U Mostaru predstavljena SPARKreators liga u suradnji s Croatian Makers

U Mostaru predstavljena SPARKreators liga u suradnji s Croatian Makersima

Sudeći po nedavnim događajima čini se da je Hrvatsku, ali i regiju zaludio STEM, robotika i programiranje. Nakon što je u Hrvatskoj prošle godine krenula Croatian Makers liga, nedavno je u Srbiji pokrenuta inicijativa KODigranje, a danas je u Mostaru predstavljena SPARKreators liga čiji je cilj popularizirati STEM kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Više o svemu ispričali su nam Andrea Čordaš, direktorica poslovnog parka SPARK i Nenad Bakić, koji je stvari lani ‘zakuhao’ u Hrvatskoj.

spark_mostar_bakic
Danas je u Mostaru predstavljen projekt SPARKreators čiji je cilj donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama u BiH i popularizirati STEM znanja.

U posljednje vrijeme jako se puno govori o STEM-u, a tome zasigurno pridonose i akcije poput robotičke lige Croatian Makers, aktualne uspješne crowdfunding kampanje za kupnju micro:bitova Instituta za Razvoj i Inovativnost mladih (IRIM) Nenada Bakića ili inicijative KODigranje koja je nedavno krenula u Srbiji. No, danas smo slično vidjeli i u Mostaru gdje je u poslovnom parku SPARK predstavljen projekt SPARKreators čiji je cilj donirati preko 500 mBot robota osnovnim školama i udrugama koje se bave osnovnoškolskim obrazovanjem diljem BiH.

Projekt će provoditi SPARK school, kao jedna od najstarijih članica SPARK grupacije, i EXIT centar Banja Luka, a Andrea Čordaš, direktorica SPARK-a navodi kako će prema sadašnjim procjenama u projekt biti uključeno najmanje 100 škola. Cilj je da djeca od najranije dobi stječu znanja u STEM zanimanjima i to kroz igru i natjecanja organiziranima kroz SPARKreators ligu.

Zahvaljujući donaciji cijele franšize Croatian Makers lige Instituta za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM, osnovanog od strane Nenada i Rujane Bakić, imamo sva potrebna znanja za provedbu jednog ovako važnog projekta. Također, svu potrebnu opremu imamo zahvaljujući privatnoj donaciji osnivača SPARK-a.

Želja nam je mladima dati najvažnije alate za budućnost – samosvjesnost, kritičko promišljanje, tehnološku pismenost i moderni pristup učenju, ističe Andrea.

Želimo tako usmjeriti naše misli, a prije svega misli najmlađih na budućnost, prepunu tehnološki naprednih rješenja i inovativnih inicijativa.

Velik interes za Croatian Makerse

Nedavno je i u Srbiji pokrenuta već spomenuta, a slična inicijativa KODigranje te smo za komentar upitali i Nenada Bakića koji objašnjava kako je njegov Institut za Razvoj i Inovativnost mladih dao inicijalni kapital za pokretanje srpske lige, doniran je cijeli know-how te je organizirana edukacija tamošnjih master-instruktora. Slično je ponovljeno u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ni na koji način ne ulazimo u “vlasništvo” projekta jer smo našli sjajne partnere u SPARK-u. Također su nam se javili partneri iz Banje Luke koje smo iskoordinirali sa SPARK-om.

Govoreći o Croatian Makersima, Nenad ističe kako je u robotičku ligu uključeno 360 škola i drugih ustanova, a za oko 8000 djece uključenih u aktivnosti donirano je oko 1800 robota.

Na prošlom kolu lige je u natjecateljskom dijelu došlo čak 1600 djece u 32 centra širom zemlje, što znači da imamo iznimno veliko sudjelovanje.

Svako dijete zaslužuje priliku!

mbot_spark

Kad je riječ o planovima za ovu godinu, Nenad kaže da je za sada plan izvršiti obećano, dakle imati 5 ili 6 kola lige i pokazati da projekt može funkcionirati pouzdano i dugoročno. Usput uključuju škole koje im se sporadično javljaju, no to nije sve, jer najbitniji je ekosustav koji razvijaju, kaže, a robotička liga postaje plodno tlo na za nove tehnologije i stvaranje kritične mase. Upravo u tome vidi razlog uspjeha crowdfunding kampanje za STEM revoluciju koja je do sad skupila više od 250.000 dolara jer s jedne strane je populacija za koju znaju da će moći prihvatiti tehnologiju, a s druge strane već imaju dokazane rezultate prema javnosti.

Objašnjavajući motivaciju za širenje aktivnosti i na regiju, Nenad naglašava:

Mislimo da svako dijete zaslužuje priliku, da imamo dobitnu kombinaciju, nemamo “regionalnih” ambicija, nego naprosto zbog jezičnih i geografskih okolnosti to su prve s kojima želimo surađivati, a i koje prate što se zbiva kod nas. Tako nam je zapravo i SPARK sam pristupio pa smo upravo zato odlučili da nećemo sami razvijati projekt u BiH, nego ga prepustiti njima, iako su oni ponudili financiranje ako ga mi radimo. Dakle, nemamo nikakvih ambicija “supremacije” ili vlasništva nad projektima.

Naglasak na startupe i obrazovanje

andrea_spark
Andrea u budućnosti SPARK vidi kao razvojni putokaz mladima koji će okupiti talente i pomoći im da svoje ideje pretvore u značajne projekte.

No, vratimo se natrag u Mostar, jer inicijativa koja je danas predstavljena stavlja naglasak i na ostale aktivnosti SPARK-a koji sada postoji nešto više od dvije godine. Kada je osnovan, provotni je cilj bio olakšati pokretanje tvrtki svima koji to žele i to tako da se mogu usredotočiti na svoj core business, a da pri tome administrativne, pravne i marketinške i ostale aktivnosti prepuste stručnjacima. Tako je nastao i njihov startup program. No, velik naglasak stavljaju i na obrazovanje, a Andrea kaže:

Stoga smo pokrenuli i programe neformalnog obrazovanja u našoj SPARK školi, gdje svi uzrasti imaju priliku naučiti programirati, dizajnirati i upravljati projektima.

Dodaje kako su shvatili da u njihovoj sredini nedostaju stručnjaci u području istraživanja i razvoja te danas imaju i tim mladih inženjera koji izrađuju softverskih i hardverske prototipove i surađuju s globalno prisutnim tvrtkama. SPARK trenutno okuplja devet tvrtki i 11 startupa, a među njima se svakako izdvaja tvrtka NSoft koja je nastala prije osam i pol godina i s dvoje zaposlenika došla do njih 180. Danas djeluje globalno u 22 zemlje svijeta, a lani je zauzela peto mjesto na Deloitteovoj ljestvici 50 najbrže rastućih u Srednjoj Europi

Uskoro četvrta generacija startupa

No, jedna od zanimljivih vijesti vezana za SPARK je da su u manje u godinu dana pronašli i 100 novih djelatnika, a Andrea ističe kako zainteresirani ne dolaze samo iz BiH te sada imaju djelatnike iz zemalja regije, ali i SAD-a, Velike Britanije i Libije koji su doselili u Mostar. Također, iza SPARK-a su tri generacije startupa, a uskoro slijedi natječaj za četvrtu. Govoreći o tome kako izgleda rad sa startupima Andrea ističe:

SPARKovci ovdje imaju intenzivan mentorski i edukacijski program, prostor i opremu za rad, pomoć pri nastupu na stranim tržištima te povezivanje s investitorima. Nudimo im i vrijedne stipendije, kao i mogućnost direktnih investicija u njihov poslovni rast. Iznos same investicije ovisi o potrebama pojedinog startupa.

Aktivnosti koje najavljuje uskoro su nova zapošljavanja, ali i niz događanja kao što je Startup Europe Week koji se istovremeno održava u preko 40 zemlja u isto vrijeme, novu utrku dronova SPARK Multirotor challenge, hackathone…

SPARK kao razvojni putokaz mladima

U budućnosti Andrea SPARK vidi kao projekt koji će postati pozitivan putokaz mladima u BiH i to na nekoliko načina:

Kao razvojnu platformu koja je pronašla kvalitetne poslovne prijedloge i investitore, te pružila podršku realizaciji značajnih investicija; kao mjesto okupljanja talenata kojima nismo uvijek na ispravan način pomogli da pronađu svoje mjesto na BiH tržištu, ali kojima smo uvijek pomogli pronaći svoje najveće talente i ohrabrili ih da svoje snove pretvore u stvarne i značajne projekte.

Za kraj našeg razgovora, upitala sam ju što misli o bosanskohercegovačkoj tehnološko-poslovnoj sceni. Kaže da nije na razini na kojoj bi trebala i mogla biti, no i da vidi ogroman potencijal, ali uz puno rada na izgradnji ekosustava koji bi probudio poduzetnički potencijal.

Želimo surađivati sa sličnim projektima u BiH, svim institucijama koje nam žele i mogu pomoći u radu te smo otvoreni za sve inicijative koje će pomoći mladim ljudima da lakše pokrenu vlastite tvrtke i steknu konkurentna znanja i vještine za globalna tržišta.

Danas predstavljena SPARKreators liga zasigurno je korak u tom smjeru, a na njene rezultate ne bi trebali čekati dugo.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.