U Mostaru predstavljena SPARKreators liga u suradnji s Croatian Makers

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

U Mostaru predstavljena SPARKreators liga u suradnji s Croatian Makersima

Sudeći po nedavnim događajima čini se da je Hrvatsku, ali i regiju zaludio STEM, robotika i programiranje. Nakon što je u Hrvatskoj prošle godine krenula Croatian Makers liga, nedavno je u Srbiji pokrenuta inicijativa KODigranje, a danas je u Mostaru predstavljena SPARKreators liga čiji je cilj popularizirati STEM kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Više o svemu ispričali su nam Andrea Čordaš, direktorica poslovnog parka SPARK i Nenad Bakić, koji je stvari lani ‘zakuhao’ u Hrvatskoj.

spark_mostar_bakic
Danas je u Mostaru predstavljen projekt SPARKreators čiji je cilj donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama u BiH i popularizirati STEM znanja.

U posljednje vrijeme jako se puno govori o STEM-u, a tome zasigurno pridonose i akcije poput robotičke lige Croatian Makers, aktualne uspješne crowdfunding kampanje za kupnju micro:bitova Instituta za Razvoj i Inovativnost mladih (IRIM) Nenada Bakića ili inicijative KODigranje koja je nedavno krenula u Srbiji. No, danas smo slično vidjeli i u Mostaru gdje je u poslovnom parku SPARK predstavljen projekt SPARKreators čiji je cilj donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama i udrugama koje se bave osnovnoškolskim obrazovanjem diljem BiH.

Projekt će provoditi SPARK school, kao jedna od najstarijih članica SPARK grupacije, i EXIT centar Banja Luka, a Andrea Čordaš, direktorica SPARK-a navodi kako će prema sadašnjim procjenama u projekt biti uključeno najmanje 100 škola. Cilj je da djeca od najranije dobi stječu znanja u STEM zanimanjima i to kroz igru i natjecanja organiziranima kroz SPARKreators ligu.

Zahvaljujući donaciji cijele franšize Croatian Makers lige Instituta za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM, osnovanog od strane Nenada i Rujane Bakić, imamo sva potrebna znanja za provedbu jednog ovako važnog projekta. Također, svu potrebnu opremu imamo zahvaljujući privatnoj donaciji osnivača SPARK-a.

Želja nam je mladima dati najvažnije alate za budućnost – samosvjesnost, kritičko promišljanje, tehnološku pismenost i moderni pristup učenju, ističe Andrea.

Želimo tako usmjeriti naše misli, a prije svega misli najmlađih na budućnost, prepunu tehnološki naprednih rješenja i inovativnih inicijativa.

Velik interes za Croatian Makerse

Nedavno je i u Srbiji pokrenuta već spomenuta, a slična inicijativa KODigranje te smo za komentar upitali i Nenada Bakića koji objašnjava kako je njegov Institut za Razvoj i Inovativnost mladih dao inicijalni kapital za pokretanje srpske lige, doniran je cijeli know-how te je organizirana edukacija tamošnjih master-instruktora. Slično je ponovljeno u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ni na koji način ne ulazimo u “vlasništvo” projekta jer smo našli sjajne partnere u SPARK-u. Također su nam se javili partneri iz Banje Luke koje smo iskoordinirali sa SPARK-om.

Govoreći o Croatian Makersima, Nenad ističe kako je u robotičku ligu uključeno 360 škola i drugih ustanova, a za oko 8000 djece uključenih u aktivnosti donirano je oko 1800 robota.

Na prošlom kolu lige je u natjecateljskom dijelu došlo čak 1600 djece u 32 centra širom zemlje, što znači da imamo iznimno veliko sudjelovanje.

Svako dijete zaslužuje priliku!

mbot_spark

Kad je riječ o planovima za ovu godinu, Nenad kaže da je za sada plan izvršiti obećano, dakle imati 5 ili 6 kola lige i pokazati da projekt može funkcionirati pouzdano i dugoročno. Usput uključuju škole koje im se sporadično javljaju, no to nije sve, jer najbitniji je ekosustav koji razvijaju, kaže, a robotička liga postaje plodno tlo na za nove tehnologije i stvaranje kritične mase. Upravo u tome vidi razlog uspjeha crowdfunding kampanje za STEM revoluciju koja je do sad skupila više od 250.000 dolara jer s jedne strane je populacija za koju znaju da će moći prihvatiti tehnologiju, a s druge strane već imaju dokazane rezultate prema javnosti.

Objašnjavajući motivaciju za širenje aktivnosti i na regiju, Nenad naglašava:

Mislimo da svako dijete zaslužuje priliku, da imamo dobitnu kombinaciju, nemamo “regionalnih” ambicija, nego naprosto zbog jezičnih i geografskih okolnosti to su prve s kojima želimo surađivati, a i koje prate što se zbiva kod nas. Tako nam je zapravo i SPARK sam pristupio pa smo upravo zato odlučili da nećemo sami razvijati projekt u BiH, nego ga prepustiti njima, iako su oni ponudili financiranje ako ga mi radimo. Dakle, nemamo nikakvih ambicija “supremacije” ili vlasništva nad projektima.

Naglasak na startupe i obrazovanje

andrea_spark
Andrea u budućnosti SPARK vidi kao razvojni putokaz mladima koji će okupiti talente i pomoći im da svoje ideje pretvore u značajne projekte.

No, vratimo se natrag u Mostar, jer inicijativa koja je danas predstavljena stavlja naglasak i na ostale aktivnosti SPARK-a koji sada postoji nešto više od dvije godine. Kada je osnovan, provotni je cilj bio olakšati pokretanje tvrtki svima koji to žele i to tako da se mogu usredotočiti na svoj core business, a da pri tome administrativne, pravne i marketinške i ostale aktivnosti prepuste stručnjacima. Tako je nastao i njihov startup program. No, velik naglasak stavljaju i na obrazovanje, a Andrea kaže:

Stoga smo pokrenuli i programe neformalnog obrazovanja u našoj SPARK školi, gdje svi uzrasti imaju priliku naučiti programirati, dizajnirati i upravljati projektima.

Dodaje kako su shvatili da u njihovoj sredini nedostaju stručnjaci u području istraživanja i razvoja te danas imaju i tim mladih inženjera koji izrađuju softverskih i hardverske prototipove i surađuju s globalno prisutnim tvrtkama. SPARK trenutno okuplja devet tvrtki i 11 startupa, a među njima se svakako izdvaja tvrtka NSoft koja je nastala prije osam i pol godina i s dvoje zaposlenika došla do njih 180. Danas djeluje globalno u 22 zemlje svijeta, a lani je zauzela peto mjesto na Deloitteovoj ljestvici 50 najbrže rastućih u Srednjoj Europi

Uskoro četvrta generacija startupa

No, jedna od zanimljivih vijesti vezana za SPARK je da su u manje u godinu dana pronašli i 100 novih djelatnika, a Andrea ističe kako zainteresirani ne dolaze samo iz BiH te sada imaju djelatnike iz zemalja regije, ali i SAD-a, Velike Britanije i Libije koji su doselili u Mostar. Također, iza SPARK-a su tri generacije startupa, a uskoro slijedi natječaj za četvrtu. Govoreći o tome kako izgleda rad sa startupima Andrea ističe:

SPARKovci ovdje imaju intenzivan mentorski i edukacijski program, prostor i opremu za rad, pomoć pri nastupu na stranim tržištima te povezivanje s investitorima. Nudimo im i vrijedne stipendije, kao i mogućnost direktnih investicija u njihov poslovni rast. Iznos same investicije ovisi o potrebama pojedinog startupa.

Aktivnosti koje najavljuje uskoro su nova zapošljavanja, ali i niz događanja kao što je Startup Europe Week koji se istovremeno održava u preko 40 zemlja u isto vrijeme, novu utrku dronova SPARK Multirotor challenge, hackathone…

SPARK kao razvojni putokaz mladima

U budućnosti Andrea SPARK vidi kao projekt koji će postati pozitivan putokaz mladima u BiH i to na nekoliko načina:

Kao razvojnu platformu koja je pronašla kvalitetne poslovne prijedloge i investitore, te pružila podršku realizaciji značajnih investicija; kao mjesto okupljanja talenata kojima nismo uvijek na ispravan način pomogli da pronađu svoje mjesto na BiH tržištu, ali kojima smo uvijek pomogli pronaći svoje najveće talente i ohrabrili ih da svoje snove pretvore u stvarne i značajne projekte.

Za kraj našeg razgovora, upitala sam ju što misli o bosanskohercegovačkoj tehnološko-poslovnoj sceni. Kaže da nije na razini na kojoj bi trebala i mogla biti, no i da vidi ogroman potencijal, ali uz puno rada na izgradnji ekosustava koji bi probudio poduzetnički potencijal.

Želimo surađivati sa sličnim projektima u BiH, svim institucijama koje nam žele i mogu pomoći u radu te smo otvoreni za sve inicijative koje će pomoći mladim ljudima da lakše pokrenu vlastite tvrtke i steknu konkurentna znanja i vještine za globalna tržišta.

Danas predstavljena SPARKreators liga zasigurno je korak u tom smjeru, a na njene rezultate ne bi trebali čekati dugo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Karijere

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.