U Mostaru predstavljena SPARKreators liga u suradnji s Croatian Makers

U Mostaru predstavljena SPARKreators liga u suradnji s Croatian Makersima

Sudeći po nedavnim događajima čini se da je Hrvatsku, ali i regiju zaludio STEM, robotika i programiranje. Nakon što je u Hrvatskoj prošle godine krenula Croatian Makers liga, nedavno je u Srbiji pokrenuta inicijativa KODigranje, a danas je u Mostaru predstavljena SPARKreators liga čiji je cilj popularizirati STEM kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Više o svemu ispričali su nam Andrea Čordaš, direktorica poslovnog parka SPARK i Nenad Bakić, koji je stvari lani ‘zakuhao’ u Hrvatskoj.

spark_mostar_bakic
Danas je u Mostaru predstavljen projekt SPARKreators čiji je cilj donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama u BiH i popularizirati STEM znanja.

U posljednje vrijeme jako se puno govori o STEM-u, a tome zasigurno pridonose i akcije poput robotičke lige Croatian Makers, aktualne uspješne crowdfunding kampanje za kupnju micro:bitova Instituta za Razvoj i Inovativnost mladih (IRIM) Nenada Bakića ili inicijative KODigranje koja je nedavno krenula u Srbiji. No, danas smo slično vidjeli i u Mostaru gdje je u poslovnom parku SPARK predstavljen projekt SPARKreators čiji je cilj donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama i udrugama koje se bave osnovnoškolskim obrazovanjem diljem BiH.

Projekt će provoditi SPARK school, kao jedna od najstarijih članica SPARK grupacije, i EXIT centar Banja Luka, a Andrea Čordaš, direktorica SPARK-a navodi kako će prema sadašnjim procjenama u projekt biti uključeno najmanje 100 škola. Cilj je da djeca od najranije dobi stječu znanja u STEM zanimanjima i to kroz igru i natjecanja organiziranima kroz SPARKreators ligu.

Zahvaljujući donaciji cijele franšize Croatian Makers lige Instituta za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM, osnovanog od strane Nenada i Rujane Bakić, imamo sva potrebna znanja za provedbu jednog ovako važnog projekta. Također, svu potrebnu opremu imamo zahvaljujući privatnoj donaciji osnivača SPARK-a.

Želja nam je mladima dati najvažnije alate za budućnost – samosvjesnost, kritičko promišljanje, tehnološku pismenost i moderni pristup učenju, ističe Andrea.

Želimo tako usmjeriti naše misli, a prije svega misli najmlađih na budućnost, prepunu tehnološki naprednih rješenja i inovativnih inicijativa.

Velik interes za Croatian Makerse

Nedavno je i u Srbiji pokrenuta već spomenuta, a slična inicijativa KODigranje te smo za komentar upitali i Nenada Bakića koji objašnjava kako je njegov Institut za Razvoj i Inovativnost mladih dao inicijalni kapital za pokretanje srpske lige, doniran je cijeli know-how te je organizirana edukacija tamošnjih master-instruktora. Slično je ponovljeno u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ni na koji način ne ulazimo u “vlasništvo” projekta jer smo našli sjajne partnere u SPARK-u. Također su nam se javili partneri iz Banje Luke koje smo iskoordinirali sa SPARK-om.

Govoreći o Croatian Makersima, Nenad ističe kako je u robotičku ligu uključeno 360 škola i drugih ustanova, a za oko 8000 djece uključenih u aktivnosti donirano je oko 1800 robota.

Na prošlom kolu lige je u natjecateljskom dijelu došlo čak 1600 djece u 32 centra širom zemlje, što znači da imamo iznimno veliko sudjelovanje.

Svako dijete zaslužuje priliku!

mbot_spark

Kad je riječ o planovima za ovu godinu, Nenad kaže da je za sada plan izvršiti obećano, dakle imati 5 ili 6 kola lige i pokazati da projekt može funkcionirati pouzdano i dugoročno. Usput uključuju škole koje im se sporadično javljaju, no to nije sve, jer najbitniji je ekosustav koji razvijaju, kaže, a robotička liga postaje plodno tlo na za nove tehnologije i stvaranje kritične mase. Upravo u tome vidi razlog uspjeha crowdfunding kampanje za STEM revoluciju koja je do sad skupila više od 250.000 dolara jer s jedne strane je populacija za koju znaju da će moći prihvatiti tehnologiju, a s druge strane već imaju dokazane rezultate prema javnosti.

Objašnjavajući motivaciju za širenje aktivnosti i na regiju, Nenad naglašava:

Mislimo da svako dijete zaslužuje priliku, da imamo dobitnu kombinaciju, nemamo “regionalnih” ambicija, nego naprosto zbog jezičnih i geografskih okolnosti to su prve s kojima želimo surađivati, a i koje prate što se zbiva kod nas. Tako nam je zapravo i SPARK sam pristupio pa smo upravo zato odlučili da nećemo sami razvijati projekt u BiH, nego ga prepustiti njima, iako su oni ponudili financiranje ako ga mi radimo. Dakle, nemamo nikakvih ambicija “supremacije” ili vlasništva nad projektima.

Naglasak na startupe i obrazovanje

andrea_spark
Andrea u budućnosti SPARK vidi kao razvojni putokaz mladima koji će okupiti talente i pomoći im da svoje ideje pretvore u značajne projekte.

No, vratimo se natrag u Mostar, jer inicijativa koja je danas predstavljena stavlja naglasak i na ostale aktivnosti SPARK-a koji sada postoji nešto više od dvije godine. Kada je osnovan, provotni je cilj bio olakšati pokretanje tvrtki svima koji to žele i to tako da se mogu usredotočiti na svoj core business, a da pri tome administrativne, pravne i marketinške i ostale aktivnosti prepuste stručnjacima. Tako je nastao i njihov startup program. No, velik naglasak stavljaju i na obrazovanje, a Andrea kaže:

Stoga smo pokrenuli i programe neformalnog obrazovanja u našoj SPARK školi, gdje svi uzrasti imaju priliku naučiti programirati, dizajnirati i upravljati projektima.

Dodaje kako su shvatili da u njihovoj sredini nedostaju stručnjaci u području istraživanja i razvoja te danas imaju i tim mladih inženjera koji izrađuju softverskih i hardverske prototipove i surađuju s globalno prisutnim tvrtkama. SPARK trenutno okuplja devet tvrtki i 11 startupa, a među njima se svakako izdvaja tvrtka NSoft koja je nastala prije osam i pol godina i s dvoje zaposlenika došla do njih 180. Danas djeluje globalno u 22 zemlje svijeta, a lani je zauzela peto mjesto na Deloitteovoj ljestvici 50 najbrže rastućih u Srednjoj Europi. 

Uskoro četvrta generacija startupa

No, jedna od zanimljivih vijesti vezana za SPARK je da su u manje u godinu dana pronašli i 100 novih djelatnika, a Andrea ističe kako zainteresirani ne dolaze samo iz BiH te sada imaju djelatnike iz zemalja regije, ali i SAD-a, Velike Britanije i Libije koji su doselili u Mostar. Također, iza SPARK-a su tri generacije startupa, a uskoro slijedi natječaj za četvrtu. Govoreći o tome kako izgleda rad sa startupima Andrea ističe:

SPARKovci ovdje imaju intenzivan mentorski i edukacijski program, prostor i opremu za rad, pomoć pri nastupu na stranim tržištima te povezivanje s investitorima. Nudimo im i vrijedne stipendije, kao i mogućnost direktnih investicija u njihov poslovni rast. Iznos same investicije ovisi o potrebama pojedinog startupa.

Aktivnosti koje najavljuje uskoro su nova zapošljavanja, ali i niz događanja kao što je Startup Europe Week koji se istovremeno održava u preko 40 zemlja u isto vrijeme, novu utrku dronova SPARK Multirotor challenge, hackathone…

SPARK kao razvojni putokaz mladima

U budućnosti Andrea SPARK vidi kao projekt koji će postati pozitivan putokaz mladima u BiH i to na nekoliko načina:

Kao razvojnu platformu koja je pronašla kvalitetne poslovne prijedloge i investitore, te pružila podršku realizaciji značajnih investicija; kao mjesto okupljanja talenata kojima nismo uvijek na ispravan način pomogli da pronađu svoje mjesto na BiH tržištu, ali kojima smo uvijek pomogli pronaći svoje najveće talente i ohrabrili ih da svoje snove pretvore u stvarne i značajne projekte.

Za kraj našeg razgovora, upitala sam ju što misli o bosanskohercegovačkoj tehnološko-poslovnoj sceni. Kaže da nije na razini na kojoj bi trebala i mogla biti, no i da vidi ogroman potencijal, ali uz puno rada na izgradnji ekosustava koji bi probudio poduzetnički potencijal.

Želimo surađivati sa sličnim projektima u BiH, svim institucijama koje nam žele i mogu pomoći u radu te smo otvoreni za sve inicijative koje će pomoći mladim ljudima da lakše pokrenu vlastite tvrtke i steknu konkurentna znanja i vještine za globalna tržišta.

Danas predstavljena SPARKreators liga zasigurno je korak u tom smjeru, a na njene rezultate ne bi trebali čekati dugo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.