Kako napreduju Croatian Makersi, Bakićeva inicijativa za popularizaciju STEM-a?

Početkom ove godine poduzetnik Nenad Bakić odlučio je pokrenuti robotičku ligu Croatian Makers u sklopu koje je školama namjeravao podijeliti 400 edukacijskih robota mBot robota (Bluetooth verzija). Osnovna ideja? Zainteresirati što više djece osnovnoškolskog uzrasta za robotiku i automatiku kroz mjesečna natjecanja, a posljedično i za STEM zanimanja u kojima Hrvatska oskudijeva. Međutim, inicijativa je naišla na velik interes, i to posebno u istočnoj Slavoniji te je ukupno u Hrvatskoj podijeljeno 1110 robota, a u ligi sudjeluje 200 škola i drugih organizacija. Više o inicijativi Nenad je ispričao na FER-u u sklopu 23. Dana otvorenih računarskih sustava (DORS/CLUC), a na samom početku je istaknuo:

Robotika je alat za stvaranje kulture uspjeha u zemlji i interesa za STEM zanimanja. To radimo s dugoročnim utjecajem na lokalne škole, a u centru svega je učenik.

Mentalni procijep između Hrvatske i svijeta sve je veći, ali ga je lakše preskočiti – uz tehnologiju

Naglasio je kako je Hrvatska “najsocijalističkija” zemlja u EU pozivajući se na World Values Survey za prošlu godinu koji pokazuje kako je Hrvatska u odnosu na desetljeće ranije krenula prema kolektivizmu i povećala procijep u usporedbi sa zapadnim zemljama. Dodao je kako svijet ide naprijed, a Hrvatska se mijenja vrlo malo, odnosno ide u nazad, te da smo sad po nekim vrijednostima bliski Vijetnamu i Etiopiji.

Mentalni procijep između Hrvatske i svijeta sve je veći, i to nije više samo između zapadnih zemalja. No, istovremeno on je svakoga osobno sve lakši za preskočiti, posebno u tehnološkom smislu.

Od učenja programiranja do promjene mentaliteta

Želja za promjenom mentaliteta i to od malih nogu, prema Nenadovim riječima, bila je motiv za pokretanje Croatian Makersa. Osvrnuo se i na nedavni podatak Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) i Državnog zavoda za statistiku kako bi ovo mogla biti prva godina gdje će zemlju napustiti više IT stručnjaka nego što će ih izaći iz obrazovnog sustava. Prema Nenadu, možemo “proizvoditi” puno više stručnjaka nego do sada, no što to vrijedi ako će i oni otići raditi negdje drugdje.

Govoreći što djeca dobivaju kroz robotičku ligu, istaknuo je kako na taj način uče kodirati, uče automatiku te dobivaju osjećaj da su sami nešto napravili. Tu je lagan početak korištenja, neuspjesi su bezbolni i, jednako važno, sve se odvija kroz igru.

Želimo djeci omogućiti ulazak u sadašnjost, a onda i budućnost. Jer kurikularna reforma može, ali i ne mora uspjeti. Njen učinak ćemo vidjeti za desetak godina, no što je s tom djecom u međuvremenu?

Kako je već spomenuto, liga je zamišljena kroz natjecanja na mjesečnoj razini, a neke od disciplina su praćenje crte, pronalaženje izgubljenog prijatelja i izbjegavanje prepreka. Po završetku natjecanja najuspješniji će sudionici dobiti prikladne robotičke nagrade, odnosno još naprednije robote kako bi stečena znanja mogli dići na višu razinu. Prvo kolo lige je već održano, a kako ide mladim makerima i robotičarima, možete pratiti na službenoj stranici.