3 (Lean) startup savjeta za 68 posto startupa koji mijenjaju svoj prvotni plan - možda i vaš!

3 (Lean) startup savjeta za 68 posto startupa koji mijenjaju svoj prvotni plan – možda i vaš!

Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako "spojiti" proizvod i uslugu koju startup nudi sa pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, guru Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!

Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako “spojiti” proizvod i uslugu koju startup nudi s pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, jedan od najjačih promotora Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!

Kada kupci previše kupuju

Iako nije pretjerano poznato, ali čak 68 posto startupa mijenja svoj inicijalni plan, mijenja proizvod, mijenja svoj fokus u smislu ciljanog tržišta te strategiju. Razlozi za to leže u činjenici kako proizvod koji je inicijalno bio planiran jednostavno, kroz vrijeme, ne pristaje tržištu kojem je namijenjen. Prema riječima Maurya, product-market fit situacija se događa u trenutku kada kupci kupuju više proizvoda nego je startup, poduzeće spremno i u mogućnosti proizvesti. Problematiku stvaranja proizvoda koji će pristajati tržištu, Ash Maurya je obrazložio u tri dijela.

Problem/Solution fit

Prvi dio je Maurya nazvao spajanje problema i rješenja u kojem postoji pitanje uopće postojanja problema kojeg je vrijedno riješiti. U tom dijelu, Maurya savjetuje da startup prvo napravi svoj poslovni plan, formulira svoju implementacijsku strategiju te pronađe early adoptere. Pri tome se naglašava kako samo rješenje nekog problema ne predstavlja proizvod te kako su pojedini startupi propali iako su imali dobro rješenje konkretnog problema, ali ga zbog nedostatka dobrog proizvoda nisu uspjeli prodati.

U skladu s time, Maurya naglašava kako se postojeća ideja sastoji od vizije i strategije implementacije koje su izuzetno bitne u uspješnosti proizvoda. Eklatantan odnosno očit primjer za to su MySpace i Facebook – Facebook nije pobijedio MySpace jer je imao samo viziju društvenih mreža, spajanja ljudi i poboljšane komunikacije na internetu, nego zato jer je tu viziju strateški oblikovao na drugačiji, efikasniji način kojim se diferencirao od postojećeg rješenja. Maurya ističe važnost early adoptera i jasno o navodi kako oni definiraju i oblikuju ranu fazu startupa te kako bi ih svaki startup trebao iskoristiti u svoju korist komunicirajući s njima i tražeći povratne informacije.

Early traction (have I built smth valuable)

Ako se u prvom dijelu postavilo pitanje postojanje određenog problema, u drugom dijelu nazvanom early traction se postavlja pitanje je li konkretan startup stvorio nešto zaista vrijedno, ima li stvoreni proizvod smisla i koliko je kvalitetan. Pri tome je najvažnija metrika i kako ju dobro (iz)mjeriti da se vide rezultati i da se napredak može pratiti. Maurya posebno preporučuje startupima da se posluže predavanjem Davea McClurea “Pirate Metrics” koje je spomenuti osnivač 500 Startupsa održao i u sklopu Geeks on a Plane Zagreba čiji je Netokracija bila suorganizator.

Osim mjerenja rezultata, Maurya naglašava kako je važno dobiti pozitivnu potvrdu korisnika o proizvodu pa makar takvih potvrda bilo i jako malo – ako startup nema ni malo zadovoljnih korisnika, teško će ih u nekom trenutku imati mnogo.

Product/market fit

U zadnjem dijelu se Maurya bavio spajanjem proizvoda i tržišta pri čemu je najvažnije identificirati načine i prilike zbog kojih startup može rasti. Pod time se misli na načine kako korisnici mogu saznati za proizvod, kako ih startup natjera da se vrate koristiti proizvod ponovno te virusnu komponentu. Maurya napominje kako nema “besplatnog ručka” te kako startup mora uložiti (na ovaj ili onaj način) u marketing

Opet je kao primjer poslužio Facebook koji je imao sve 3 komponente – jednostavno su ljudi saznali za njega, imao je virusnu komponentu (“svi moji prijatelji su gore, idem pozvati i druge”) te su se korisnici vraćali iz istog razloga.

Osim marketinga, potrebno je naglasiti i važnost definiranja uzročno-posljedičnih veza. U drugom dijelu je startup izmjerio sve što je mogao i orijentirao se na određene mjere, ali sada mora povezati što se zbog čega dogodilo. Kako je Maurya rekao: “Nije moguće u istu rijeku skočiti dva puta”. Izmjerena metrika samo nudi spoznaju da se nešto događa, ali nipošto ne daje odgovor zašto je došlo do downloada aplikacije, dodatnih prijava ili nekog drugog korisničkog koraka.

Na kraju, Maurya je naglasio kako je važno unaprijed znati da će biti mnogo grešaka te da je eventualan neuspjeh potencijalan i vjerojatan, ali da treba učiti na vlastitim greškama jer je sve ostalo kretanje iz početka i nema smisla.

Snimila Marina Filipović Marinshe

 

ponuda

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    06. 11. 2012. u 1:40 pm Odgovori

    Ono što čuvjek ne navodi je vrijeme u kojem djeluju startupi. Kada je kenu FB, eBay, Amazon i Google oni su bili najbolji u svojem dotad relativno nezauzetom području i nije trebalo puno da narod nahrupi.

    Danas više gotovo da i nema novih, širokih nezauzetih područja, samo niše koje po defaultu ne mogu privući puno korisnika. Danas je to mrtva trka što se i vidi po broju uspješnih na prste jedne ruke zadnjih par godina, a pokrenuto je desetine tisuća startupa.

    Danas mislim da jedino sreća može izvući startup iz anonimnosti, tj da pogodi pravu nišu u pravo vrijeme sa dobrim proizvodom. Naravno startup neće niti doći do faze ‘izazivanja sreće’ ako prvenstveno nije dobrano isfinanciran da se može PR-ati i oglašavati.

    Ipak je danas pomalo neozbiljno postavljati pravila u vrijeme kada se cijele industrije mijenjaju u par godina. Danas je sigurna samo nesigurnost

    • Ivan Mojsilovic

      Ivan Mojsilovic

      27. 11. 2012. u 8:17 pm Odgovori

      Mogu mogu, samo treba naci sta je to. Eto Nordeus sa Top Eleven igrom, 3M eur profita prosle godine…koliko ce biti ove ne smem ni da pomislim.

      Inace odlican clanak, posto sam to iskusio na svojoj kozi (upravo se radi pivot) bilo je zadovoljstvo citati ga.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Što ste propustili

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.

Tehnologija

Kako uopće možemo biti sigurni da će autonomna vozila biti – sigurna?

Autonomna vozila kod mnogih i dalje izazivaju osjećaj nesigurnosti. No, ovaj tekst mogao bi pomoći da se rasvijetli proces iza razvoja i testiranja sigurnosno-kritičnih sustava u vozilima budućnosti.

Startupi i poslovanje

Gideonovi roboti dobili pametnu ruku: Samostalno se kreće, sve vidi i popravlja!

Tvrtka Gideon Brothers nastavlja s razvojem prototipova robota, a posljednja verzija ima i robotsku ruku koja prepoznaje svijet oko sebe.

Mobilno

Apple Arcade i Apple TV+ stižu uskoro i u Hrvatsku

Osim novih iPhone modela, jučer smo saznali i novosti o dvije pretplatničke usluge koje nas čekaju iz Applea.

Tehnologija

Stručnjaci Microblinka i Infinuma: Apple je i dalje inovativan!

Gdje Apple vodi, a gdje kaska? Saznali smo kako developeri gledaju na stanje Apple ekosustava.

Video

Što čini dobar digitalni kafić? U 4 epizode nalazimo odgovore.

Jedni žele zaraditi, drugi raditi - kako povezati interese ugostitelja i digitalnih nomada? Saznali smo u razgovoru s njima.