3 (Lean) startup savjeta za 68 posto startupa koji mijenjaju svoj prvotni plan - možda i vaš!

3 (Lean) startup savjeta za 68 posto startupa koji mijenjaju svoj prvotni plan – možda i vaš!

Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako "spojiti" proizvod i uslugu koju startup nudi sa pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, guru Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!

Prilikom pokretanja startupa, kreativnost startup osnivača nije upitna. Iako ima izuzetaka, ideje su uglavnom inovativne i još nerazrađene. No, glavni je problem u tome kako “spojiti” proizvod i uslugu koju startup nudi s pravim, konkretnim potrebama tržišta. Deset savjeta kako doskočiti tom problemu je ponudio Ash Maurya, jedan od najjačih promotora Lean Startup metodologije na Pioneers Festivalu kojem je Netokracija bila jedan od glavnih regionalnih medijskih partnera!

Kada kupci previše kupuju

Iako nije pretjerano poznato, ali čak 68 posto startupa mijenja svoj inicijalni plan, mijenja proizvod, mijenja svoj fokus u smislu ciljanog tržišta te strategiju. Razlozi za to leže u činjenici kako proizvod koji je inicijalno bio planiran jednostavno, kroz vrijeme, ne pristaje tržištu kojem je namijenjen. Prema riječima Maurya, product-market fit situacija se događa u trenutku kada kupci kupuju više proizvoda nego je startup, poduzeće spremno i u mogućnosti proizvesti. Problematiku stvaranja proizvoda koji će pristajati tržištu, Ash Maurya je obrazložio u tri dijela.

Problem/Solution fit

Prvi dio je Maurya nazvao spajanje problema i rješenja u kojem postoji pitanje uopće postojanja problema kojeg je vrijedno riješiti. U tom dijelu, Maurya savjetuje da startup prvo napravi svoj poslovni plan, formulira svoju implementacijsku strategiju te pronađe early adoptere. Pri tome se naglašava kako samo rješenje nekog problema ne predstavlja proizvod te kako su pojedini startupi propali iako su imali dobro rješenje konkretnog problema, ali ga zbog nedostatka dobrog proizvoda nisu uspjeli prodati.

U skladu s time, Maurya naglašava kako se postojeća ideja sastoji od vizije i strategije implementacije koje su izuzetno bitne u uspješnosti proizvoda. Eklatantan odnosno očit primjer za to su MySpace i Facebook – Facebook nije pobijedio MySpace jer je imao samo viziju društvenih mreža, spajanja ljudi i poboljšane komunikacije na internetu, nego zato jer je tu viziju strateški oblikovao na drugačiji, efikasniji način kojim se diferencirao od postojećeg rješenja. Maurya ističe važnost early adoptera i jasno o navodi kako oni definiraju i oblikuju ranu fazu startupa te kako bi ih svaki startup trebao iskoristiti u svoju korist komunicirajući s njima i tražeći povratne informacije.

Early traction (have I built smth valuable)

Ako se u prvom dijelu postavilo pitanje postojanje određenog problema, u drugom dijelu nazvanom early traction se postavlja pitanje je li konkretan startup stvorio nešto zaista vrijedno, ima li stvoreni proizvod smisla i koliko je kvalitetan. Pri tome je najvažnija metrika i kako ju dobro (iz)mjeriti da se vide rezultati i da se napredak može pratiti. Maurya posebno preporučuje startupima da se posluže predavanjem Davea McClurea “Pirate Metrics” koje je spomenuti osnivač 500 Startupsa održao i u sklopu Geeks on a Plane Zagreba čiji je Netokracija bila suorganizator.

Osim mjerenja rezultata, Maurya naglašava kako je važno dobiti pozitivnu potvrdu korisnika o proizvodu pa makar takvih potvrda bilo i jako malo – ako startup nema ni malo zadovoljnih korisnika, teško će ih u nekom trenutku imati mnogo.

Product/market fit

U zadnjem dijelu se Maurya bavio spajanjem proizvoda i tržišta pri čemu je najvažnije identificirati načine i prilike zbog kojih startup može rasti. Pod time se misli na načine kako korisnici mogu saznati za proizvod, kako ih startup natjera da se vrate koristiti proizvod ponovno te virusnu komponentu. Maurya napominje kako nema “besplatnog ručka” te kako startup mora uložiti (na ovaj ili onaj način) u marketing

Opet je kao primjer poslužio Facebook koji je imao sve 3 komponente – jednostavno su ljudi saznali za njega, imao je virusnu komponentu (“svi moji prijatelji su gore, idem pozvati i druge”) te su se korisnici vraćali iz istog razloga.

Osim marketinga, potrebno je naglasiti i važnost definiranja uzročno-posljedičnih veza. U drugom dijelu je startup izmjerio sve što je mogao i orijentirao se na određene mjere, ali sada mora povezati što se zbog čega dogodilo. Kako je Maurya rekao: “Nije moguće u istu rijeku skočiti dva puta”. Izmjerena metrika samo nudi spoznaju da se nešto događa, ali nipošto ne daje odgovor zašto je došlo do downloada aplikacije, dodatnih prijava ili nekog drugog korisničkog koraka.

Na kraju, Maurya je naglasio kako je važno unaprijed znati da će biti mnogo grešaka te da je eventualan neuspjeh potencijalan i vjerojatan, ali da treba učiti na vlastitim greškama jer je sve ostalo kretanje iz početka i nema smisla.

Snimila Marina Filipović Marinshe

 

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    06. 11. 2012. u 1:40 pm Odgovori

    Ono što čuvjek ne navodi je vrijeme u kojem djeluju startupi. Kada je kenu FB, eBay, Amazon i Google oni su bili najbolji u svojem dotad relativno nezauzetom području i nije trebalo puno da narod nahrupi.

    Danas više gotovo da i nema novih, širokih nezauzetih područja, samo niše koje po defaultu ne mogu privući puno korisnika. Danas je to mrtva trka što se i vidi po broju uspješnih na prste jedne ruke zadnjih par godina, a pokrenuto je desetine tisuća startupa.

    Danas mislim da jedino sreća može izvući startup iz anonimnosti, tj da pogodi pravu nišu u pravo vrijeme sa dobrim proizvodom. Naravno startup neće niti doći do faze ‘izazivanja sreće’ ako prvenstveno nije dobrano isfinanciran da se može PR-ati i oglašavati.

    Ipak je danas pomalo neozbiljno postavljati pravila u vrijeme kada se cijele industrije mijenjaju u par godina. Danas je sigurna samo nesigurnost

    • Ivan Mojsilovic

      Ivan Mojsilovic

      27. 11. 2012. u 8:17 pm Odgovori

      Mogu mogu, samo treba naci sta je to. Eto Nordeus sa Top Eleven igrom, 3M eur profita prosle godine…koliko ce biti ove ne smem ni da pomislim.

      Inace odlican clanak, posto sam to iskusio na svojoj kozi (upravo se radi pivot) bilo je zadovoljstvo citati ga.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.