3 (Lean) startup savjeta za 68 posto startupa koji mijenjaju svoj prvotni plan - možda i vaš!

3 (Lean) startup savjeta za 68 posto startupa koji mijenjaju svoj prvotni plan – možda i vaš!

Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako "spojiti" proizvod i uslugu koju startup nudi sa pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, guru Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!

Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako “spojiti” proizvod i uslugu koju startup nudi s pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, jedan od najjačih promotora Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!

Kada kupci previše kupuju

Iako nije pretjerano poznato, ali čak 68 posto startupa mijenja svoj inicijalni plan, mijenja proizvod, mijenja svoj fokus u smislu ciljanog tržišta te strategiju. Razlozi za to leže u činjenici kako proizvod koji je inicijalno bio planiran jednostavno, kroz vrijeme, ne pristaje tržištu kojem je namijenjen. Prema riječima Maurya, product-market fit situacija se događa u trenutku kada kupci kupuju više proizvoda nego je startup, poduzeće spremno i u mogućnosti proizvesti. Problematiku stvaranja proizvoda koji će pristajati tržištu, Ash Maurya je obrazložio u tri dijela.

Problem/Solution fit

Prvi dio je Maurya nazvao spajanje problema i rješenja u kojem postoji pitanje uopće postojanja problema kojeg je vrijedno riješiti. U tom dijelu, Maurya savjetuje da startup prvo napravi svoj poslovni plan, formulira svoju implementacijsku strategiju te pronađe early adoptere. Pri tome se naglašava kako samo rješenje nekog problema ne predstavlja proizvod te kako su pojedini startupi propali iako su imali dobro rješenje konkretnog problema, ali ga zbog nedostatka dobrog proizvoda nisu uspjeli prodati.

U skladu s time, Maurya naglašava kako se postojeća ideja sastoji od vizije i strategije implementacije koje su izuzetno bitne u uspješnosti proizvoda. Eklatantan odnosno očit primjer za to su MySpace i Facebook – Facebook nije pobijedio MySpace jer je imao samo viziju društvenih mreža, spajanja ljudi i poboljšane komunikacije na internetu, nego zato jer je tu viziju strateški oblikovao na drugačiji, efikasniji način kojim se diferencirao od postojećeg rješenja. Maurya ističe važnost early adoptera i jasno o navodi kako oni definiraju i oblikuju ranu fazu startupa te kako bi ih svaki startup trebao iskoristiti u svoju korist komunicirajući s njima i tražeći povratne informacije.

Early traction (have I built smth valuable)

Ako se u prvom dijelu postavilo pitanje postojanje određenog problema, u drugom dijelu nazvanom early traction se postavlja pitanje je li konkretan startup stvorio nešto zaista vrijedno, ima li stvoreni proizvod smisla i koliko je kvalitetan. Pri tome je najvažnija metrika i kako ju dobro (iz)mjeriti da se vide rezultati i da se napredak može pratiti. Maurya posebno preporučuje startupima da se posluže predavanjem Davea McClurea “Pirate Metrics” koje je spomenuti osnivač 500 Startupsa održao i u sklopu Geeks on a Plane Zagreba čiji je Netokracija bila suorganizator.

Osim mjerenja rezultata, Maurya naglašava kako je važno dobiti pozitivnu potvrdu korisnika o proizvodu pa makar takvih potvrda bilo i jako malo – ako startup nema ni malo zadovoljnih korisnika, teško će ih u nekom trenutku imati mnogo.

Product/market fit

U zadnjem dijelu se Maurya bavio spajanjem proizvoda i tržišta pri čemu je najvažnije identificirati načine i prilike zbog kojih startup može rasti. Pod time se misli na načine kako korisnici mogu saznati za proizvod, kako ih startup natjera da se vrate koristiti proizvod ponovno te virusnu komponentu. Maurya napominje kako nema “besplatnog ručka” te kako startup mora uložiti (na ovaj ili onaj način) u marketing

Opet je kao primjer poslužio Facebook koji je imao sve 3 komponente – jednostavno su ljudi saznali za njega, imao je virusnu komponentu (“svi moji prijatelji su gore, idem pozvati i druge”) te su se korisnici vraćali iz istog razloga.

Osim marketinga, potrebno je naglasiti i važnost definiranja uzročno-posljedičnih veza. U drugom dijelu je startup izmjerio sve što je mogao i orijentirao se na određene mjere, ali sada mora povezati što se zbog čega dogodilo. Kako je Maurya rekao: “Nije moguće u istu rijeku skočiti dva puta”. Izmjerena metrika samo nudi spoznaju da se nešto događa, ali nipošto ne daje odgovor zašto je došlo do downloada aplikacije, dodatnih prijava ili nekog drugog korisničkog koraka.

Na kraju, Maurya je naglasio kako je važno unaprijed znati da će biti mnogo grešaka te da je eventualan neuspjeh potencijalan i vjerojatan, ali da treba učiti na vlastitim greškama jer je sve ostalo kretanje iz početka i nema smisla.

Snimila Marina Filipović Marinshe

 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    06. 11. 2012. u 1:40 pm Odgovori

    Ono što čuvjek ne navodi je vrijeme u kojem djeluju startupi. Kada je kenu FB, eBay, Amazon i Google oni su bili najbolji u svojem dotad relativno nezauzetom području i nije trebalo puno da narod nahrupi.

    Danas više gotovo da i nema novih, širokih nezauzetih područja, samo niše koje po defaultu ne mogu privući puno korisnika. Danas je to mrtva trka što se i vidi po broju uspješnih na prste jedne ruke zadnjih par godina, a pokrenuto je desetine tisuća startupa.

    Danas mislim da jedino sreća može izvući startup iz anonimnosti, tj da pogodi pravu nišu u pravo vrijeme sa dobrim proizvodom. Naravno startup neće niti doći do faze ‘izazivanja sreće’ ako prvenstveno nije dobrano isfinanciran da se može PR-ati i oglašavati.

    Ipak je danas pomalo neozbiljno postavljati pravila u vrijeme kada se cijele industrije mijenjaju u par godina. Danas je sigurna samo nesigurnost

    • Ivan Mojsilovic

      Ivan Mojsilovic

      27. 11. 2012. u 8:17 pm Odgovori

      Mogu mogu, samo treba naci sta je to. Eto Nordeus sa Top Eleven igrom, 3M eur profita prosle godine…koliko ce biti ove ne smem ni da pomislim.

      Inace odlican clanak, posto sam to iskusio na svojoj kozi (upravo se radi pivot) bilo je zadovoljstvo citati ga.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Startupi i poslovanje

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...