Kad se požar širi Dalmacijom, ali i društvenim mrežama, postoji samo sad!
Slika korištena za montažu: Facebook Željko Reiner

Kad se požar širi Dalmacijom, ali i društvenim mrežama, ne postoji sutra, samo sad!

Uz širenje požara dalmatinskim raslinjem i šumama, koji je zaprijetio čak i Splitu, širi se još jedan figurativni požar, na društvenim mrežama, u kojemu su se, ne shvaćajući dovoljno važnost hitne i pravovaljane komunikacije, našao državni vrh. Dok se potpredsjednik sabora tek jutros oglasio, s fotografijom iz Zagreba, kako je primio vijest o požarima, a premijer u doba najveće panike, sinoć, najavio da će požarište obići tek danas, postavlja se pitanje - znaju li naši lideri biti i lideri u doba društvenih mreža?

Slika korištena za montažu: Facebook Željko Reiner

Važnost društvenih mreža u kriznim situacijama nije potrebno ni naglašavati, a i u slučaju požara u Splitu i okolici, mnogi su se za najbrže informacije, osim medijima, i u ovom slučaju obratili upravo Facebooku, Twitteru pa čak i redditu. No, dok su građani gotovo uživo prenosili događanja s lica mjesta, a ti su prizori izgledali poput apokaliptičnog stanja, državni vrh, barem njihovi službeni profili na društvenim mrežama, reagirali su poput mlake vode.

17.07.17. / Požar u Žrnovnici
Photo credits: Damira Kalajzic

Posted by Damira Kalajzic on 17. srpnja 2017

A kad mlakom vodom pokušaš gasiti požare, izazivaš buktinju. Ne na terenu, nego u samim građanima, koji se ne libe svoje misli prenijeti opet na društvene mreže. I tako izazoveš novu krizu, komunikacijsku.

Vatra brza, komunikacija spora

Naime, mnogi su građani zamjerili državnom vrhu tromu reakciju na ono što se događa u Dalmaciji – od izjava za medije, do objava na društvenim mrežama – neke od nelogičnosti prenosi Telegram, a možda je sve najbolje sažeto u kronologiji Nore Krstulović.

[TIMELINE] čisto informativno, glede požara #dalmacijagori:

15.srp 12:26 Plenković se zadnji put oglašava na Facebooku…

Posted by Nora Krstulovic on 17. srpnja 2017

Čini se kako je upravo najviše zamjerki stavljeno upravo na reakcije premijera Andreja Plenkovića. Dok je HDZ sa svog službenog profila jučer do 19 sati tvitao samo o raznim uspjesima:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Vlada je tek sinoć blizu ponoći najavila da će premijer sutradan, odnosno jutros, nazočiti sastanku Kriznog stožera u Splitu.

Naravno, reakcije javnosti nisu bile blagonaklone prema toj odluci, a kako politički oponenti ne spavaju, bilo je tu i prozivanja:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Ali i objašnjavanja kako se to treba raditi – odmah i na terenu.

Lekcija naučena: Ako propustiš svoj trenutak, drugi će ga spremno iskoristiti.

Kad se već reagira, neka to bude primjereno

Osim toga, ovo je posljednji post na Facebook stranici premijera Plenkovića:

U sljedeće dvije godine ne bi trebalo biti novih izbora, što je jako dobro za Vlada Republike Hrvatske i daje dovoljno…

Posted by Andrej Plenković on 15. srpnja 2017

A mnogima nisu promaknule ni neobične konstrukcije dijelova njegove izjave, kad se oglasio iz Splita:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Lekcija naučena: Uz pravovremenu reakciju, nužno je da ona bude i primjerena događanju. Građanima koji gledaju kako buktinje prijete njihovim domovima i obiteljima, ipak su potrebne nešto snažniji izrazi. U suprotnom se ostavlja dojam neempatičnosti (i nesimpatičnosti).

Učite od prethodnika i susjeda

Nije bilo bolje ni na Twitter profilu Vlade Republike Hrvatske. Prvi tvit o požarima pojavio se tek prije 24 sata, i to kao citat premijerove izjave:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

U isto vrijeme, Vlada Slovenije ponudila je pomoć upravo putem Twittera – čak i ako to izgleda pomalo neozbiljno uz emotikone, komunikacija na društvenim mrežama može itekako utjecati i na odnose među državama:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Teško je to ne usporediti današnju komunikaciju hrvatske vlade s onom u doba krizne situacije iz 2014., kada su poplave poharale regiju – upravo je Twitter profil Vlade RH imao jednu od ključnih uloga u širenju pravovremenih i pravovaljanih informacija, što je bio jedan od razloga zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske te godine proglašena trećom najkomunikativnijom vladom na Twitteru, prvom u EU.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Danas? Od komunikacije ostao k…

Lekcija naučena: Treba znati kako popuniti tuđe cipele.

…

Da nije riječ o sporadičnim propustima, nego o sustavnom nepoznavanju komunikacije na društvenim mrežama i nesnalaženju u doba krize većine državnog vrha, pokazala je i jutrošnja objava potpredsjednika Sabora Željka Reinera.

Sa tugom i bolom sam primio vijest da se u dijelovima Dalmacije posljednja dva dana odvija drama s vatrenom stihijom. …

Posted by Željko Reiner on 18. srpnja 2017

Čak i da uzmemo u obzir godišnje odmore i odsječenost od vijesti te interneta, iako bi potpredsjednik Sabora trebao biti informiran o izvanrednim događanjima u vlastitoj državi, ovakva je reakcija, s tri dana zakašnjenja i u potpunosti neprikladnu sliku, potpuno neprimjerena. Jer ako se znaju staviti objave na društvene mreže, onda se valjda zna i koristiti njima – i doći do informacija da se u Dalmaciji nešto događa.

Naravno, internet je reagirao:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

https://twitter.com/CepoDario/status/887247418441564161

Lekcija naučena? Vjerojatno nijedna.

Ali evo besplatan savjet. Osim općenitog rada na poboljšanju digitalne komunikacije, na svim razinama, a posebice na vrhu, u doba krize nije loše angažirati i dodatne stručnjake. Dok se požari mogu ugasiti, društvene mreže i internet ne mogu. OK, Turska mi se sada smije. Ali turski scenarij teško će zaživjeti kod nas. Ili?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.