marketingu, internoj reviziji, ljudskim, resursima.

S naprednom analitikom, osoba koja radi analizu može napraviti jako puno toga – analizirati, ukazati na problem i dati preporuke, dodala je. Luka Baranović iz Hrvatskog Telekoma kaže da brzina prihvaćanja AI-ja ovisi i o poslovnom okruženju. Telekom je prepoznao trendove i upravljanje tako velikim sustavom zahtijeva svu moguću pomoć koju možete imati, primjerice za optimizaciju prometa u mreži, detekciju prijevara i druga područja.

S IoT-om se stvari dodatno kompliciraju i multipliciraju i to će biti nešto sljedeće na što ćemo se fokusirati.

‘Sad je pravo vrijeme da se Hrvatska počne baviti AI-jem’

Kad je riječ o tome kako na projekte umjetne inteligencije gleda akademska zajednica, Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i inženjerstva ističe da postoji sve više interesa za AI, i da postoji puno više projekta nego što se trenutno vidi. Jedan od onih “vidljivih” je i projekt Duboko učenje za procjenu kreditnog rizika FER-a i PBZ-a.

FER i druga učilišta su spremna da s poslovnom zajednicom krenemo u razvoj rješenja temeljenih na AI-ju – sada je pravo vrijeme da se Hrvatska počne baviti time.

Tomislav Tipurić iz Microsofta istaknuo je kako kompanije nemaju vlastiti kadar na području AI-ja niti kapaciteta da ga izgrade i tu će akademska zajednica biti ključna.

Svi smo svjesni koliko developera nedostaje, a možete tek zamisliti koliko nedostaje podatkovnih znanstvenika. Imamo trend da izvlačimo ljude iz znanstvene zajednice u kompanije i nisam siguran da je taj trend dobar.

Kao dobar primjer suradnje poslovnog sektora i akademske zajednice, istaknuo je Osijek Software City koji je s tamošnjim FERIT-om i Odjelom za matematiku napravio kurikulum za školovanje ljudi koji im trebaju. Kad je riječ o razvoju AI rješenja, Jan ističe važnost startupa, a poručio je i da se ne treba zamarati strategijama i čekati pomoć od države, već treba djelovati. Tomislav je spomenuo kako Microsoft radi s malim i agilnim kompanijama, zatim tu je njihov BizSpark program, a dotaknuo se i dobre suradnje s tvrtkom SPAN po pitanju AI-ja, računalnog vida i kognitivnih servisa.

Umjetna inteligencija dio je – digitalne revolucije

Govoreći o tome hoćemo li uskoro vidjeti siloviti razvoj umjetne inteligencije, sudionici panela su istaknuli kako prije očekuju jedan lagani inkrementalni razvoj, odnosno da će se primjena širiti projekt po projekt. Maja iz Atlantic Grupe kaže:

Bitno je da tvrtke, koje uopće nisu IT kompanije, odvoje prostor i vrijeme za eksperimentiranje s novim tehnologijama.

AI je okosnica svega, no kako se to integrira dalje, ono je što će odlučivati o uspjehu i rastu, smatra Luka. Umjetnu inteligenciju treba promatrati kao komponentu onoga što zovemo digitalna revolucija, a ulazit će u poslovnu, ali privatnu sferu naših života, zaključak je panela.

Konferencija AI2Future nastavljena je i danas u prostoru zagrebačkog Kraša i to, između ostalog, predavanjima Darka Jovičića iz SPAN-a o automatizaciji radnih mjesta, Jurice Cerovca iz MicroBlinka o primjeni strojnog učenja u njihovim aplikacijama, Ivane Podnar Žarko s FER-a o interoperabilnosti IoT-a te Igora Tomičića i Bogdana Okreše Đurića s FOI-ja o mogućnostima i poslovnim prilikama distribuiranih AI sustava.