5 rješivih problema koji u Hrvatskoj otežavaju posao (startupima) i kako ih promijeniti

5 rješivih problema koji u Hrvatskoj otežavaju posao (startupima) i kako ih promijeniti

Vječna tema – birokracija, zakonodavstvo i propisi s jedne strane te zapošljavanje, razvoj i poduzetništvo s druge strane. Iako prema nekim načelima društvenog ugovora, ili konsenzusa, ako hoćemo, zakonski okviri (pa i njima pripadna administracija, birokracija i ostale –acije) bi trebali omogućiti slobodno tržište, fer uvjete za nastup na istome i zaštitu imovine, investicije i prava - realnost, često, priča drugačije priče. Što zapravo može olakšati život tehnološkim pa i svim ostalim startupima?

Vječna tema – birokracija, zakonodavstvo i propisi s jedne strane te zapošljavanje, razvoj i poduzetništvo s druge strane. Iako prema nekim načelima društvenog ugovora, ili konsenzusa, ako hoćemo, zakonski okviri (pa i njima pripadna administracija, birokracija i ostale –acije) bi trebali omogućiti slobodno tržište, fer uvjete za nastup na istome i zaštitu imovine, investicije i prava – realnost, često, priča drugačije priče. Što zapravo može olakšati život tehnološkim pa i svim ostalim startupima?

Premda se bez zakonskih okvira i “pravila igre” ne može zamisliti normalno vođenje poslovanja ili države, postoji čitav niz njih koji, zapravo, bivaju posve kontraproduktivni i onemogućuju ili umanjuju mogućnost uspjeha. A ti problemi, iako pritišću sve, posebno se dramatično mogu odraziti na startupe, poduzetnike početnike i mlade. U nastavku je 5 izabranih problema (urednik je rekao da se ograničim na pet, iako, ima ih mnogo, mnogo više) i situacija kao i pet rješenja iz osobne perspektive kako ih riješiti.

Imajte na umu, nisam pravnik, nisam ekonomist, suosnivač sam i direktor startupa i svakodnevno sam, manje ili više, u situacijama koje opisujem:

1. Bizarni propisi oko imena tvrtke i ministri koji ne ispunjavaju svoja obećanja

Nerijetko u razgovorima sa stranim kolegama i prijateljima poduzetnicima pričamo o zakonskim okvirima i nebulozama koje s kojima se susrećemo, svatko u svojoj zemlji. Međutim, priča o tome kako prema zakonu u Hrvatskoj ne možete imati tvrtku ako joj naziv nije na hrvatskom jeziku, na nekom od mrtvih jezika (latinski, grčki) ili složenica istih, pa onda naletite na suca koji će imati volje progledati vam kroz prste i dopustiti da vam se firma zove kako vi to poželite, redovito pobjeđuje kao jedna od bizarnijih.

Na Facebooku je aktivna fan stranica koja se bavi ovim pitanjem, i iako se možemo složiti da ovo možda i nije gorući problem domaće ekonomije, svakako je jedan od bizarnijih i jedan od lakše ispravljivih. Što je posebno frustrirajuće je i obećanje resornog ministra koji je javno obećao da će zakon biti izmijenjen prije kraja godine. One prošle, 2012. Hoćete još malo materijala za čuđenje? Premijer nije niti znao da postoji takav zakon i propis. I on je obećao izmjene. Još uvijek čekamo.

Rješenje – postoji primjer!

Jednostavno – ugledajte se na prijedlog novog Zakona o udrugama. Taj je prijedlog dobar – 4. stavak, 10. članka zakona jasno kaže:

Naziv udruge mora biti na latiničnom pismu, a može biti na hrvatskom jeziku, stranom jeziku i na mrtvom jeziku.

Drugu dimenziju problema, političare koje ne ispunjavaju svoja obećanja ne znam kako riješiti.

2. Omogućavanje naplate PDV-a po naplaćenom računu

Danas, ako ste d.o.o. u sustavu PDV-a, situacija je jasna – izdate račun, na njemu obračunate uredno neku od stopa PDV-a (ako ste i IT industriji i radite lokalno, najvjerojatnije je to ona najveća od 25 posto) i ispostavite takav račun. Pretpostavimo da je iznos računa 100.000,00kn, na njega ide 25.000,00 kn poreza na dodanu vrijednost. I dogodi vam se uobičajena situacija račun ste izdali, naplatili se niste (klijent nema novaca, otišao je u stečaj, mulja…).

+sve i svašta.

Državu to ne zanima – dolazi kraj obračunskog razdoblja, vi državnoj blagajni dugujete 25.000,00 kuna. Državu nije briga jeste li se ili se niste naplatili, koji su uzroci i razlozi, briga ju je samo da uprihodi svojih 25.000,00 kuna. Stavite se u poziciju tvrtke koja jedva preživljava, a sada može postati i dužnik državi.

Obrtnici nemaju taj problem – kod njih se naplata vrši po naplaćenom računu. Mi ostali – imamo. Iako se u praksi taj problem pokušava rješavati izdavanjem predračuna pa ispostavom računa nakon uplate, niti jedno od tih sredstava nije pravo i dugoročno rješenje problema.

Rješenje podržava EU

Iznenađujuće jednostavno i moguće – promjena Zakona o PDV-u. Kako promjena, pa EU to ne dozvoljava, neki dan mi je kolega rekao. Greška! Europska Unija tj. njezino tijelo – Vijeće Europske Unije je čak donijela direktivu 13.7.2010. koju eurobirokrati vode pod oznakom 2010/45/EU koji u točki 4. pretpostavlja takvu mogućnost i daje opciju lokalnim vladama da uvedu mogućnost naplate PDV-a nakon ispostave računa. Kriteriji se mogu razlikovati, ali recimo, kriteriji prema kojima bi se utvrđivao mehanizam naplate PDV-a mogao bi biti godišnji prihod tvrtke.

3. Golema porezna opterećenja povisuju cijenu rada, smanjuju konkurentnost

Ovo je vruća tema! U nedavno objavljenom KPMG-ovom izvještaju zauzimamo treće mjesto po poreznom opterećenju. Trenutna je vlada najavila niz olakšica poduzetništvu. Doživjeli smo samo jednu – smanjenje stope zdravstvenog osiguranja s 15 posto na 13 posto, ali je istovremeno povećan PDV, uveden porez od 12 posto na dividende (vlastitu dobit vam oporeze s još 12 posto ukoliko taj novac odlučite sebi isplatiti, nakon što ste na njega već platili 20 posto poreza na dobit, pa u slučaju isplate imate još izdašniji komad kolača koji dajete državi)…

Iako postoji niz ekonomskih doktrina koje u doba krize zagovaraju smanjenje poreza i povećanje potrošnje građana, druge se više oslanjaju na povećanje porezne presije i punjenje državne blagajne – jedno bi rješenje ipak moglo pomoći poduzetnicima.

Rješenje daje BiH

Ne trebamo gledati jako daleko, dovoljno je samo preko Save – u Bosni i Hercegovini, u Federaciji, poduzetnici koji ostvaruju više od 30 posto prihoda iz inozemstva, dakle izvozom, ne plaćaju porez na dobit. Zvuči nevjerojatno?. Tako država potiče izvoz, ostvaruje se priljev strane valute u zemlju, povećava se potrošnja, smanjuje se porezna presija i novac se može iskoristiti na poboljšanje proizvodnje, zapošljavanje ili običnu potrošnju – što opet kroz PDV i ostale poreze puni državnu blagajnu. Naravno, uvođenje logike po kojoj smo pred zakonom svi isti i moramo plaćati porez bi pomoglo.

Dok s jedne strane ministar Linić opravdano pokušava popuniti državnu blagajnu, s druge strane, neke društvene skupine ili institucije uopće ne plaćaju poreze. Da, Crkvo, na tebe, između ostalih, gledam! Uz izdvajanja na razinama stotina milijuna kuna godišnje, bez plaćanja poreza, stvara se određeni odljev iz državne blagajne. Odljev kojeg ministar popunjava na drugoj strani jednadžbe – povećanjem presije na onom dijelu radno aktivnog stanovništva ili poduzetništva koje na svojim plećima nosi stvaranje nove i dodatne vrijednosti. I plaćanja mirovina. I zdravstvenog. I svega onoga što bi trebali, a možda i ne bi trebali plaćati…

4. Uvrštavanje i jasno pozicioniranje IT-a i vezanih hi-tech industrija kao nacionalnog prioriteta

Znate li da je Srbija jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika malina? Sad znate. A znate li da od izvoza softvera, naši susjedi u Srbiji zarađuju još i više? A znate li isto tako tko je izgovorio ove riječi: “Naša je realnost da se svijetu ne možemo nametnuti nekim novim tehnologijama, novim antibioticima i sličnim…”? Izgovorio ih je naš premijer, predsjednik Vlade RH, Zoran Milanović.

Po premijeru, treba nam fokus (slažemo se!), ali po njemu je fokus turizam (slažem se da je izuzetno relevantan). Ali u zemlji koja, ako ništa, ima stoljetnu tradiciju izuma i inovatorstva (padobran, cepelin, penkalo, torpedo, azitromicin…), zemlji koja je rodna zemlja Nikole Tesle, takva izjava jako boli. A još više boli kratkovidnost onih koji bi trebali pružati smjernice razvoja i omogućiti nam razvoj ili barem ne ometati postojeći.

Rješenje je pozicionirati tehnologiju

Jasno pozicionirati IT i visoke tehnologije kao industriju nacionalnog značaja. Uvesti posebne kriterije bodovanja prilikom prijava na natjecanja za dodjelu potpornih sredstava – bizarno je, ali u Hrvatskoj je izglednije dobiti novac iz HAMAG-a ako ste pekar ili frizer, nego startup. Ministar Maras je obećao da će se to mijenjati.

Strukovne udruge poput CISEx-a i drugih su uputile svoje prijedloge, vidjet ćemo hoće li nas poslušati. Možda ne možemo u Daruvaru izgraditi najveću trajektnu luku na Mediteranu, jer za to ne postoje baš nikakvi uvjeti, ali možemo na nacionalnoj razini postići da imamo IT i visoke tehnologije prepoznate kao nacionalne prioritete. Zamislite samo koliko bi se dobro iskoristili novci koje sada lupamo u neprofitabilna brodogradilišta, a u ime tradicije… Ako radi ničega drugog (a razloga je bezbroj), idemo u ime tradicije ulagati i u nove tehnologije!

5. Treba nam Hitrorez

Sjećate se Hitroreza? Stvari koja je obećavala da ćemo se iz zakona i propisa riješiti svih nevjerojatnih budalaština i teškoća. Stvari koja je trebala napraviti čistku među nelogičnim propisima i suludim zahtjevima. Znate li da prema slovu zakona u Hrvatskoj kao d.o.o. na svojim web stranicama morate imate istaknuto nekih 13 podataka. Ime firme (skraćeno i dugo), iznos temeljnog kapitala, te jeste li ga uplatili u cijelosti ili niste. Ako niste, koliko jeste i u čemu. Vašu banku, broj računa vaše banke, ime i prezime direktora, prezime barem jednog člana uprave / društva… Popis se nastavlja. Znate li kaznu za ovo? Za društvo do 50.000,00 kuna, za odgovornu osobu do 7.000,00kn.

Rezanja treba…

A zbog čega? Zbog podataka koji su ionako svima javno i besplatno dostupni na stranicama Sudskog registra i provjerljivi u roku 30 sekundi? Ima toga još – međutim nije moj posao popisivati ovakve stvari, posao je države da se potrudi da ih uopće nema i da se poduzetnici ne vuku po sudovima radi ovakvih gluposti umjesto da stvaraju dodatnu vrijednost i zapošljavaju.

Rješenje je očito

Hitrorez. Vratite ga i ovaj ga put provedite. Ako smo uložili novce poreznih obveznika za tzv. Clean start i u njemu jasno utvrdili stanje državnih financija, sada to učinimo i s legislaturom. Pročešljajmo zakone, od onih poreznih, računovodstvenih, upravnih… Vlada svake zemlje je tu radi svojih građana, ne obrnuto. Mi vas biramo, mi vas plaćamo – radite svoj posao, kao što ga radimo svi ostali koji za njega primamo plaću. Kao što se nadaju svi oni koji posla nemaju, a žele raditi. Kozmetičke izmjene imaju isto takav učinak – kozmetički i površan.

Uhvatite se posla, pojednostavite procedure i zakone, mi znamo sami ostalo. Ne trebamo poticaje u mjeri i načinu kako se to izvodi s poljoprivredom ili brodogradnjom, dovoljno je da pojednostavite procedure i riješite nas nepotrebnih propisa, nameta i odredbi.

Znate li da Danska uopće nema zakon o radu u obliku kako ga mi poznajemo? Znate li da nemaju uopće minimalnu plaću ili otkazni rok? A znate li istovremeno da radnici uživaju (sasvim zasluženo!) visoka prava i razinu socijalne sigurnosti? Hitro režite, ministar Linić je pokazao da ima oštre škare, sada neka ih usmjeri u pravom smjeru!

ponuda

Komentari

  1. Depresija

    Depresija

    17. 01. 2013. u 11:20 am Odgovori

    Zanimljivo napisano. Jedino mi nije jasno čemu spominjanje Crkve u ovoj priči. Nije mi cilj da branim crkvu, ali ne vidim smisao da autor forsira da bude u trendu pa da spominje crkvu gdje treba i gdje ne treba. Valja se fokusirati na srž problema.

    Ostatak članka je dobro napisan. Možda da se još doda o nebulozama tipa da web shop sa sjedištem u stanu mora imati prijavljeno skladište, minimalne tehničke uvjete, atestirati protupožarne aparate, voditi dnevnik atestiranja protupožarnih aparata, gazda mora polagati zaštitu na radu… iako nema radnika, klijenti ne dolaze u “firmu”, tj. u stan, sve se radi preko neta.

  2. BrunoAlt

    BrunoAlt

    17. 01. 2013. u 11:41 am Odgovori

    Slazem se sa svime, provesti 3 mjere od navedenih bi bila velika stvar. Ova vlada ima 2 kritična nedostatka u svojoj politici.
    1. Turizam kao glavna orijentacija je fatalna greska, prvo zbog visokog rizika (apsurdno je da na boljitak cijele zemlje utjece par dana kiše u krivo vrijeme), a drugo je zbog malog broja visokostručnih poslova koje otvara (i u pravilu su ta zanimanja lose placena ili sezonske prirode). Tu su nepotrebni inzinjeri i magistri.
    2. Orijentacija na velike investitore i na velike drzavne investicije te posljedicno zapostavljanje citave vojske malih i srednjih poduzetnika izvana koji bi htjeli ovdje investirati, a isto tako i domacih malih i srednjih poduzetnika. U jakim ekonomijama upravo takvi poduzetnici cine vecinu BDPa. Mali i srednji su idealni nosaci gospodarstva jer se brzo prilagodjavaju, imaju niske troskove i veci potencijal za rast, a sve to je prijeko potrebno ovoj drzavi.

  3. Ivan

    Ivan

    17. 01. 2013. u 1:08 pm Odgovori

    Godišnji prihod kao kriterij nula bodova. Računovostveno gledano prihod nastaje kada ste obavili uslugu, čak neovisno o izdavanju računa. Jedina realna moguća promjena je po kriteriju naplativosti (tesko) i kriteriju kvartalnog obračuna (ali za sve jer isti već postoji). Medjutim postavlja se pitanje poreznog reciprociteta. Kako je gadno kada se mora državi platiti, fino je kada nabavite računalo i prebijete pdv 🙂
    Mislim da je ovo pitanje zapravo pitanje likvidnosti.
    Možda da je pružuti mogućnost tvrtkama čiji promet nije veći od xxx iznosa i troškovi takodjer da plaćaju pdv na kraju financijske godine i to samo za prve 2g poslovanja. A poslje ako ne ide, ključ u bravu 🙂

  4. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    17. 01. 2013. u 5:17 pm Odgovori

    BrunoAlt nadovezujem se pod 1, s cim se slazem i sto podrzavam s ovom mislju: Pokusavam zamisliti kako bi nam bilo da umjesto ministarstva turizma imamo ministartsvo IT-a. To bi bio zivot.
    Ili s ovom mislju: pretvorili smo svoje Jadransko more u svog najveceg neprijatelja kad smo turizam stavili u svoju glavnu stratesku orijentaciju. Nevjerojatno! To su tipicne kratkorocne odluke u korist kratkorocnih interesa hvatanja za slamku. Da se nismo hvatali za turizam ranije, on danas ne bi bio slamka za koju se hvatamo. Koga je ikad spasilo hvatanje za slamku? Turizam je uostalo ulaganje u neznanje, dok je konacno svima jasno da se danas moze odrzivo zivjeti samo od znanja (tocnije: ucenja), a o sutra da i ne govorimo. Pored svega, IT se kod nas bori odlicno sam za sebe. Sto ga ne unisti, ojaca ga 🙂 i ostavit ce vrlo brzo sve iza sebe, ako vec nije. Nisam cuo da nam je IT u gubitku ili duzan ikome! Go go IT!

    • Vladimir

      Vladimir

      18. 01. 2013. u 9:55 pm Odgovori

      Slažem se da bi trebali otvoriti ministarstvo IT-a kojemu bi bila zadaća bolja informatizacija državne administracije i optimizacija ovih zastarjelih zakona.

  5. GoranAPP

    GoranAPP

    17. 01. 2013. u 8:13 pm Odgovori

    Obzirom da je Vibor u dobrom dijelu ovog clanka komentirao teme kojima se osobno bavim (pokrenuo sam FB stranice na temu imena tvrtki i PDV po naplati racuna) htio bih dati i svoj osvrt.

    AD1 Mislim da rjesenje kakvog je Vlada ponudila u prijedlogu novog Zakona o udrugama nije dobro rjesenje (ili najbolje). Na zalost ono upravo slijedi premisu naslova FB stranice koju sam otvorio (mja greška), ali bolje rjesenje bi bilo da se dozvoli registracija imena neovisno o svjetskim jezicima. Izmisljene rijeci takodjer. Ne moram ni nabrajati koliko takvih firmi ima medju najpoznatijim svjetskim brendovima. Bojim se da cemo u ovom slucaju opet morati dokazivati, a netko onda provjeravati, što(?), rječnike svjetskih jezika? Odakle im ti rječnici? Koje izdanje tih rječnika je relevantno? Jezici su živa stvar.

    AD2 Samo komentar da je ova direktiva najprije objavljena ovdje u ponedjeljak ovaj tjedan http://tinyurl.com/axcgxve. Možda je “kolega” ovdje vidio.

    AD3 Kad govorimo o porezu na dobit onda je važno reći da je u RH moguće njegovo umanjenje kroz program MZOS na osnovu ulaganja u istraživanje i razvoj (priznaju se troškovi plaća!) koji se knjiže kao nematerijalna imovina. Ova mogućnost je posebno dobra za tvrtke koje razvijaju softver. Na taj način moguće je postići da porez bude čak i manji za neke tvrtke nego u ovom primjeru iz BiH. Šteta što to mnoge domaće softverske tvrtke još uvijek ne znaju. (ali znaju banke koje to masovno koriste) O ovome smo pisali ispred CISExa i svim članovima poslali materijal, a i govorili na nekoliko CISEx Fridaya s konkretnim informacijama tko tvrtkama može pomoći oko ove prijave.

    AD4 Ovdje se sto posto slažem s Viborom. Pogotovo što on nije (kao neki drugi) iskoristio ovu temu da pokuša omalovažiti turizam. Turizam je svakako strateška hrvatska industrija. Industrija u kojoj se takodjer može još puno više učiniti ulaganjem u inovativnost, kreaciju i znanje, a tu mogu puno pomoci i softveraši.

    AD5 Takodjer se slažem s napisanim. S tim što bi valjalo još dodati da je imati sve te podatke na webu zapravo kontraproduktivno kad kao mala firma pokušavate nešto globalno raditi. Nakon što se uložili hrpu vremena da dobijete potencijalnog klijenta kao posjetitelja na vašem sajtu, nakon što je on pogledao čime se bavite i to ga je jako zainteresiralo, on ode na “Contacts” i tamo vidi da se zapravo radi o nekom “Mirku i Slavku” koji imaju 20.000 kn temeljnog kapitala i on onda što, uopće se na javi. Možete li zamisliti takav scenarij? Koliku štetu nam zapravo radi ovakav propis?

  6. Davor.P

    Davor.P

    17. 01. 2013. u 11:24 pm Odgovori

    A što s fiskalizacijom? U pet godina nisam izdao niti jedan gotovinski račun, ali moram platiti nepotreban certifikat Fini. A vjerojatno ću morati svaki mjesec plaćati i licencu nekoj it firmi za nešto što nikad neću trebati.

    • Haris Custo

      Haris Custo

      18. 01. 2013. u 1:04 am Odgovori

      Pozdrav Davore,
      Ukoliko ne naplacujes karticama i gotovinom ne trebas vaditi cert. u fini, i ne trebas nabavljati fisk. blagajnu. Ukoliko si do sada izdavao racune u excelu dovoljno je da prilagodis 2-3 elementa racuna, i nastaviz kao i prije. A ako bas hoces fisk. blagajnu javi se :))

  7. Davor.P

    Davor.P

    17. 01. 2013. u 11:27 pm Odgovori

    Što se tiče izbora imena firme, bilježnica mi je rekla da je praksa malo drugačija od zakona. Suci inzistiraju da je ime isključivo IMENICA, da se nalazi točno u tom obliku u rječniku i da u najmanje tri slova bude drugačije od nekog drugog imena.

  8. Bruno B.

    Bruno B.

    18. 01. 2013. u 1:32 pm Odgovori

    Sve stoji.

    Ili barem ako ne može PDV po naplaćenom računu, omogućiti prebijanje preplaćenog PDV-a kojeg država duguje tvrtci sa drugim obvezama i doprinosima koje je tvrtka dužna državi.

    Time bi se znatno popravila likvidnost takvih subjekata, a radi se o tvrtkama koje izvoze i plaćaju troškove u HR a naplaćuju u inozemstvo gdje se PDV ne obračunava.

    Ovako, izvoziš naveliko, gomila se preplaćeni PDV kojeg nikad ne vidiš natrag od države, a s druge strane treba još i plaćati sva propisana davanja, akontacije poreza na dobit itd.

  9. cipo

    cipo

    19. 01. 2013. u 12:29 am Odgovori

    Od svih popisa koje sam vidio o tome što nam fali, što ne valja, što nas to sprječava da imamo fantastičnu IT kompaniju nisam našao niti jedan na kojem se nalaze, po mom mišljenju, najvažniji razlozi. Na svim tim listama ljudi samo jamraju. Uvijek je netko drugi kriv, uglavnom Država. Pa evo mojih razloga: neznanje, neinventivnost, pasivnost, konformizam i lijenost. Ne nužno tim redoslijedom. Ne kažem da ovih 5 primjedbi koje je Vibor naveo ne stoje ali mislim da će biti produktivnije da napokon uvidimo balvan u svom oku i krenemo delat. Nadam se da ovo ne zvuči kao demagogija, svakako nije tako mišljeno, jer se temelji na činjenici da ja znam VRLO MALO dobrih IT stručnjaka a u ovom sam poslu DUGO. Sve je puno foliranata i neznalica, kao u ostalom i u svim drugim profesijama u Hrvata.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji

Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.

Tehnologija

Kako uopće možemo biti sigurni da će autonomna vozila biti – sigurna?

Autonomna vozila kod mnogih i dalje izazivaju osjećaj nesigurnosti. No, ovaj tekst mogao bi pomoći da se rasvijetli proces iza razvoja i testiranja sigurnosno-kritičnih sustava u vozilima budućnosti.

Startupi i poslovanje

Gideonovi roboti dobili pametnu ruku: Samostalno se kreće, sve vidi i popravlja!

Tvrtka Gideon Brothers nastavlja s razvojem prototipova robota, a posljednja verzija ima i robotsku ruku koja prepoznaje svijet oko sebe.