Što ako potresni video ili fotografija procure na Facebook ili Twitter? Jedini lijek – brza reakcija
U moru sadržaja koji se objavljuje na najpopularnijim svjetskim društvenim mrežama, nije jednostavno u svakom trenutku voditi računa o onome što će biti objavljeno. Ponekada se pred našim očima mogu naći fotografija ili video koji prikazuju nasilje u sirovom, necenzuriranom obličju, a u nedostatku mogućnosti da se takvo što spriječi unaprijed, pomaže jedino što hitrija reakcija.

Lakoća kojom na profilu na društvenoj mreži možemo objaviti fotografiju ili prenijeti drugima video isječak uglavnom je pozitivna stvar, ali i pozitivne stvari mogu biti zloupotrebljene. Svježi primjer skretanja u krivom smjeru stiže iz SAD-a, iz savezne države Virginia, s ubojstvom Alison Parker i Adama Warda, novinarke i snimatelja s tamošnje televizijske postaje, koje je bilo zabilježeno kamerom. Predstavljajući se svijetu, snimku je objavio ubojica koji se poslužio vlastitim profilima na Facebooku i Twitteru, a necenzurirani potresni sadržaj mogao se pogledati i na YouTubeu, s pokretanjem vala reakcija da se video koji prikazuje ubojstva što prije ukloni.
Sporni dio priče nije bio samo u objavljenoj video snimci, već i u tome što se snimka na Facebooku i Twitteru kod većine korisnika pokreće automatski. Posjetitelj može početi gledati i ono što nije želio, a u najnovijem američkom primjeru, pomaže jedino što se najosjetljiviji dio snimke pojavljuje pri njezinu kraju. Pitanje o tome koliko smo zaštićeni je, međutim, i dalje tu, s raspravom koju je razbuktao slučaj iz Virginije.
Može li se išta promijeniti?
Slučaj ubojstava pred kamerom i prenošenja snimljenoga društvenim mrežama pokazuje da se u akciju kreće nakon što se sporna fotografija ili video objavi, a pri tome se možemo osloniti samo na to da će reakcija biti brza. U posljednjem primjeru, nije bilo dugoga čekanja. Profili na Facebooku i Twitteru na kojima se ubojica predstavio i postavio snimku ubrzo su se našli pod suspenzijom, pri čemu je pomogla reakcija korisnika koji su skrenuli pozornost na problem.

Prijavljivanje da se dogodila objava neprimjerenog sadržaja jedna je od opcija s kojima raspolažu posjetitelji društvenih mreža, ali u slučaju videa koji se automatski pokreću na Facebooku ili Twitteru, pri ruci je i mogućnost da u verzijama za stolna ili prijenosna računala i u aplikacijama za mobilne uređaje isključimo automatsko pokretanje videa. Po načelu “sigurno je sigurno”, moglo bi poslužiti da od vlastitih ili tuđih očiju sakrijemo ono što je bolje ne vidjeti, pogotovo ako su oči koje do toga mogu doći dječje.
Je li sve ovo dovoljno? Istina je, može pomoći, ali teško da je sasvim učinkovit lijek. Ipak, teško je naći i nešto bolje – društvene mreže su u većini slučajeva koristan alat, ali mogu biti i neugodno oružje u rukama osoba ili skupina željnih širenja glasa o nedjelu koje su izveli. Slučaj iz Virginije samo je jedan u nizu primjera, a mogućnost da se fotografija ili video snimka potresnog sadržaja brzo proširi sa sobom nosi opasnost da sličnim putem krene i netko drugi. Bude li nastavka neugodnog trenda, moglo bi se dogoditi da Facebook ili Twitter ograniče slobodu objavljivanja, što bi, opet, moglo pogoditi i korisnike koji nemaju loše namjere.
Priča kakva je udarila i nama bliže
Primjer iz SAD-a trenutno je u središtu pozornosti, ali prenošenje potresnoga sadržaja nedavno se dogodilo i u primjeru koji nam je bio bliži, nakon što je tzv. Islamska država objavila fotografije snimljene, kako su objavili, poslije još službeno nepotvrđenog smaknuća Tomislava Salopeka. Ovaj slučaj također je izazvao rasprave o tome je li reakcija dovoljno ažurna i što se može napraviti da se popravi, kao što se obično zbiva s potresnim snimkama iza kojih stoji tzv. ISIS.
Kada je već osjetljivi sadržaj procurio, pomoći će apeli da se sporne fotografije ili video snimke ne prenose i ne objavljuju, čemu su se u slučaju Salopek pridružili i mnogi mediji.
Fotografija smaknuća kruži webom, nemojte je objavljivati! http://t.co/ID4in3yljs
— Večernji list (@vecernji_list) August 12, 2015
https://twitter.com/vijestihr/status/631437762361749504
Svi francuski mediji su odlucili objaviti cenzuriranu vijest o tragicnoj smrti, samo opisujuci nacin o tom groznom dogadjaju @hrtvijesti
— Juraj Sotosek (@MrBarents) August 12, 2015
Ili su se pohvalili da neće objaviti fotografiju, iako se takvo što, valjda, još uvijek podrazumijeva.
Jutarnji List je dobio fotografiju Salopekova pogubljenja radi potvrde, no iz poštovanja je nećemo objaviti http://t.co/Nu1xeEkKf6
— Jutarnji List (@jutarnjihr) August 12, 2015
Ipak, bilo što od dostupnih mogućnosti za sada je samo reakcija. Može biti brza i donekle učinkovita, ali ipak će ostati samo reakcija koja stiže prekasno s obzirom na to da su pojedinac ili skupina počinitelja do tada već izazvali zanimanje kakvo traže.
Ali barem neka ta reakcija bude kratka i primjerena.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.