Suradnja i/ili konkurencija: Što korporacije mogu naučiti od startupa?

Suradnja i/ili konkurencija: Što korporacije mogu naučiti od startupa?

Jučer se u coworking prostoru HUB385 održao 4. CORP2IN meetup. Tema novog izdanja bila je suradnja i konkurencija korporacija i startupa, a susret je s nekoliko ključnih stvari u odnosu startupa i korporacije otvorio Ratko Mutavdžić.

Susret je otvorio Ratko Mutavdžić s
Susret je otvorio Ratko Mutavdžić s usporedbom korporacije i startupa.

Osim što su brži, snalažljiviji i spremniji na promjene, startupi su specifični po tome što se trude – ne biti poput velike korporacije. Iako startupi preuzimaju prostor (i/ili mogućnost za prirodan rast) korporacija, mnogo je toga što korporacije mogu naučiti od startupa, istaknuo je Ratko Mutavdžić, direktor za cloud servise u tvrtki Microsoft Corporation i jedan od pokretača CORP2IN meetupa koji je nastao od strane organizatora istoimene konferencije.

O međuodnosu korporacija i startupa koji su našli zajedničke točke u inovacijama, otvorenim suradnjama i pristupima poput lean startupa, s Ratkom su razgovarali Marko Kovač, suosnivač i suvlasnik tvrtke Repsly; Branimir Trošić, senior manager u HT-u, između ostaloga zadužen za transformacijski model e-strategy projekta unutar HT-a; te Velimir Žagar, kreativni direktor u tvrtki ENTG.

Greške – bit startupa, nepoželjne u korporacijama

Prema panelistima, jedna od stvari koju bi korporacije trebale preuzeti od startupa svakako je otvorenost prema greškama. U korporaciji možete reći da ste pogriješili jednom ili dvaput, ali ne i devedeset puta, a da kažete da dobro radite. S druge strane, to je ono što očekujete od startupa, rekao je Ratko. Iskustvo s pogreškama ima Marko čiji je startup upravo na taj način usavršio svoj proizvod – CRM specijaliziran za terenski rad. No, prije toga je i sam imao korporacijskog iskustva i smatra:

Ljude treba poticati da griješe, ne da mu menadžer “puca u glavu”.

Panelisti su složni u tome da korporacije moraju djelovati fleksibilnije kako bi brže odgovorile na potrebe tržišta, ali i kako bi svojim zaposlenicima pružile prostor za kreativna rješenja.
Panelisti su složni u tome da korporacije moraju djelovati fleksibilnije kako bi brže odgovorile na potrebe tržišta, ali i kako bi svojim zaposlenicima pružile prostor za kreativna rješenja.

Veliki problem korporacija je hijerarhijska struktura, iz publike je istaknuo Luka Sučić iz HUB385. Branimir, koji i sam dolazi i svijeta korporacija, na to je dodao da je puno puta vidio rješenja koja se kreiraju prema željama šefa. U startupu je drugačije, tamo je glavni – korisnik.

Nepostojanje tradicionalnih pravila po pitanju strukture razlog su zašto startupi brže guraju proizvode na tržište. Ipak, Velimir ističe da u korporacijama ima onih koji samo ispunjavaju izvješća, ali i onih koji žele riskirati. Nažalost, iz iskustva ENTG-a čak i kada korporacije traže nešto drugačije i novo, puno puta se uplaše i na kraju traže blaže verzije. Kako se s time nositi? Razmišljati proaktivno i na sastanke doći s već osmišljenom idejom, kaže Velimir. No, ključno je da to bude sastanak s pravim ljudima.

Prednost startupa je mogućnost ulaganja i riskiranja, istaknuto je na panelu. Dobar primjer za to je Jira, startup bez venture kapitala, koji želi da većina stvari koje probaju ne uspiju jer imaju stav da ne bi isprobavali dovoljno novih stvari, kada bi griješili samo 30 posto.

Dolaze decision makeri koji ne mogu godinu, dvije čekati na implementaciju sustava

Da korporacije osjećaju pritisak i potrebu da “zajašu” val promjena koje su se većinom dogodile zbog novih platformi poput Ubera i Airbnba potvrđuje Branimir:

Sigurnosti više nema nigdje i zato ulazimo u ove inovativne projekte. Tražimo model, sklop, pomoću kojeg bi mogli dovesti tu agilnost u korporacije tako da možemo brzo reagirati na tržište.

S druge strane, iako se često govori da korporacije u Hrvatskoj ne razumiju startupe, Repslyjeva iskustva su drugačija – imali su dobru komunikaciju s njima, čak i pri samim počecima. Uz to, Marko ističe da sada dolaze mlađi decision makeri koji nemaju vremena čekati jednu ili dvije godine da se neki sustav implementira. Zato se nešto treba mijenjati iznutra, no to istodobno otvara mogućnosti za suradnje.

Panelisti su zajedno s publikom zaključili da su korporativne inovacije i poduzetništvo nešto čemu organizacije moraju težiti te da današnje okolnosti na tržištu zahtijevaju suradnju između korporativnog i startuperskog svijeta. Dok jedni uče kako biti brži i fleksibilniji, drugima su potrebni financijska potpora i mentorstvo. Stoga bismo u budućnosti mogli vidjeti više inicijativa kojima korporacije podržavaju startupe, bilo kroz coworking, akceleratore, inkubatore ili corporate venturing, smatra Ratko.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.