Suradnja i/ili konkurencija: Što korporacije mogu naučiti od startupa?

Suradnja i/ili konkurencija: Što korporacije mogu naučiti od startupa?

Jučer se u coworking prostoru HUB385 održao 4. CORP2IN meetup. Tema novog izdanja bila je suradnja i konkurencija korporacija i startupa, a susret je s nekoliko ključnih stvari u odnosu startupa i korporacije otvorio Ratko Mutavdžić.

Susret je otvorio Ratko Mutavdžić s
Susret je otvorio Ratko Mutavdžić s usporedbom korporacije i startupa.

Osim što su brži, snalažljiviji i spremniji na promjene, startupi su specifični po tome što se trude – ne biti poput velike korporacije. Iako startupi preuzimaju prostor (i/ili mogućnost za prirodan rast) korporacija, mnogo je toga što korporacije mogu naučiti od startupa, istaknuo je Ratko Mutavdžić, direktor za cloud servise u tvrtki Microsoft Corporation i jedan od pokretača CORP2IN meetupa koji je nastao od strane organizatora istoimene konferencije.

O međuodnosu korporacija i startupa koji su našli zajedničke točke u inovacijama, otvorenim suradnjama i pristupima poput lean startupa, s Ratkom su razgovarali Marko Kovač, suosnivač i suvlasnik tvrtke Repsly; Branimir Trošić, senior manager u HT-u, između ostaloga zadužen za transformacijski model e-strategy projekta unutar HT-a; te Velimir Žagar, kreativni direktor u tvrtki ENTG.

Greške – bit startupa, nepoželjne u korporacijama

Prema panelistima, jedna od stvari koju bi korporacije trebale preuzeti od startupa svakako je otvorenost prema greškama. U korporaciji možete reći da ste pogriješili jednom ili dvaput, ali ne i devedeset puta, a da kažete da dobro radite. S druge strane, to je ono što očekujete od startupa, rekao je Ratko. Iskustvo s pogreškama ima Marko čiji je startup upravo na taj način usavršio svoj proizvod – CRM specijaliziran za terenski rad. No, prije toga je i sam imao korporacijskog iskustva i smatra:

Ljude treba poticati da griješe, ne da mu menadžer “puca u glavu”.

Panelisti su složni u tome da korporacije moraju djelovati fleksibilnije kako bi brže odgovorile na potrebe tržišta, ali i kako bi svojim zaposlenicima pružile prostor za kreativna rješenja.
Panelisti su složni u tome da korporacije moraju djelovati fleksibilnije kako bi brže odgovorile na potrebe tržišta, ali i kako bi svojim zaposlenicima pružile prostor za kreativna rješenja.

Veliki problem korporacija je hijerarhijska struktura, iz publike je istaknuo Luka Sučić iz HUB385. Branimir, koji i sam dolazi i svijeta korporacija, na to je dodao da je puno puta vidio rješenja koja se kreiraju prema željama šefa. U startupu je drugačije, tamo je glavni – korisnik.

Nepostojanje tradicionalnih pravila po pitanju strukture razlog su zašto startupi brže guraju proizvode na tržište. Ipak, Velimir ističe da u korporacijama ima onih koji samo ispunjavaju izvješća, ali i onih koji žele riskirati. Nažalost, iz iskustva ENTG-a čak i kada korporacije traže nešto drugačije i novo, puno puta se uplaše i na kraju traže blaže verzije. Kako se s time nositi? Razmišljati proaktivno i na sastanke doći s već osmišljenom idejom, kaže Velimir. No, ključno je da to bude sastanak s pravim ljudima.

Prednost startupa je mogućnost ulaganja i riskiranja, istaknuto je na panelu. Dobar primjer za to je Jira, startup bez venture kapitala, koji želi da većina stvari koje probaju ne uspiju jer imaju stav da ne bi isprobavali dovoljno novih stvari, kada bi griješili samo 30 posto.

Dolaze decision makeri koji ne mogu godinu, dvije čekati na implementaciju sustava

Da korporacije osjećaju pritisak i potrebu da “zajašu” val promjena koje su se većinom dogodile zbog novih platformi poput Ubera i Airbnba potvrđuje Branimir:

Sigurnosti više nema nigdje i zato ulazimo u ove inovativne projekte. Tražimo model, sklop, pomoću kojeg bi mogli dovesti tu agilnost u korporacije tako da možemo brzo reagirati na tržište.

S druge strane, iako se često govori da korporacije u Hrvatskoj ne razumiju startupe, Repslyjeva iskustva su drugačija – imali su dobru komunikaciju s njima, čak i pri samim počecima. Uz to, Marko ističe da sada dolaze mlađi decision makeri koji nemaju vremena čekati jednu ili dvije godine da se neki sustav implementira. Zato se nešto treba mijenjati iznutra, no to istodobno otvara mogućnosti za suradnje.

Panelisti su zajedno s publikom zaključili da su korporativne inovacije i poduzetništvo nešto čemu organizacije moraju težiti te da današnje okolnosti na tržištu zahtijevaju suradnju između korporativnog i startuperskog svijeta. Dok jedni uče kako biti brži i fleksibilniji, drugima su potrebni financijska potpora i mentorstvo. Stoga bismo u budućnosti mogli vidjeti više inicijativa kojima korporacije podržavaju startupe, bilo kroz coworking, akceleratore, inkubatore ili corporate venturing, smatra Ratko.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Može li popravi.to, najnovija platforma za prijavu štete u gradovima, zaživjeti na razini cijele Hrvatske?

Dobili smo još jednu servisnu aplikaciju za prijavu štete u našem gradu, ova je izgrađena na open-source tehnologiji, za cijelu Hrvatsku, nastala volonterskim radom udruge Code for Croatia. Hoće li joj to pomoći da zaživi?

Što ste propustili

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Startupi i poslovanje

Otvoren najmoderniji podatkovni centar u regiji vrijedan 11 milijuna eura

Drugi po redu podatkovni centar A1 Hrvatska diči se sa čak šest ISO certifikata.

Društvene mreže

Zašto svaki brend, koji želi mjeriti uspješnost na Facebooku, treba odraditi Brand Lift studiju?

Ako ljudi koji su izloženi oglasu zapamte brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi, znamo da kampanja ima učinak. No, kako to mjeriti?