Kako ‘growth hackeri’ mogu ‘hakirati’ rast i razvoj u vašoj korporaciji

Od pojave startup kulture svjedočimo sljedećem: s minimalno sredstava postiže se maksimalni profit. U takvom svijetu, dot com era završila je neslavno jer se trošilo previše. Startup kultura brzo je odbacila high-level budžetiranje, višegodišnje planiranje i sve što ide uz to. S druge strane, prigrlila je ovaj model ulaganja: “Daj ljudima sve i oni će se pobrinuti za tvojeg kupca.”

Isto se dogodilo s marketingom.

Startup kultura nadjačala je tradicionalne biznis modele. Growth hacking nadjačao je marketinški miks.

4P je metodologija koja je imala svoj dugačak vijek, šest su desetljeća firme koristile product-placement-price-promotion marketing mix (i varijacije istog) za sva planiranja pristupa tržištu. U tradicionalnim sustavima treba vremena da se promijeni pristup tržištu, da se dogovori oko novih modela, novih ponuda… a to traje i traje. Podsjeća malo na državnu službu. Društvene mreže ubrzale su procese i dale kupcima moć koja je “ubila” 4P. Nedavno su Jasmina i Mia opisale kako se Uber growth hackingom nameće društvu.

“Svijet mijenjaju oni koji su dovoljno ludi da misle da ga mogu promijeniti”

Glavni punch-line Appleove “Think different” kampanje s kraja devedesetih tek sad dolazi na svoje. Podsjetimo se:

https://www.youtube.com/watch?v=cFEarBzelBs

Growth hackeri funkcioniraju na sličan način. Ne vole formalne dogovore unutar kompanije, ne zanima ih tko je kome nadređen niti koliko desetaka odobrenja trebaju dobiti. Koriste sve konvencionalne i nekonvencionalne metode kako bi povećali profitabilnost.

Kriva je premisa da growth hacking “prirodno” pripada marketingu jer koristi metode digitalnog marketinga, kao što su content marketing, SEO, analiza, A/B testing, itd. Međutim, growth zadire puno dublje u sami core business, u product development…

Growth hacker je istinski korporativni poduzetnik.

Kod provedbe zamišljenog, growth hackeri vode cijeli proces od početka do kraja. Od trenutka kad se pišu prvi članci o proizvodu, pa sve dok kupac ne postane evanđelist. Sve je dozvoljeno, pravila se stvaraju usput. Često na kavi, rjeđe u sobama za sastanke.

Dipl. growth hacker ne postoji

Termin growth hacker prvi je put spomenuo Sean Ellis (poduzetnik i poslovni anđeo iz Silicijske doline) u svojem blogu 2010. godine. U prosincu ove godine održava se konferencija Growth marketing u Silicijskoj dolini. Ovo je svojevrsni presedan, jer će se prvi put globalni smjer marketinga predstaviti na mjestu koje je dosad bilo rezervirano za inovacije i tehnologije.

Growth hacker sam uči, istražuje, primjenjuje. Griješi i uspijeva. Pomiče granice.

Growth kombinira ekosustave digitalnog marketinga, prodaje, product managementa i korporativne kulture. Iz njih izvlači ono najbolje, a sve ostalo odbacuje.

Takvu osobu nemojte tjerati da radi s ljudima koje prepoznajete u ovim izjavama:

• Meni kao menadžeru treba…
• Mi tako u marketingu (ili prodaji) radimo oduvijek…
• Naš je proizvod specifičan i to novo neće funkcionirati…
• Ne može se nešto iz Silicijske doline primijeniti na Hrvatsku…
• Meni trebaju neki print materijali za konferenciju…

Skriva li se growth hacker u vašim redovima?

U suprotnom, vrlo vjerojatno ćete izgubiti svojeg growth hackera, a siguran sam da ga imate u firmi. Bit će frustriran i otići će vašoj konkurenciji.

Isto tako, nemojte nekoga proglasiti growth hackerom jer je “to sad in, a ovaj mali se baš sviđa direktoru – nabave”. Još gore, nemojte raditi odjel growth marketinga, pa ga onda tjerati da odgovara direktoru marketinga koji treba lijepu vizitku. Nemojte forsirati ljude da postanu growth hackeri ako to nisu po prirodi.

Najvažnije: nemojte ih tjerati da poštuju hijerarhiju. Sama je srž growtha upravo suprotna. Ako je netko stekao slavu u 90-ima i sad svima govori kako trebaju raditi, maknite ga od growth hackera na drugu etažu. Na drugi kontinent, ako je moguće.

Kako onda prepoznati growth hackera?

Zapravo, jednostavno. Samo pratite osnovne karakteristike koje ga krase:

• voli učiti o digitalnom marketingu, prodaji, kulturi, psihologiji… i sve to kombinira u svojem radu,
• ne boji se na sastanku s upravom reći da je način razmišljanja zastario,
• propituje model rada i predlaže nove ideje,
• voli provoditi vrijeme s business developmentom isto kao i s R&D-om,
• može danima pričati o tome kako će svijet izgledati za 5-10-15 godina (i sve može argumentirati).

Tradicionalne trome organizacije i ljudi koji “to tako rade oduvijek” obično gledaju na growth hackere kao zlikovce u svojim malim bajkama u kojima žive.

Na kraju krajeva:

Zar ne? ☺

U idućoj ću se kolumni detaljnije posvetiti primjerima growth hackinga, stoga se čitamo uskoro!